<p>Građani traže spas za Spas</p>

Mještanka Babinog dola Anđa Budimir ukazuje da posledice devastacije brda Spas mogu biti katastrofalne.

Ogoljeno brdo iznad Budve, opasano bespravno prokopanim putevima predstavlja opasnost za građane i naselja u njegovom podnožju, naročito uklanjanjem niskog rastinja, listopadnog drveća i četinara i prokopavanjem kanala prošle jeseni kada je došlo do pojave vododerina i opasnosti od potencijalnog klizišta.

Ona je ovim povodom, a u cilju očuvanja Crne Gore kao ekološke države pokrenula peticiju "Zaštitimo Brdo Spas - Park prirode u Budvi" na platformi change.org. Istovremeno je uputila i dopis predsjedniku Opštine Nikoli Jovanoviću.

Budimir u dopisu navodi da je 23. decembra 2024. godine, po prijavi građana, Građevinska inspekcija, Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine izašla na teren i sačinila zapisnik na osnovu kojeg je 27. decembra u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivede, proslijedila Inicijativu radi postupanja iz okvira njihovih nadležnosti.

– Dana 18. 3. 2025. godine, po inicijativi koju sam uputila, zapisnik je sačinila i Ekološka inspekcija, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i sjevera i nakon izvršenog inspekcijskog nadzora, shodno nadležnostima koje propisuje Zakon o zaštiti prirode dostavila obavještenje – Inicijativu za vršenje inspekcijskog nadzora u skladu sa zakonom, poslala sam Upravi za šume 5. 4. 2025. godine, a koju su u skladu sa zapisnikom Ekološke inspekcije zaprimili i službenim putem, i shodno tome dana 10.4.2025. godine obišli devastiranu loakciju i sačinili zapisnik – navela je u dopisu upućenom čelnicima Opštine Budva.

Gradnja u zaštićenom parku prirode

Brdo Spas iznad Budve koje od 1968. godine uživa status zakonom zaštićenog spomenika prirode, u međuvremenu je na vošeban način postalo građevinska parcela. Umjesto zelenih pluća grada ovo područje je duže vrijeme izvor opasnosti za mještane i naselja u njegovom podnožju.

Građevinske mašine bespravno angažovane na ovom potezu uz obilne padavine prave eroziju zemljišta, pojavu bujica, oštećenje puteva i drugih objekata. Štete su višestruke, ali se najčešće ogledaju u erodiranju sloja zemljišta. Nanosi koji se svakodnevno odronjavaju zatrpavaju plodna zemljišta u podnožju gdje se taj materijal zadržava, a velika su opasnost po bezbjednost.

Inicijativu je 7. aprila proslijedila i Upravi za vode, a u narednim danima očekuje izlazak inspektora na teren. Budimir je zahtjev proslijedila i Agenciji za zaštitu životne sredine da po službenoj dužnosti pokrene postupak utvrđivanja štete u životnoj sredini ili neposredne opasnosti od štete i u skladu sa istim izradi plan remedijacije ili sanacije, građevinskim mašinama i mehanizacijom ugroženog područja.

– Navedenim zahtjevom zatražila sam obustavljanje postupaka izdavanja saglasnosti procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju apartmanskih objekata – lamela A, B, C, D, E, F, G, H i garaža I – faza 1 i 2, koja je planirana na urbanističkoj parceli UP 5a-1, koju čine katastarske parcele broj 1886/1, 1886/2, 1886/3, 1889/4 i 1885/1, Blok 5a, u zahvatu DUP-a "Babin do" Opština Budva, kao i obustavljanje postupaka izdavanja saglasnosti procjene uticaja na životnu sredinu svim pravnim i fizičkim licima koja planiraju gradnju u skladu sa izdatim urbanističko-tehničkim uslovima na parcelama koje su u zoni zaštite, u blizini vododerine i potencijalnog klizišta, do okončanja postupka o utvrđivanju štete i donošenja plana remedijacije – istakla je Budimir u dopisu.

Preuzmite našu aplikaciju