Postrojenja za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla zasad samo ideja: Željezara "probni balon" ili jedna od opcija?

Da li je izjava ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, data početkom ovog mjeseca, da je krug Željezare idealna lokacija za izgradnju postrojenja za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla, bila tek "probni balon" kako bi se procijenila snaga protivnika ove ideje – zna samo Vladimir Joković.

Ministar je tada saopštio da je kod Elektroprivrede Crne Gore, kao vlasnika zemljišta, uz podršku Svjetske banke koja je obezbijedila finansijska sredstva, pokrenuta inicijativa za zakup hale u krugu Željezare za ove potrebe. Protivljenje ovoj ideji izrazio je predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, a vršiteljka dužnosti sekretarke Sekretarijata za zaštitu životne sredine Opštine Nikšić Jasmina Janković Mišnić kaže da je u ovom trenutku riječ isključivo samo o ideji.

Postrojenja za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla zasad samo ideja: Željezara "probni balon" ili jedna od opcija?

Jasmina Janković Mišnić

arhiva

– Svaka inicijativa zaslužuje pažnju, ali moram naglasiti da smo tek na početku. Predstoje javne rasprave, izrada planske dokumentacije, studija izvodljivosti i brojne procedure prije donošenja konačne odluke o tome da li će se i gdje graditi ovakvo postrojenje. Uvjerena sam da će cijeli proces biti vođen transparentno i u skladu sa javnim interesom – istakla je ona u razgovoru za "Dan".

Potreban javni dijalog

Direktor NVO Ekološki pokret "Ozon" Aleksandar Perović kaže da nemaju saznanja da je rađena projektna dokumentacija za ovakvo postrojenje u Nikšiću, niti da je prostorno-planskom dokumentacijom prostor Željezare predviđen za tu namjenu.

– Naš stav oko ovakvih postrojenja bio je i ostao isti i to bi, kroz proširenu odgovornost proizvođača, trebala biti obaveza mesnih industrija i povezanih djelatnosti koji zarađuju i generišu nusproizvod poput vrste otpada, za šta je trebalo napraviti adekvatan zakonski i podzakonski okvir. Ono što prvo treba uraditi jeste stvoriti preduslove za agrumentovani javni dijalog uz učešće stručne i zainteresovane javnosti, što je i zakonska obaveza – kaže Perović.

Odgovarajući na pitanje da li struka podržava izgradnju ovakvog postrojenja, Janković Mišnić naglašava da Crna Gora već ima ozbiljan problem u ovoj oblasti.

– Kao biolog i neko ko se bavi zaštitom životne sredine, mogu reći da u Crnoj Gori nemamo adekvatan sistem za zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog porijekla. S obzirom na to da je krug Željezare industrijska zona, smatram da bi ta lokacija mogla biti pogodna za ovakvu namjenu – navela je ona i dodala da bi eventualno postrojenje moralo biti izgrađeno u skladu sa najvišim evropskim standardima.

Edukacija o zaštiti životne sredine mora biti konstantna

Janković Mišnić ističe da su optimizacija procesa, edukacija građana i saradnja svih aktera ključni kako bi se skrenula pažnja na zaštitu životne sredine.

– Želimo biti inovativniji po pitanju komunikacijskih kanala, formata i poruka, kako bismo što više građana informisali. Edukacija mora biti konstantna, od dječije dobi. Sekretarijat za zaštitu životne sredine ima odgovornu i važnu ulogu u ovom procesu. Kroz projekte, inicijative, kampanje i edukativne programe, nastojimo da pokrenemo promjene, da podignemo svijest i da damo konkretan doprinos očuvanju životne sredine u Nikšiću. Međutim, nijedna institucija, ma koliko posvećena bila, ne može sama napraviti suštinsku promjenu – konstatovala je Janković Mišnić.

– Takva postrojenja već postoje u zemljama Evropske unije i funkcionišu uz minimalan uticaj na životnu sredinu. Ovaj način zbrinjavanja prepoznat je kao efikasan i ekološki prihvatljiv – ističe Janković Mišnić i podsjeća da je zelena tranzicija veliki izazov za sve evropske gradove, ali i da oni mogu biti uzor Nikšiću.

– Suštinske promjene moguće su samo uz podršku građana. Zaštita životne sredine tiče se svih nas – našeg zdravlja, kvaliteta života i budućnosti generacija. Nažalost, često prihvatamo pojave koje ne bi smjele biti normalne: otpad na neprikladnim mjestima, zagađen vazduh, ugrožene rijeke i jezera. Vremenom, takve pojave postaju svakodnevica, a upravo tu leži problem – na ono na šta se naviknemo, prestajemo da reagujemo – upozorila je Janković Mišnić i zaključila, "naš grad i naša planeta neće biti onakvi kakve ih želimo, već onakvi kakvima ih svojim djelima napravimo".