Spomen-kompleks "Sloboda" na Jasikovcu na putu ka Unesko listi

Spomen-komplek na Jasikovcu, kod Berana, na kome se nalazi i spomenik autora Bogdana Bogadnovića poznat kao "Sloboda", mogao bi iskoro da se nađe na listi Svjetske baštine Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (Unesko).

Naime, Bosna i Hercegovina je pokrenula inicijativu za pripremu nominacionog dosijea za tri spomenika Bogdana Bogdanovića na svom prostoru i pozvala ostale četiri države koje baštine njegova d‌jela da to isto učine. Oni su predložili da se Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija i Hrvatska pridruže ovoj inicijativi na zajedničkom putu koji vodi ka Uneskovoj listi svjetske baštine. Tim povodom u Historijskom muzeju BiH u Sarajevu nedavno je održana velika međunarodna konferencija koja je okupila stručnjake iz oblasti zaštite kulturne baštine, predstavnike institucicija i donosioce odluka. Iz Polimskog muzeja navode da su se aktivno uključili u ovu regionalnu priču i da već preduzumaju određene aktivnosti kako bi se inicijativa sprovela u djelo.

– Crna Gora ponosno baštini jedno od Bogdanovićevih d‌jela izuzetne vrijednosti – Spomen-kompleks "Sloboda" na brdu Jasikovac u Beranama. Ovaj spomenik se u stručnoj javnosti često svrstava u najznačajnija ostvaranje Bogdana Bogdanovića. Zato se Polomski muzej aktivno uključio u priču koju su pokrenuli odgovorni iz Bosne i Hercegovine da se Bogdanovićeva djela, koja podrazumijevaju i ovo na Jasikovcu, budu dio Unesko liste svjetske baštine. Nadamo se da će se inicijativa spovesti u djelo, što svakako ima posebnu vrijednost i za Berane i za Crnu Goru – saopštili su iz Polimskog muzeja.

Od države još čekaju sredstva za zaštitu kulturnog dobra

Iako je još početkom 2022. godine Spomen-kompleks "Sloboda" na brdu Jasikovac iznad Berana, od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara proglašen za kulturno dobro od nacionalnog značaja, još uvijek se nije pristupilo njegovoj punoj valorizaciji i neophodnoj zaštiti. Naime, i pored brojnih obećanja nijesu izdvojena sredstva potrebna da se ovaj prostor, sa jedinstvenim arhitektonskim zdanjem, trajno sačuvana od negativnih uticaja. Poznato je da je još prije dvije godine najavljeno da će se za ove namjene iz državne kase izdvojiti 300.000 eura, ali taj novac ni do današnjih dana nije stavljen u opticaj. To su potvrdili i iz Polimskog muzeja, podsjećajući da su i ove godine ponovo uzaludno aplicirali da se za ovaj projekat izdvoje neophodna sredstva.

Dodali su da će, u cilju promocije ideje, do 15. septembra kada se obilježava 50 godina od izgradnje spomenika na Jasikovcu, organizovati konferencije za novinare i radne sastanke sa regionalnim ekspertima. Istakli su da će se štampati i kapitalna dvojezična monografija o Spomen-komplesu na Jasikovcu koji predstavlja simbol borbe za oslobođenje koja se vodila u ovom kraju tokom balkanskih, Prvog i Drugog svjetskog rata.

Četiri godine "praznih džepova" za Jasikovac

Spomen-komples je podignut u drugoj polovini prošlog vijeka i to na mjestu gdje su 17. jula 1941. godine italijanski okupatori strijeljali beranske rodoljube. U centralnom dijelu kompleksa nalazi se spomenik pod nazivom "Sloboda" visok 18 metara. U obliku je kupe i podsjeća na fišek ili zrno metka. Oko kupe je poređano četrdeset velikih blokova poliranog granita na kojima se nalaze natpisi i ornamenti.

Preuzmite našu aplikaciju