<p>Zbog rudokopa održan protest upozorenja dijela mještana župskog sela Zagrad: Nema izvoza jalovine bez dogovora o rekultivaciji</p>

Meštani sela Zagrad u Župi nikšićkoj, ogorčeni su odlukom koja se odnosi na mljevenje jalovine iz bivšeg površinskog rudokopa "Zagrad".

Naime, kako su obaviješteni, izvjesna crnogorska firma dobila je koncesiju za ovu aktivnost, ali bez predstavljanja konkretnog projekta rekultivacije tog područja. Tim povodom, dio mještana sela, okupio se juče u znak upozorenja sa osnovnom porukom da neće dozvoliti nikakvo izmještanje jalovine iz rudokopa, sve dok ne vide detaljan plan rekultivacije bivšeg površinskog rudokopa "Zagrad".

– Neki su ljudi ovdje dolazili, postavili video nadzor, kazali da su dobili koncesiju u cilju rekultivacije bivšeg rudokopa. To za nas ništa ne važi dok ne dobijemo komletan projekat sanacije. Rudnici Boksita su izvadili milione tona rude i ostavili veliko ruglo u našem selu. Nećemo dozvoliti da se bilo šta odveze sa ovog mjesta dok ne dobijemo jasan plan rekultivacije i ispravljanja štete koju su ostavili Rudnici Boksita –kazao je Miloica Knežević, stanovnik sela Zagrad.

Mještani naglašavaju da će svako dalje manipulisanje i izvoženje jalovine iz rudokopa biti moguće samo nakon što se izvrši potpuna rekultivacija ovog područja. Njihov osnovni zahtjev je da bez uređenja i sanacije prostora, neće biti ni dalje eksploatacije.

– Mještani Zagrada neće dozvoliti da se nijedan kologram jalovine izveze iz rudokopa prije nego što se ovaj čitav prostor ne rekultiviše ili makar dovede u približno stanje u kakvom je bio. Poručujemo resornom ministru da ne radi svoj posao iz kancelarije, već da malo izađe na teren i pogleda sve činjenice, kako bi ostvario veću saradnju sa mještanima, odnosno sa mjesnim zajednicama – kazao je Knežević.

Grđani imaju pravo da znaju šta se planira raditi

Rudokop "Zagrad" ostao je zapušten već godinama, a i dalje nema jasnog plana za njegovu rekultivaciju, što je ključni razlog za nezadovoljstvo mještana. Uprkos više upućenih zahtjeva Ministarstvu energetike i rudarstva, Ivan Đurović tvrdi da još uvijek nije dobio zvaničan odgovor.

– Građani Zagrada imaju pravo da znaju da li će rekultivacija biti izvršena, u kojoj proceduri, i da li postoji namjera za dalju eksploataciju, uključujući i informacije o eventualnoj eksploataciji pijeska i kamena, a takve informacije trebaju biti dostupne javnosti.Ukoliko do toga dođe iz pozicije NVO sektora tražiću svu dostupnu dokumentaciju i uvid u kompletnu proceduru, kako bi sve bilo transparentno i u skladu sa zakonom - kazao je Đurović

On je dodao da je protest upozorenja mještana Zagrada samo prvi korak u njihovoj borbi da osiguraju da proces rekultivacije bude transparentan i u skladu sa zakonom.

–Poručujemo resornom ministarstvu da nikakvih radova na rudokopu Zagrad neće biti bez dogovora sa mjesnom zajednicom i mještanima i dok ne dobijemo komletan projekat rekultivacije – kazao je Knežević dodavši da je ovo samo protest upozorenja "jer se radi o maćehinskom odnosu države prema resursima Crne Gore".

–Crnogorska vlast, bivša i sadašnja ni malo se ne razlikuju, samo su se promijenili igrači, jer i jedni drugi gledaju kako da što više opljačkaju Crnu Goru- konstatovao je Knežević.

Hitno rekultivisati napušteni rudokop Zagrad

Predsjednik NVO "Zagrad", Ivan Đurović, takođe je pozvao na veći angažman ministarstava, naglašavajući da rekultivacija nije samo obaveza koncesionara, već i pitanje koje ima direktan uticaj na zdravlje i budućnost lokalne zajednice. Đurović je upozorio da ako ne bude postojao pravi plan sanacije, mještani će i dalje biti protiv dalje eksploatacije rude, a proces mora biti potpuno transparentan.

– Ne možemo dozvoliti da i dalje razgrađuju i uništavaju resurse naše zemlje, a da iza njih ostaje samo razorena priroda - dodao je Đurović, ukazujući na potrebu za redovnim informisanjem javnosti i transparentnim procesom odobravanja koncesija.

Mještani sela Zagrad ostaju riješeni da neće dozvoliti dalju eksploataciju rude bez jasnih, transparentnih koraka za sanaciju i rekultivaciju, te poručuju da se svakako neće pomiriti sa trenutnim stanjem.

– Nemamo ništa protiv razvoja, ali ako će razvoj značiti da se unište i poslednji ostaci prirodnog bogatstva, onda se ne slažemo - dodao je Knežević, napominjući da se sve aktivnosti moraju vršiti u skladu sa važećim zakonskim i ekološkim standardima.

Preuzmite našu aplikaciju