Plavljani nemaju koristi od šumskog bogatstva

U opštini Plav pitanje iskorišćavanja prirodnih resursa, a prije svega šuma, bila je jedna od glavnih tema koja je godinama zaokupljala pažnju šire javnosti. Sa brojnih protesta drvoprerađivača, predstavnika nevladinih organizacija i građana traženo je da se državne šume stave u funkciju razvoja lokalne zajednice.

Poručivano je da će narod ovoga kraja svim raspoloživim sredstvima spriječiti privilegovane koncesionare da vrše dalju eksploataciju drvne mase na način na koji su to do sada radili. Isticano je da je opština Plav posljednjih decenija, zbog nedomaćinskog upravljanja prirodnim resursima, doživjela sveukupnu razvojnu stagnaciju. Plavski drvoprerađivači ističu da nije dobro što se još uvijek nije došlo do rješenja na osnovu kojeg bi lokalno stanovništvo i lokalna uprava imali više koristi od šumskog bogatstva.

– Mi smo posljednjih godina zaista morali dići glas i suprotstaviti se pogubnoj koncesionoj politici koja je konstantno sprovođena u Crnoj Gori i na teritoriji naše opštine. Kakva je to koncesiona politika kada po tim pravilima narod nije mogao da dođe do ogrijevnog drveta, dok smo mi, drvoprerađivači, bili lišeni mogućnosti da nabavimo sirovinu za rad? Sve se to dešavalo jer su kompletne koncesije na šume, po mizernim cijenama, ustupane privilegovanim koncesionarima. Mi smo praktično golim životima ustali u borbu protiv tako nakaradnog koncepta upravljanja šumama. Međutim, nije dobro što se u ovoj oblasti nije skoro ništa promijenilo, jer i dalje ni lokalno stanovništvo ni naša opština nemaju skoro nikakve koristi od šuma na ovom području – naglasili su iz Udruženja plavskih drvoprerađivača.

Oni ukazuju da na području Plava radi svega desetak radnika u oblasti drvoprerade, iako ih je nekada bilo 500.

– U zadnjih nekoliko decenija gledali smo pravu kasapnicu naših šuma, dok su mnogi Plavljani bili primorani da zatvaraju svoje pogone zbog nedostatka sirovine. Jasno smo stavili do znanja da se, uz strogu zaštitu prirodnih resursa, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što dosad nije bio slučaj. Mislili smo da će država konačno shvatiti koliko je drvoprerada značajna i šta su potrebe lokalnog stanovništva, a ne samo onih koji su navikli da se bogate preko noći. Međutim, stanje je ostalo nepromijenjeno, nema novih pogona za preradu drveta, dok lokalno stanovništvo muku muči – ističu iz Udruženja plavskih drvoprerađivača.

I predstavnici nevladinih organizacija smatraju da je pogubno što su samo neznatna sredstva od koncesionih naknada usmjeravana za razvoj lokalne zajednice.

– Da su se kojim slučajem predviđena sredstva od koncesionih naknada usmjeravala za razvoj Plava, ne bismo imali ovakvu privrednu stagnaciju. Zbog takvog odnosa Plav nema razvijenu drvnu industriju kao nekada. Sa druge strane, svaki dan smo gledali teške kamione natovarene balvanima kako remete prirodnu ravnotežu i uništavaju naše šume. Pogubno je što su domaće institucije pred takvim pojavama zatvarale oči – navode iz Mreže nevladinih organizacija Ppav.

Uništen Šumsko industrijski kombinat " Bor"

Mnoštvu nekad uspješnih privrednih kolektiva na sjeveru Crne Gore, koji su nakon pada socijalizma uništeni po konceptu tranzicionog ekonomskog modela, pripada i Šumsko industrijski kombinat (ŠIK) "Bor" iz Plava. Od njega danas praktično nije ostalo ništa u smislu aktivne proizvodnje, dok je nekadašnja pokretna i nepokretna imovina godinama bila na meti rasprodaje, propadanja i sudskih sporova. Ova kompanija doživjela je potpunu propast, iako je decenijama s pravom nazivana drvno-prerađivačkim gigantom u kom je plate zarađivalo preko 300 uposlenih. Bivši radnici navode da je preduzeće likvidirano, po prepoznatljivom scenariju, i to kroz proces neuspješne privatizacije, uvođenja stečaja i rasprodaju imovine u bescenje. Ukazuju da je prava šteta što je ovaj kombinat ugašena na tako poguban način, a bio je nosilac sveukupnog razvoja čitavog kraja.

Preuzmite našu aplikaciju