Sve izraženiji problem starijih lica u Pljevljima: Kada nema ko da ih spusti niz stepenice, u pomoć priskaču spasioci

Naime, kada dođe do pogoršanja zdravstvenog stanja starije osobe, problem se ne završava dolaskom medicinskih radnika na adresu. Naprotiv, tada se često postavlja pitanje ko će oboljelu osobu spustiti niz stepenice, izvesti iz stana i bezbjedno smjestiti u vozilo.

Ekipe Hitne medicinske pomoći najčešće čine vozač i ljekar, pa u situacijama kada pacijent nije u stanju da samostalno hoda, a nema ni srodnika ili komšija koji bi pomogli, nastaje problem koji se mora hitno rješavati. U ulazima stambenih zgrada i kućama sve češće nedostaju mlađi ljudi koji bi mogli da priskoče u pomoć, dok su porodice mnogih starijih Pljevljaka daleko od rodnog grada.

U takvim okolnostima pozivaju se pripadnici Službe zaštite i spašavanje, koji svojim angažovanjem omogućavaju da oboljeli stignu do zdravstvene ustanove.

– Taj dio posla nije u direktnom opisu naših obaveza, ali smo svjesni situacije u gradu, pa se odazivamo na ovakve pozive. Pomažemo ljudima u mnogim prilikama, pa i u ovom poslu kada je neophodno da se staro i oboljelo lice donese do vozila Hitne pomoći - kaže Bogdan Bojović, prvi čovjek Službe zaštite i spašavanje Pljevlja.

Po njegovim riječima u situacijama kada je zdravlje ugroženo, a svaki minut može biti važan, oni se odazivaju na pozive i pomažu tamo gdje nema dovoljno ruku da se oboljeli bezbjedno prenese do zdravstvene ustanove.

Stara lica kojima su spasioci pomagali o njima govore sa zahvalnošću. Ističu njihovu ljubaznost, strpljenje i spremnost da pomognu bez negodovanja.

Dodatne poteškoće stvara i Opšta bolnica u Pljevljima, koja je paviljonskog tipa.Pacijentima koji su smješteni na odjeljenjima interne medicine ili hirurgije, a kojima su potrebna dodatna dijagnostička snimanja, neophodno je obezbijediti prevoz do odgovarajućeg objekta. U takvim situacijama često se angažuje rodbina pacijenata. Međutim, kada pacijent nema srodnike u Pljevljima, a u bolnici nema dovoljno pomoćnih radnika tada se ponekad i unutar bolničkog kruga traži pomoć pripadnika Službe zaštite i spašavanja.

Hitna pomoć pred kolapsom: Pljevlja na ivici zdravstvene krize

Ipak, činjenica da se ovakvi pozivi u Pljevljima ponavljaju sve češće otvara pitanje da li je prihvatljivo da se problemi u organizaciji zdravstvene i socijalne zaštite rješavaju oslanjanjem na dobru volju i dodatno angažovanje pripadnika Službe zaštite i spasavanja. Njihova humanost zaslužuje pohvalu, ali bi još važnije bilo da sistem prepozna potrebe starih i oboljelih ljudi i obezbijedi trajno rješenje.

Zato je potrebno da nadležne zdravstvene ustanove, resorno ministarstvo i Vlada prepoznaju stvarne potrebe na terenu i obezbijede dovoljan broj zaposlenih u Hitnoj pomoći koji bi mogli da odgovore na zahtjeve starijih pacijenata.

Potrebno je i utvrditi koliko je u Pljevljima starijih ljudi bez porodične podrške, kakva im je pomoć neophodna i na koji način im se ona može obezbijediti. Posebnu pažnju trebalo bi posvetiti onima koji žive sami, nepokretnima i hroničnim bolesnicima, ali i ljudima koji nemaju nikoga da im pomogne u slučaju iznenadnog pogoršanja zdravstvenog stanja.

A dok se ne pronađu trajna rješenja, pripadnici Službe zaštite i spašavanje nastaviće da pomažu sugrađanima kada god je to potrebno i kada su u mogućnosti da odgovore na poziv.