Dok nadležni ćute, potkornjak umnožava mrtva stabla u šumama Prokletija

To su juče konstatovali iz plavskog Udruženja drvoprerađivača, uz tvrdnje da poslednjih godina nijesu ispoštovane preporuke stručnjaka po pitanju sanitarne sječe oboljelih i polomljenih stabala na ovom području. Takođe, tvrde da ništa nije urađeno da se spriječi najezda pokornjaka, koji napada drveće i izazivu njihovu bolest i kako se iz godine u godinu suše ogromni kompleksi četinarske šume na površini od oko 16 hiljada hektara.

– Ponovo smo obišli teren i uočili da se stanje u šumama u parku pogoršava. Ogromni kompleksi četinarske šume se suše zbog najezde potkornjaka. Prosto je nevjerovatno da nadležni okreću glavu od ovog problema, iako je u pitanju pravi ekološki genocid i golim okom se može vidjeti na hiljade mrtvih stabala koja su izgubila svaku prirodnu funkciju. U potpunosti se zakasnilo sa konkretnim rješenjima i odgovarajućom reakcijom u cilju sprečavanja daljeg sušenja četinarske šume. Najveći problem je što se ne vrši tzv. sanitarna sječa, iako je to zakonska obaveza. Zato je krajnje vrijeme da se pred ovom činjenicom nadležni konačno zamisle na mnogo odgovorniji način, jer je crvena lampica odavno upaljena – kazao je Nedžad Cecunjanin u ime Udruženja.

Plavski drvoprerađivači apeluju na odgovorne institucije da se konačno usaglase šta je čija nadležnost u cilju spasavanja šuma na Prokletijama.

– Svjedoci smo da mjere zaštite šuma u Nacionalnom parku nijesu sprovođene, budući da se šumarska struka i zaštitari prirode decenijama ne mogu dogovoriti koji zakoni i čije ingerencije važe na prostoru zaštićenih područja. To za posljedicu ima progresiju problema uprkos usvojenim rješenjima nekadašnje Uprave za inspekcijske poslove, prema kojima je bilo nužno sprovesti sječu i čišćenje. I dok se čekalo da se nadležni dogovore šta je čija obaveza, potkornjak je nemilosrdno nastavio da "osvaja" šume – upozorili su iz Udruženja.

Od predstavnika Uprave za šume ranije se moglo čuti da samo u dijelu NP "Prokletije" ima preko 70 hiljada stabala koja bi morala biti obuhvaćena sanitarnom sječom. Iz plavskog Udruženja drvoprerađivača predlažu da se nađe model po kom bi lokalno stanovništvo moglo da porušena i oboljela stabla u Nacionalnom parku iskoriste za ogrev.

– Država mora da vodi računa o interesima lokalnog stanovništva i kada su šume u zaštićenim zonama u pitanju. Građanima treba, uz određenu nadoknadu, ustupiti oštećena stabla kao bi od toga izvukli neku korist i time ujedno pomogli da se spasi tamošnja zdrava šuma – naveli su iz Udruženja drvoprerađivača.