Zaokret Edija Rame: Zbog demonstracija dao "besu" narodu i najavio promjene u upravljanju državom

Poslije dvomjesečnih demonstracija protiv turističkog projekta u Zvernecu kod Valone, koji uključuje i investiciju zeta predsjednika SAD Džareda Kušnera, Rama je najavio dokument "Besa", koji je predstavio kao najveći zaokret u načinu upravljanja zemljom otkako je 2013. došao na vlast.

Dokument "Besa", koji još nije objavljen, predviđa nove mehanizme za konsultovanje građana, za mjerenje povjerenja u institucije i za transparentniji pristup donošenju odluka, i zapravo predstavlja odgovor na protestni pokret poznat kao "Flamingo revolucija".

Uz "Besu", Rama je predstavio i drugi dokument koji definiše način na koji njegova Socijalistička partija treba da podrži taj novi pristup, piše RSE.

Rama je rekao da je inicijativa nastala nakon što je "Flamingo revolucija" primorala vladu da se suoči s problemom koji ranije nije priznavala: jazom između načina na koji vlada i načina na koji građani doživljavaju tu vlast.

"Flamingo revolucija" je dobila ime po pticama koje žive u zaštićenom močvarnom području, gdje je planirana izgradnja luksuznog turističkog kompleksa.

Kontrast u odnosu na Ramin stav od prije dva mjeseca je očigledan. Kada su krajem maja izbili protesti zbog turističkog projekta u Zvernecu, Rama je insistirao da vlada ima činjenice na svojoj strani i da se nezadovoljstvo podstiče "manipulacijom i dezinformacijama".

Protesti su u međuvremenu prerasli okvire protivljenja projektu u Zvernecu i pretvorili se u širu raspravu o transparentnosti, načinu donošenja odluka i odnosu između građana i institucija.

Danas Rama isti pokret opisuje kao "ogledalo bulevara flamingosa", za koje navodi da je vladi pokazalo da ekonomski razvoj nije dovoljan ako se građani ne osjećaju dijelom tog procesa.

Rama navodi da je "ogledalo bulevara flamingosa" otvorilo dva ključna pitanja: kuda Albanija ide sadašnjim tempom razvoja i gdje je građanin na tom putu.

Odgovor na prvo pitanje ostaje integracija u Evropsku uniju, a na drugo je odgovor "Besa" – model koji nastoji da postavi građanina u središte odlučivanja, ne samo kao korisnika javnih politika nego i kao učesnika u njihovom kreiranju, dodao je Rama.

Na osnovu onoga što je Rama predstavio ministrima i poslanicima njegove Socijalističke partije, "Besa" nije zamišljena kao klasična reforma administracije, već kao nov način donošenja odluka.

Osnovna ideja je da se institucije ne oslanjaju isključivo na zakon, statistiku ili procedure, nego i na način na koji građani doživljavaju njihove odluke.

Prema riječima Rame, javna politika ne može da se smatra uspješnom samo zato što na papiru postiže rezultate, ako se građani pritom osjećaju kao neinformisani, zanemareni, ili isključeni iz procesa odlučivanja.

Da bi se to ostvarilo, dokument predviđa osnivanje posebne jedinice pri kabinetu premijera, koja će koordinirati sprovođenje novog modela u svim institucijama.

Ta jedinica neće zamijeniti ministarstva, nego će pratiti da li se odluke donose prema novim standardima i da li administracija uspijeva da smanji jaz između vlade i građana.

Model se zasniva na sedam glavnih principa, među kojima su slušanje građana, donošenje odluka zasnovanih na dokazima, transparentnost u objašnjavanju politika, unaprjeđenje kvaliteta usluga, mjerenje rezultata, učenje iz griješaka i predviđanje kriza.

U praksi bi to značilo uvođenje niza novih mehanizama, među kojima je i formiranje Nacionalnog barometra povjerenja, koji bi nezavisno mjerio percepciju građana o institucijama.

Jedan od predviđenih mehanizama je i Laboratorija javnih politika, u kojoj bi reforme prvo bile testirane u manjem obimu, prije nego što bi bile primijenjene na državnom nivou.

Još jedan element je javna platforma "Flamingo ogledalo", na kojoj vlada, kako obećava Rama, neće objavljivati samo konačne odluke, nego i dokumente, javne rasprave, rokove, dokaze i argumente na kojima se zasniva svaki proces.

Prema riječima Rame, cilj je da transparentnost ne bude ograničena samo na krajnji rezultat, nego da obuhvati cijeli put koji vodi do njega.

Ramina besa

Rama je kazao i da sam naziv "Besa" nije odabran slučajno.

- Ljudi u ovoj zemlji više ne bi trebalo da doživljavaju naše odluke kao iznevjereno povjerenje. Ne smijeju se više osjećati kao da ih niko ne sluša, da nisu informisani i da su zanemareni - rekao je Rama.

Međutim, upravo je naziv "Besa" proširio raspravu izvan okvira javne uprave, jer je "besa" za Albance mnogo više od političkog slogana ili vladinog programa – ona predstavlja datu riječ, povjerenje i moralnu odgovornost.

Zbog toga je dokument već u trenutku predstavljanja otvorio raspravu o tome može li se pojam sa tolikom istorijskom i kulturnom težinom koristiti kao politički brend jednog vladinog mandata.

Učesnici protesta ispred zgrade vlade kritikovali su Ramin plan, noseći transparente s natpisima: "Koliko puta ćeš nas još iznevjeriti?" i "Može li o besi govoriti onaj koji je iznevjerio povjerenje?"

Analitičar Mentor Kikia navodi da dokument "Besa" prije svega predstavlja pokušaj promjene narativa, a ne samog načina upravljanja.

- Rama želi da predstavi sredinu četvrtog mandata kao novi početak, kao trenutak u kojem je odlučio da sasluša građane, koji su nezadovoljni onim što je do sada urađeno i traže više - rekao je Kikia za Radio Slobodna Evropa.

Kikia dodaje da politička istorija pokazuje da komunikacione strategije mogu da proizvedu politički efekat i bez dubokih promjena u funkcionisanju institucija.

Analitičar Jlli Pata (Yili) pak ocjenjuje da sama činjenica da Rama javno priznaje potrebu za većim dijalogom pokazuje da su protesti, koji i dalje traju, doveli do političkog preispitivanja.

- Mislim da Rama želi da pokrene politički proces prema onima koji su ili birači Socijalističke partije ili dio neopredijeljenog biračkog tijela - rekao je Pata za Radio Slobodna Evropa.

Pata ukazuje da je ključno pitanje da li će Rama promijeniti način donošenja odluka o osjetljivim pitanjima poput prostornog razvoja, javnih ugovora ili projekata od velikog javnog interesa.

Odgovor na nezadovoljstvo građana

Ako "Besa" zaista treba da promijeni način donošenja javnih odluka, njen prvi ispit mogao bi da bude upravo Zvernec – mjesto gdje su počeli protesti koji su naveli vladu da preispita odnos prema građanima.

Prema planu koji je Rama predstavio, turistički projekat u području Vjose–Narte proći će novi postupak razmatranja prije donošenja konačne odluke.

Pokušaj odgovora na građansko nezadovoljstvo kroz novi proces dijaloga nije bez presedana. Jedan od najpoznatijih primjera je "Velika nacionalna debata", inicijativa koju je francuski predsjednik Emanuel Makron pokrenuo 2019. poslije masovnih protesta pokreta Žuti prsluci.

Suočene s dubokom krizom povjerenja u institucije, francuske vlasti su organizovale hiljade javnih sastanaka širom zemlje, pozivajući građane da iznesu stavove o pitanjima poput poreza, javnih usluga, ekološke tranzicije i funkcionisanja demokratije.

Proces je trajao nekoliko mjeseci, a potom je uslijedio paket reformi za koje je Makron rekao da su rezultat tih konsultacija.

Ramina "Besa", s druge strane, predstavlja se kao trajni model upravljanja koji bi trebalo da obilježi njegov četvrti premijerski mandat.

Rama reagovao na optužbe u vezi projekta porodice Tramp: "Nisam mafijaški kum"