Mladi odlaze iz Nikšića i to više nije izbor, već vapaj za budućnošću

Nikšić se ubrzano prazni, a mladi sve češće budućnost traže van grada i države. Iako se razlozi najčešće svode na ekonomiju, stručnjaci upozoravaju da su uzroci mnogo dublji – od psiholoških barijera do krize vrijednosti.

Uporedo s tim, alarmantni demografski podaci pokazuju da ovaj trend već ostavlja ozbiljne posljedice. Psiholog Nađa Pekić za "Dan" je kazala da se odlazak mladih iz Nikšića ne može svesti samo na spoljašnje faktore poput zaposlenja, plata ili životnog standarda. Dublji uzroci, kako navodi, kriju se u psihološkim obrascima i kolektivnom mentalitetu koji oblikuju način na koji mladi doživljavaju sebe i svoju budućnost.

Mladi odlaze iz Nikšića i to više nije izbor, već vapaj za budućnošću

Nađa Pekić

Ž.Š.

– Mnogi mladi razvijaju takozvane internalizovane zabrane, odnosno lična nepisana pravila o tome "šta se smije", "koliko se može" i "gdje su granice". Takav mentalitet ne mora biti otvoreno nametnut, već se prenosi kroz porodične narative, svakodnevne komentare i suptilne poruke o tome šta je "realno", a šta "previše". Vremenom, te poruke postaju dio unutrašnjeg glasa koji sputava inicijativu i spontanost. Umjesto aktivnog suočavanja sa izazovima, razvija se strategija izbjegavanja, pa odlazak postaje psihološki izlaz iz sistema uvjerenja – kaže Pekić.

Sukob između sigurnosti i rasta – između poznatog i nepoznatog

Psihlog Nađa Pekić ističe da je prisutan i snažan mehanizam socijalnog poređenja. Upoređujući se sa vršnjacima iz drugih sredina, mladi često razvijaju osjećaj da su "zakasnili" ili da su njihovi horizonti ograničeni.

– Taj doživljaj nije uvijek zasnovan na realnosti, ali je psihološki izuzetno snažan. Stvara unutrašnji pritisak da se promijeni okruženje kako bi se promijenio i doživljaj sebe. Emocionalna vezanost za grad, porodicu i identitet ostaje jaka, ali paralelno raste potreba za distancom. U psihoterapiji bi se to opisalo kao sukob između sigurnosti i rasta – između poznatog koje pruža stabilnost i nepoznatog koje obećava razvoj – navodi Pekić.

Prema njenim riječima, odlazak nije samo racionalna odluka, već pokušaj reorganizacije identiteta u prostoru gdje se doživljava veća psihološka sloboda.– Mladi ne napuštaju samo mjesto, već i skup unutrašnjih ograničenja. Odlazak postaje simbolički čin – pokušaj da se izađe iz mentalnih okvira koji se doživljavaju kao sužavajući i da se pronađe prostor u kojem je moguće misliti, djelovati i razvijati se bez stalnog osjećaja unutrašnje kočnice – kaže Pekić.

Prof. dr Miroslav Dederović

arhiva

Da problem nije samo psihološki, potvrđuju i statistički podaci. Demograf dr Miroslav Doderović, profesor Univerziteta Crne Gore, upozorava da će prirodni priraštaj u narednim godinama nastaviti da opada, jer visoki troškovi života i siromaštvo tjeraju ljude i iz Nikšića i iz Crne Gore.

– Iz Nikšića se godinama iseljava mlado stanovništvo koje je u najboljem reproduktivnom periodu, dok ostaju stariji. Podaci Monstata pokazuju da je Nikšić u periodu od 2016. do 2025. godine samo jednom imao pozitivan prirodni priraštaj, i to simbolično – 2018. godine rođeno je svega dvoje djece više nego što je bilo umrlih. Svih ostalih godina bilježen je pad, od minus 43 u 2016. do čak minus 426 u 2021. godini. Ukupan prirodni priraštaj u posljednjoj deceniji iznosio je minus 1.265 – navodi Doderović.

Kriza vrijednosti

Dr Živković ocjenjuje da negativni demografski trendovi nijesu samo posljedica ekonomske politike već i šire krize vrijednosti.

– Uvriježeno je shvatanje da se ide ka boljim i uređenijim sredinama, ali ne treba zanemariti ni globalne procese koji pogađaju i najrazvijenije evropske zemlje. Kriza porodice, otuđenje i nametnuti modeli života ostaljaju duboke posljedice na natalitet i društvenu stabilnost – ističe dr Živković.

On dodaje da je pozitivan potez lokalne samouprave izdvajanje sredstava za podršku rađanju i porodicama sa troje i više djece, ali da je sistemska podrška države izostala.

– Niko nije sistemski radio na poboljšanju uslova stanovanja, pomoći mladim bračnim parovima i jačanju roditeljstva. Bez toga nema ozbiljne demografske obnove – poručuje Doderović.

Doc. dr Predrag Živković

privatna arhiva

Doc. dr Predrag Živković smatra da uzroke demografskog pada treba tražiti i u dubokim društvenim promjenama koje su obilježile kraj 20. vijeka.

Sjever može postati ispražnjena regija

Negativan prirodni priraštaj, prema podacima Uprave za statistiku, osim u Nikšiću, zabilježen je u još 16 crnogorskih opština, dok je samo osam imalo pozitivan bilans. Posebno zabrinjava stanje na sjeveru države.

– U cijelom sjevernom regionu zabilježen je negativan prirodni priraštaj od minus 474. Za razliku od centralne i južne regije, sjever se ubrzano prazni. Postoji realna opasnost da postane ispražnjena regija iz koje stanovništvo bukvalno odlazi ka Podgorici i inostranstvu – upozorava dr Doderović.

– Ratna dešavanja nijesu izazvala samo ekonomske posljedice već prije svega antropološke. Beznađe nastalo nakon ratova, kriminogene privatizacije i nametanja tuđih vrijednosti dovelo je do ozbiljnih društvenih poremećaja čije posljedice danas jasno vidimo – kaže Živković.

Prema njegovim riječima, pad nataliteta u Nikšiću nije samo rezultat višedecenijske ekonomske atrofije, već i savremenih ideoloških obrazaca koji dodatno urušavaju porodično tkivo.

– Ako se hitno ne otvore nova radna mjesta, ne obezbijedi sigurnost mladim porodicama i ne vrati vjera u budućnost, Nikšić rizikuje da izgubi ono najvrednije – generacije koje tek treba da ga grade – zaključio je dr Živković.

Preuzmite našu aplikaciju