Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
Kurti: Upozoren sam o smanjenju podrške Zapada ako Kosovo ne bude konstruktivno
On je ponovio da je evropski predlog dobra osnova za razgovor, ali je rekao da ne sadrži sve ono što bi Kosovo željelo
Premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je da je dobio upozorenja o mogućnosti smanjenja podrške Zapada, ukoliko Kosovo ne bude konstruktivno u dijalogu sa Srbijom, ali je kazao i da je Kosovo konstruktivna strana u tom procesu, prenosi N1.
Kurti je za Radio Slobodna Evropa, govoreći o evropskom planu za normalizaciju odnosa dvije strane, rekao da mu on nije predstavljen u formi „uzmi ili ostavi“, već kao platforma za dalju diskusiju.
On je ponovio da je evropski predlog dobra osnova za razgovor, ali je rekao da ne sadrži sve ono što bi Kosovo željelo.
Kurti je dodao i da očekuje intenzivan dijalog sa Srbijom, kako bi dogovor bio postignut „u pomenutom vremenskom okviru, a to je mart 2023. godine“.
-U preambuli (nacrta sporazuma) ima pet rečenica, a ukupno deset članova. Takođe sam poslao svoje komentare, jer mi nikada nije rečeno da je ovo predlog ‘uzmi ili ostavi’. Dakle, takvog ultimatuma nikada nije bilo. Stoga smo i rekli da to u principu smatramo dobrom osnovom za dalje razgovore, za koje se obavezujemo da razgovaramo kad god nas pozovu u Brisel-kazao je Kurti.
Insistirao sam da preostalih pet članica EU prizna Kosovo
Kosovski premijer naveo je da je potrebno mnogo toga razjasniti u tom sporazumu, pošto on postaje u potpunosti primenjiv kada se otklone nejasnoće.
-Sada, na poslednjem sastanku koji smo imali 20. januara, insistirao sam da i pet država EU koje ne priznaju Kosovo, činom sporazuma promjeni stav, jer se upravo pomaže puna normalizacija (odnosa) kroz priznanje petorke koja se još nije pridružila većini država članica Evropske unije- kazao je on.
Dodao je da njegova glavna primjedba koju je pomenuo na prošlom sastanku, iako ima i drugih, ima veze sa univerzalnim priznanjem koje je potrebno u okviru Evropske unije i NATO-a, gde Kosovo teži da se učlani.
Kurti je izjavio i da nije pozvan na sastanak 31. januara u ambasadi SAD na Kosovu, na kojem bi trebalo da se razgovara o Zajednici srpskih opština (ZSO), i ponovio da je on protiv njenog formiranja.
On je u intervjuu kazao da svi oni koji su pozvani treba da idu na taj sastanak.
-Smatram da je ovaj sastanak posledica insistiranja zvaničnika američkog Stejt departmenta, koji je i specijalni emisar za Balkan, i koji je izjavio da bez obzira na premijera Kosova ZSO mora da bude formirana- rekao je Kurti.
Prema njegovim riječima, od 33 tačke Briselskog sporazuma, nije moguće izabrati samo jednu (ZSO), jer se gubi hijerarhija.
-Ne mogu se kreirati nikakve vještačke hijerarhije, osim hronološkim redosledom“- kazao je kosovski premijer i dodao da iz novog predloga Evropske unije nije moguće izdvojiti bilo koji član, za koji se misli da je o ZSO.
Upitan da li to znači da ZSO neće biti formirana dok je on premijer Kosova, Kurti je rekao da on nije jedini koji tako govori.
-Zajednica bez otvaranja pitanja konačnog, pravno obavezujućeg sporazuma, sa uzajamnim priznavanjem u centru, Zajednica na nacionalnoj osnovi, sa tim nelegalnim strukturama na severu nije ni održiva, a naravno ni prihvatljiva- kazao je on.
Na pitanje da li postoji neka vrsta Zajednice koja bi mu bila prihvatljiva, Kurti je rekao da Kosovo ima Asocijaciju kosovskih opština i da su tamo i opštine sa srpskom većinom.
-Ja sam za Zajednicu koja je razvojna, demokratska, zasnovana na evropskim vrednostima, a ne na nacionalnoj pripadnosti. Nacionalna pripadnost ne treba da bude osnova Zajednice opština- kazao je Kurti.
Prema njegovim riječima, čak je i predlog bivšeg predsjednika Finske Martija Ahtisarija dao pravo veta na toliko stvari u Skupštini Kosova predstavnicima srpske manjine, upravo zato što nije dozvoljena teritorijalizacija prava.
Kazao je i da ZSO nema za cilj povećanje prava Srba, već „teritorijalizaciju tih prava“, kao što je to učinjeno u Bosni i Hercegovini (sa Republikom Srpskom).
-Dakle, u Bosni imaju pravo veta, ali istovremeno imaju i teritorijalizaciju svog prisustva. To je ono čemu teže na Kosovu, dok nastavljaju da ne prihvataju zločine počinjene tokom rata na Kosovu i da održavaju dobre odnose sa Kremljom-rekao je Kurti.
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU