Siromaštvo gospodari u domovima RE populacije u naseljima Donji Talum i Riversajd

Da su pripadnici RE populacije ugrožena kategorija društva u Crnoj Gori po različitim osnovama svjedoče žitelji beranskih naselja Donji Talum i Riversajd.

Njih, prema popisu iz 2023. godine, u Beranama ima 789, odnosno 3,2 odsto ukupnog stanovništa u ovoj opštini. Obilaskom romskih i egipćanskuh porodica u ovim naseljima uočljivo je da većina stanovnika živi ispod svakog socijalnog minimuma i da je jaz siromaštva u odnosu na ostale stanovnike grada na Limu i te kako izražen. Svi su saglasni da jedva preživljavaju i da su lišeni elementarnih uslova za život. Kao glavne problem ističu siromaštvo i nemogućnost da dođu do posla.

– Nas ostali narodi u Beranama prihvataju takve kavi jesmo, ali problem je što niko od nas iz naselja Donji Talum nije u radnom odnosu. Živimo u oskudici, gladni smo i žedni. Čekamo sa ispruženom rukom da se neko smiluje i udijeli nam nešto kako bismo preživjeli. Teško je da teže ne može biti – navodi Džafer Imeri, koji sa dvanaestočlanom porodicom živi u trošnoj i krajnje neuslovnoj kućici na obalama Lima.

Riversajd

foto: Darko Jovović, Dan

Stanovnici ovog naselja i pored brojnih pokušaja ne uspijevaju da prevaziđu nagomilane probleme i da bar približno stvore uslove za život nalik ostalom civilizovanom svijetu. Preživljavaju skupljajući staro željezo, a među njima nije mali broj onih koji svakodnevno obilaze kontejnere, kako bi pronašli nešto za jelo.

– Naša djeca su gladna i žedna, gola i bosa, dok neko uživa u izobilju. Jedino nam preostaje da prebiramo po kontejnerima i molimo boga da ćemo tamo naći nešto od hrane. To je zato što niko neće da nas primi da stalno radimo. Takođe, slušamo da se izdvaja velika pomoć za nas, međutim, ta pomoć ovdje slabo dolazi – kaže Naser Marini.

Dobro je što se djeca školuju

Kao pozitivan primjer stanovnici Donjeg Taluma i Riversajda ističu činjenicu da je djeci RE populacije omogućeno da pohađaju školu i na taj način se socijalizuju u društvu. Navode i da je integracija djece RE populacije u Beranama iz godine u godinu sve bolja, o čemu govori i podatak da je u beranskom dečjijem vrtiću prethodne školske godine upisano i boravilo preko šezdesetoro djece predškolskog uzrasta.

– Ovo je jedinstven primjer u Crnoj Gori da djeca RE populacije borave u vrtiću zajedno sa svom drugom djecom, i da su potpuno integrisana. Smatramo velikim uspjehom to što taj broj djece raste iz godine u godinu – navode mještani.

Osnovnu školu u Beranama pohađa oko 200 djece RE populacije i značajan broj njih upisuje neku od srednjih škola.

Među pripadnicima RE populacije u Beranama nije mali broj onih koji se odlučuju da prose.

– Niko od moje porodice ne radi. Ljeti skupljamo staro željezo i tako zaradimo neku crkavicu, ali to ne može da podmiri naše osnovne potrebe. Zato nam ostaje da sa ispruženom rukom čekamo hoće li se neko smilovati i udijeliti nam nešto kako bi preživjeli. Znamo da je zakonom zabranjeno da se prosi, ali mi to moramo da radimo. Država treba da uzima od bogatih koji imaju previše i da od toga udijele sirotinji, poput nas, koji živimo u nehumanim uslovima – naglašava Romkinja, koja nije htjela da kaže svoje ime, ističući da se plaši od policije.

Da se u ovim naseljima zaista teško živi potvrdila je i anketa koju je nedavno na uzorku od 200 ispitanika sprovela NVO "Udruženje za podršku Roma i Egipćana" i to u cilju izrade Analize stanja o položaju romske i egipćanske polulacije. Iz ovog Udruženja su kazali da su u okviru ankete došli do podataka da u opštini Berane 50 odsto RE domaćinstava opstaje tako što prima socijalnu pomoć, te da mali broj njih njih ima neku vrstu radnog angažmana, a čak 30 odsto domaćinstava na mjesečnom nivou ima prihode koji ne prelaze 100 eura.

Preuzmite našu aplikaciju