<p>Sa izborima kreću i partiјska zapošljavanja</p>

U lokalnim organima i javnim ustanovama u Budvi početkom decembra prošle godine bila su zaposlena 804 lica, pri čemu ova brojka ne uključuje zaposlene u lokalnim preduzećima.

Kako pokazuјu podaci Akcije za socijalnu pravdu, dobijeni putem Zakona o slobodnom pristupu informacijama, Budva lokalne izbore dočekuje na drugom mjestu u zemlji po broju zaposlenih u lokalnim organima i javnim ustanovama, odmah poslije Glavnog grada Podgorice, gdje je bilo uposleno 1.125 lica.

Pravo glasa na izborima u Budvi ima 19 hiljada građana

– Kada se zna da je u Budvi krajem prošle godine živjelo 26 hiljada stanovnika, a u glavnom gradu oko 180 hiljada ljudi, potpuno je apsurdno da metropola crnogorskog turizma ima toliki broj zaposlenih. Kako sada idu novi izbori u Budvi, realno je očekivati da će broj zaposlenih samo ići uvis, jer je partijama model sigurnog glasa kroz davanje posla i dalje jedan od najbitnijih – kazali su "Danu" iz ASP-a.

Iz te nevladine organizacije preciziraju da je u organima lokalne uprave u Budvi početkom decembra prošle godine bilo 474 uposlenih, a u javnim ustanovama i lokalnoj turističkoj organizaciji još 330 lica.

Kada je riječ o Andrijevici, opštini sa nepune četiri hiljade stanovnika, gdje su lokalni izbori zakazani za 2. jun, krajem prošle godine bilo je 114 zaposlenih, od čega u organima lokalne uprave 75, a u javnim ustanovama i lokalnoj turističkoj organizaciji 39.

Lokalni izbori očekuju se i u Šavniku, gdje mjesecima nije mogao da se okonča izborni ciklus, kao i u primorskom Kotoru, gdje treba da budu organizovani redovni lokalni izbori, koji su poslednji put održani 2020. godine.

Uvodi se prinudna uprava u Šavniku, odluka Vlade objavljena u Službenom listu

Krajem prošle godine u Šavniku je bilo 55 zaposlenih, od čega 44 u organima lokalne uprave, a 11 u javnim ustanovama i lokalnoj turističkoj organizaciji. Na teritoriji ciјele opštine krajem prošle godine živjelo je nepunih 1,6 hiljada stanovnika.

U Kotoru je u istom periodu bio 371 zaposleni, od čega u organima lokalne uprave 281, a u javnim ustanovama i lokalnoj turističkoj oganizaciji 90. U ovoj primorskoj opštini je živjelo oko 26 hiljada stanovnika.

Najnoviji podaci iz ove godine nijesu poznati, jer je Ministarstvo finansija prvi put odbilo da dostavi ASP-u podatke o broju zaposlenih, koje je ranije dostavljalo. ASP će ići sa žalbom ka Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama na ovakvu promjenu prakse Ministarstva finansija, koje uoči lokalnih izbora "zaključava" podatke o zaposlenima.

ASP: Ministar finansiјa misli da јe podatke nasliјedio

Početkom decembra prošle godine na nivou centralne administracije bilo je 46.722 zaposlenih, što je za 52 više nego mjesec ranije, kada je vlada Milojka Spajića počela da upravlja državom, kada je bilo 46.670 zaposlenih. To znači da je u prvom mjesecu mandata premiјera Spajića broj zaposlenih uvećan za 52, a sudeći prema podacima koji su dostavljeni ASP-u iz Ministarstva finansija. Iz te nevladine organizacije potenciraju da te podatke uzimaju kao pouzdane jedino ukoliko su kao takvi, tj. tačni i pouzdani podaci dostavljeni od tog vladinog organa.

U međuvremenu je Ministarstvo finansija odbilo da dostavi najnovije podatke o broju zaposlenih na nivou centralne administracije, a po poslednjim mjesecima i zaključno sa početkom marta ove godine, iako ih je ranije regularno dostavljalo za druge vremenske periode.

U potpuno pogrešnoj primjeni materijalnog prava, a budući da su podaci traženi za ovu, 2024. godinu, a sa ciljem da se podnosilac zahtjeva – ASP uskrati za tražene informacije, Ministarstvo se poziva na javno dostupne podatke o broju zaposlenih sa početka novembra 2023. godine.

Kako navode, podaci su na internet adresi "Vizualizacije broja zaposlenih u javnoj upravi", a gdje su prikazani podaci samo za početak novembra prošle godine, u poređenju sa ranijim targetiranim periodom.

Ministarstvo nije obavezno da omogući pristup na traženi način. Ovi podaci će se u narednom periodu objavljivati kvartalno, navodi se u odgovoru Ministarstva finansija, bez ikakvog objašnjenja kako to podaci o zaposlenima iz 2023. godine znače podatke o broju zaposlenih za februar ili mart.

– Ovo je otvorena i besprizorna povreda prava na informaciju u posjedu državnih organa, u ovom slučaju Ministarstva finansija. Nevjerovatno je da rukovodioci organa, u ovom slučaju ministar finansija Novica Vuković, dozvoljavaјu sebi da potpišu ovako pravno neutemeljene akte, koji nijesu čak ni u formi rješenja. Ili ministar finansija svjesno ne dozvoljava informacije kako bi sakrio brojke o novim zapošljavanjima, ili je umislio da su mu podaci državnog organa kojim rukovodi ostali u nasleđe, treće teško da postoji – naveli su iz ASP-a.

Oni su dodali da će o svemu svoj sud dati nadležna Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacija, koja će odlučivati po upućenoj žalbi, a uz dostavljanje odgovarajućih dokaza.

Preuzmite našu aplikaciju