DW: Radev nije Orban

Takvih je izbora u Bugarskoj u posljednjih pet godina bilo čak osam. Ako je suditi po Radevu, novih izbora uskoro ne bi trebalo da bude:

- Učinićemo sve kako bismo spriječili da ponovo moramo da održavamo izbore. To bi značilo kliziti iz jedne krize u drugu, a mi moramo veoma ozbiljno raditi na tome da te krize prevaziđemo.

Politička kriza posljednjih je godina bila trajno stanje u zemlji. Davno se dogodilo da je Bugarska nakon parlamentarnih izbora imala tako jasnog pobjednika, piše DW.

Radev ima 62 godine, bivši je komandant ratnog vazduhoplovstva i predvodi stranku Progresivna Bugarska. Najpopularniji je političar u zemlji, premda mu kritičari već duže vrijeme zamjeraju bliskost s Rusijom.

Kritičari vide bliskost s Putinom

Radev je u prošlosti bio skeptičan prema sankcijama protiv Rusije i isporukama oružja Ukrajini. Istovremeno je njegova stranka u izborni program unijela jasno opredeljenje za EU i NATO.

No, u završnici njegove predizborne kampanje u jednom su se videu pojavljivali prizori njegovih susreta s Vladimirom Putinom.

Politikolog i novinar Javor Siderov analizira političku situaciju u Bugarskoj: „Mislim da je populista. Vjerovatno će zemlju usmjeravati u pravcu Viktora Orbana, evroskeptičnije, vrijednosno konzervativnije – ali neće biti radikalan kao Orban. Radev nije Orban i nema njegov instinkt.“

Opet, rezultat Radeva na parlamentarnim izborima u javnosti budi određene nade. „Nadam se da će sljedeća vlada biti malo stabilnija, uravnoteženija, čovječnija i mudrija“, kaže Gergana (52), građanka Sofije. „Većina Bugara jednostavno želi da bude normalna.“

Radev nakon pobjede: "Novi izbori bi bili katastrofa"

Radev obećava borbu protiv korupcije

Kako bi napokon ponovo uspostavio „normalnu“ vladu, Radev je najavio borbu protiv korupcije u zemlji.

U tom kontekstu prsti se uvijek upiru u konzervativnu stranku GERB s dugogodišnjim premijerom Bojkom Borisovim te u Pokret za prava i slobode (DPS) uticajnog oligarha Deljana Pejevskog. Obje su stranke na izborima znatno izgubile i prema projekcijama u novom parlamentu zajedno ne dostižu ni 80 poslaničkih mjesta.

To znači da sve ostale stranke u parlamentu mogu formirati dvotrećinsku većinu. Ona bi omogućila smjenu onoga što mnogi Bugari smatraju stubovima korupcije: Vrhovnog sudskog savjeta i glavnog državnog tužioca.

To želi i pobjednik izbora Radev. „Očekivanja su velika, nade su velike i to znači i veliku odgovornost.“ Radev se nada da će zajedno s jednom koalicijom liberalnih reformskih stranaka zaista vući u istom pravcu – „kada govorimo o izmjeni Vrhovnog sudskog saveta“.

Ta liberalna koalicija (Nastavljamo promjene-Demokratska Bugarska) je takođe protiv korupcije u zemlji, organizovala je masovne proteste tokom zime i nakon izbora završava na trećem mjestu. Asen Vasilev, prvi čovjek pokreta Nastavljamo promjene, to komentariše ovako:

„Najvažnije je to da su građani izašli na izbore, dali svoj glas i poslali GERB i DPS u prošlost – upravo ono što su protesti željeli da postignu.“

Radev se nada samostalnoj vladi

Hoće li Rumen Radev i reformske stranke sarađivati kao koalicija i izvan reforme pravosuđa, zasad je neizvjesno.

Obje su strane tokom kampanje bile u sukobu te su u nedjelju uveče izjavile da će sačekati konačne izborne rezultate prije nego se izjasne o mogućoj vladi. Konačni rezultati se očekuju u srijedu.

Za Radeva bi se čekanje moglo isplatiti, jer u zavisnosti od toga koliko stranaka uspije da uđe u parlament, njegov savez lijevog centra mogao bi vladati i samostalno.

Masovne proteste koji su u decembru primorali vladu na ostavku ponajprije je nosila mlada generacija Z. Politikolozi su stoga pretpostavljali da će se izlaznost povećati upravo zahvaljujući toj mlađoj grupi stanovništva – i bili su u pravu: prema privremenim podacima, 47 odsto birača izašlo je na izbore, gotovo deset odsto više nego na poslednjim parlamentarnim izborima 2024. godine.