Grgurović traži dokumentaciju o solarnoj elektrani "Bogetići": Zaštita Ostroga mora biti iznad svake investicije

Manastir Ostrog

-PRIVATNA ARHIVA

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

SLUŠAJ VIJESTI

Grgurović traži dokumentaciju o solarnoj elektrani "Bogetići": Zaštita Ostroga mora biti iznad svake investicije

Izdavanje građevinske dozvole za izgradnju solarne elektrane "Bogetići" je projekat koji zahtijeva potpunu transparentnost, najviši stepen institucionalne odgovornosti i pažljivu procjenu mogućeg uticaja na kulturni pejzaž i šire okruženje Manastira Ostrog, smatra Aleksandar Grgurović, predsjednik Opštine Danilovgrad.

On kaže da Danilovgrad nije protiv ulaganja u obnovljive izvore energije, ali da nijedan razvojni ili energetski cilj ne može imati prednost nad obavezom države da štiti kulturnu baštinu, prostorni identitet i vrijednosti od nacionalnog značaja.

Grgurović traži dokumentaciju o solarnoj elektrani "Bogetići": Zaštita Ostroga mora biti iznad svake investicije

Aleksandar Grgurović

- ALEKSANDAR GRGUROVIć

– Sa ozbiljnom zabrinutošću pratim informacije o izdavanju građevinske dozvole za izgradnju solarne elektrane "Bogetići", projekta instalisane snage 67 MW, koji će, prema javno dostupnoj dokumentaciji, sa pratećom infrastrukturom obuhvatiti prostor veći od milion kvadratnih metara. Riječ je o projektu koji, zbog svoje veličine, položaja i mogućih posljedica po prostor, prevazilazio okvire jedne investicije i zaslužuje punu pažnju stručne i šire javnosti. Posebno zabrinjava činjenica da je riječ o zahvatu koji se realizuje u neposrednom prostornom okruženju jednog od najznačajnijih kulturnih i duhovnih simbola Crne Gore. Ukoliko je država bila spremna da odobri ovakav projekat, a da prethodno nije otklonila svaku razumnu sumnju u pogledu zaštite kulturne baštine, onda se s pravom postavlja pitanje da li su institucije u ovom postupku štitile javni interes ili su ga potisnule u drugi plan – kaže Grgurović.

Javnost ima pravo na potpune informacije

Grgurović smatra da građani Danilovgrada imaju puno pravo da budu upoznati sa svim okolnostima pod kojima je donesena odluka o izdavanju građevinske dozvole.

– Javnost ima pravo na potpune informacije, naročito kada je riječ o prostoru koji predstavlja dio identiteta cijele države. Zbog toga očekujem da Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, zajedno sa svim institucijama koje su učestvovale u ovom postupku, javnosti pruži jasne odgovore na pitanja od nesumnjivog javnog interesa. Država svoju ozbiljnost ne dokazuje brojem izdatih dozvola, već sposobnošću da razvoj uskladi sa vrijednostima koje nijedna investicija ne može nadomjestiti – kazao je Grugurović.

On naglašava da kulturna baština nije administrativna prepreka razvoju, ona je ustavna, zakonska i civilizacijska obaveza države.

– Danilovgrad nije protiv ulaganja u obnovljive izvore energije, niti protiv energetske tranzicije, koja predstavlja strateški interes Crne Gore. Međutim, nijedan razvojni cilj ne može biti izgovor za zanemarivanje obaveze države da bez izuzetka štiti kulturnu baštinu. Kada postoji i najmanja sumnja da jedan projekat može narušiti prostor od nacionalnog istorijskog, kulturnog i duhovnog značaja, dužnost države nije da ubrzava procedure, već da pokaže najviši stepen opreza, stručnosti i odgovornosti. Ovo nije pitanje investitora niti dnevne politike. Ovo je pitanje elementarne odgovornosti države prema sopstvenom nasljeđu i njene obaveze da kulturna dobra štiti jednako odlučno kao i svaki drugi strateški interes – navodi Grgurović.

Grgurović očekuje od nadležne institucije javnosti stave na uvid kompletnu dokumentaciju i nedvosmisleno odgovore na sva pitanja.

– Ako su odluke donesene u skladu sa zakonom i uz punu zaštitu kulturne baštine, onda ne može postojati nijedan razlog protiv potpune transparentnosti. Međutim, ako se ispostavi da zaštita kulturnog nasljeđa nije bila apsolutni prioritet, onda će odgovornost za takvu odluku morati da bude jasno utvrđena. Kulturna baština nije ničije privatno pravo da njome raspolaže. Ona je trajna obaveza države prema sopstvenoj istoriji i budućim generacijama – kaže Grgurović.

 

 

 

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

Komentari ()

IZBOR UREDNIKA