Banjani i Rudine: Prostor gdje kamen govori o trajanju jednog naroda

U krševitom zaleđu istočne Hercegovine, na prostoru današnjih Banjana i Rudina, vijekovima se oblikovalo jedno od značajnijih žarišta ćiriličke pismenosti na jugoistočnom Balkanu.

Danas tih i gotovo zaboravljen kraj, u srednjem vijeku bio je snažno duhovno i kulturno središte. Banjani i Rudine gravitirali su manastiru Kosijerevo, važnom saborištu posvećenom Presvetoj Bogorodici, smještenom u predjelu bogatom hrišćanskim spomenicima. Posebnost ovog područja ogleda se u izuzetnoj gustini ćiriličkih natpisa, koji i danas svjedoče o razvijenoj pismenosti i duhovnom životu nekadašnjih stanovnika.

Banjani i Rudine: Prostor gdje kamen govori o trajanju jednog naroda

Kameni krst u Banjanima

privatna arhiva

Šetnja kroz sela otkriva brojne tragove prošlosti – natpise u crkvenim portama, na zidinama i starim grobljima. Oni ne predstavljaju samo istorijske zapise, već živo svjedočanstvo o identitetu, vjeri i svakodnevici ljudi tog vremena.

– Razvoj pismenosti može se pratiti i kroz promjene u obliku nadgrobnih spomenika. Od jednostavnih kamenih ploča iz XI i XII vijeka, sličnih najstarijim glagolskim natpisima, tokom XIV i XV vijeka dolazi do razvijenih formi stećaka. Upravo u tom periodu ćirilica doživljava snažan uspon, uporedo sa razvojem zanatstva i umjetnosti- kaže za "Dan" dr Goran Komar, istraživač, publicista i istoriograf.

Ratovi i nemar učinili da stariji zapisi nisu sačuvani

Ipak, veliki dio istorijske građe je izgubljen. Arhiv manastira Kosijerevo danas čuva dokumenta tek od XVIII do XX vijeka, dok stariji zapisi nijesu sačuvani.

– Ratovi i nemar učinili su ogromnu štetu. Danas ne možemo sa sigurnošću reći kako je manastir sticao pojedine posjede, koji su bili rasuti od Herceg Novog do Gacka. Ipak, i preostali dokumenti jasno u kazuju na njegov značaj – kaže Komar.

Ipak, ono što je sačuvano dovoljno je da potvrdi da su Banjani i Rudine bili jedno od ključnih središta pismenosti u ovom dijelu Balkana. Brojni natpisi, razasuti po crkvenim portama i starim grobljima, svjedoče o vremenu kada se pismenost širila iz crkve, zajedno sa vjerom i tradicijom.

Brojne nekropole u Gornjem Tupanu, Broćancu, Macavarama, Riječanima i Podljutu svjedoče o tom procvatu. Posebnu vrijednost imaju epigrafski nalazi koji otkrivaju lična imena, društveni status i duhovni život. Među njima se izdvajaju zapisi kaluđera Dionisija i Grigorija, pronađeni u Mirilovićima i Bunčićima, koji ukazuju na snažnu monašku tradiciju.

Srednjevjekovni kameni krst u Rudinama

Ž.Š.

Mnogi natpisi koncentrisani su oko crkava. U selu Klenje zabilježen je zapis "Ovdje leži grešna sluga Božija Vukna", dok groblje Saborne crkve u Banjanima čuva natpis Milice sa neobičnom formulacijom "pokamenovaše mi ograd". Složeniji zapisi, poput onog Dobrnje, svjedoče o razvijenom jeziku i pismenosti, a većina ih datira iz XIV vijeka.

Značajan trag ostavili su i stećci, naročito tip visokog sanduka karakterističan za istočnu Hercegovinu. Njihova rasprostranjenost i kvalitet izrade ukazuju na razvijenu zanatsku tradiciju i bogatu simboliku pogrebnih običaja.

Istorijska dimenzija ovog prostora povezana je i sa porodicom Kosača. Natpisi porodice Dragišić, koji se dovode u vezu sa ovom lozom, ukazuju na njihovu ulogu u Rudinama. Jedan od značajnijih nalaza, u Njeganovićima, pripada dijaku Vijinu i uklesan je u visoki krst. Slični primjeri sačuvani su i u crkvama u Petrovićima i na Vlahovićima.

Poseban sloj nasljeđa čini i usmena tradicija, koja ovaj kraj povezuje sa kosovskim zavjetom. O tome svjedoče i natpisi koji pominju povratnike sa Kosova, što ukazuje na pripadnost širem kulturnom i duhovnom prostoru.

U kasnijim vijekovima nastavljen je kontinuitet pismenosti. Natpisi iz XV i XVI vijeka, uključujući zapise protopopa Obrada Maleševca, potvrđuju uticaj bogoslužbenih knjiga. Istovremeno, pismo papi iz 1597. godine, u kojem se pominje glava plemena Banjana, svjedoči o političkom značaju ovog područja.

Sačuvani natpisi i spomenici dovoljno jasno potvrđuju da su Banjani i Rudine bili važno središte pismenosti i duhovnosti. Razasuti po kamenu, oni i danas govore – o vjeri, kulturi i trajanju jednog naroda.

Preuzmite našu aplikaciju