Banjani čuvaju tradiciju i otvaraju vrata turistima

NVO "Osvit", uz podršku Opštine i Turističke organizacije Nikšić realizuje projekat "Koracima predaka" u cilju promocije i očuvanje tradicije Banjana, sa posebnim akcentom na selo Petrovići i njegovo kulturno-istorijsko i turističko nasljeđe.

Projekat je podijeljen u četiri faze, od kojih je svaka, kako ističe direktorica NVO "Osvit" Vanja Draganić, važna za Banjane i njihove stanovnike.

Вања Драганић

-Ж.Ш.

– U prvoj fazi postavljamo znakove i vršimo mapiranje Petrovića. Na mapi će se naći manastir Kosijerevo, arheološko nalazište Crvena stijena, Bilećko jezero i drugi značajni lokaliteti Banjana, koji će na taj način biti predstavljeni na turističkoj mapi Nikšića i Crne Gore. Petrovići su prepoznatljivi po Crvenoj Stijeni, izvoru Sopot, manastiru Kosijerevo, Bilećkom jezeru, kući Mirka Kovača, drugoj školi u Crnoj Gori "Jovan Draganić", kao i željezničkim kućama, koje svjedoče o značaju koji su Petrovići imali u istoriji Crne Gore i Bosne i Hercegovine – kazala je Draganić.

Село Петровићи

-Ж.Ш.

Prema njenim riječima, druga faza projekta biće posvećena predstavljanju gastronomske ponude Banjana, koja je dio tradicije ovog kraja.

– Banjani su prepoznatljivi po jagnjetini sa zanovijeti, krompiru, proizvodnji sira i skorupa, kao i šaranu i somu iz Bilećkog jezera. Tu su i proizvodi od drenjina, poput džema, soka i drenjinove vode, dok su nekada bile zastupljene i različite rukotvorine. Vrijedne ruke i snaga sela čine osnovu gastronomske ponude. Željeli smo da sačuvamo proizvodnju tradicionalnih proizvoda i omogućimo ljudima iz svih krajeva da upoznaju ono što Banjane čini bogatim. Otuda i ideja o Festivalu jagnjetine, gdje će posjetioci moći da probaju proizvode iz Banjana. Festival je planiran za 6. septembar 2026. godine – navela je Draganić.

Treća faza projekta posvećena je nekadašnjoj "Igranci – posijelu", tradicionalnom obliku okupljanja koji je povezivao banjanska sela.

Село Кленак у Бањанима

-Ж.Ш.

– To su bila mjesta gdje su se pjevale pjesme, razmjenjivala iskustva i gdje su se mladi upoznavali. Pošto je to bila izuzetna priča, trebalo bi je ispričati mlađim generacijama i ostaviti im tradiciju takvih okupljanja. U četvrtoj fazi želimo da mlade iz Nikšića kroz organizovane ture upoznamo sa ljepotama Banjana. Za početak će biti organizovano deset tura, tokom kojih će se obilaziti i predstavljati različiti lokaliteti – kazala je Draganić, navodeći da će projekat doprinijeti većoj vidljivosti Banjana i njihovom turističkom pozicioniranju, ali i probuditi interesovanje mladih za život na selu.

– Učinićemo Banjane vidljivijim i mlađim i starijim ljudima, kako bi poželjeli da dođu i posjete nas, a možda se neki mladi i vrate u selo. Nigdje nećete sresti ljubaznije ili bolje ljude, koji su uvijek tu da pomognu i uključe se u sve priče. Možda je moj osjećaj prema ovom kraju još snažniji zato što sam se zaljubila u Petroviće i Banjane zbog svog supruga Dragana – rekla je Draganić.

Draganić ističe i značaj saradnje sa Željkom Pejovićem, koji je, kako navodi, starosjedilac i saradnik na projektu.

– Moj saradnik na projektu Željko Pejović ima iste ciljeve – da Banjani dožive novo buđenje i da im pomogne u mapiranju, kako bi se našli u turističkoj ponudi Nikšića i Crne Gore. Željko je starosjedilac i njegov zadatak je da zajedno uskladimo tradiciju i modernost. Pozivamo sve da nam se jave, učestvuju i pokažu zajedništvo i jedinstvo, sa ciljem da Banjani ožive i pošalju svijetu sliku o tome da postoji prelijepo mjesto koje treba posjećivati – poručila je Draganić.