Kos najavila promjene u proširenju EU: Moramo se udaljiti od logike "sve ili ništa"

Kos je na Konferenciji hrvatskih ambasadora u Zagrebu predstavila planove Komisije za postepenu integraciju zemalja kandidata, strožiju kontrolu njihovog napretka i novu metodologiju proširenja.

- Svijet se promijenio. I proširenje se mora promijeniti sa njim - rekla je Kos.

Ona je predstavila ključne elemente predstojeće revizije politike EU uoči novog kruga proširenja, čiji je cilj da se sagleda kako bi Evropska unija mogla funkcionisati s više od 30 država članica.

Komisija je ponovo otvorila ovo pitanje kako bi preuzela inicijativu uoči razgovora lidera EU o proširenju, koji će biti održani u oktobru.

Helsinški trenutak

Kos je rekla da se EU suočava s novim "Helsinškim trenutkom", aludirajući na okupljanje evropskih lidera u finskoj prijestonici koje je otvorilo put velikom proširenju nakon Hladnog rata, kada je Uniji pristupilo 10 novih država.

Evropska komesarka posebno je istakla brz napredak Crne Gore, koju je označila kao vodeću kandidatkinju za članstvo, zatim napredak Albanije u ispunjavanju ključnih kriterija vladavine prava, značajan tehnički napredak Ukrajine i Moldavije, kao i referendum na Islandu o nastavku procesa pristupanja.

- Komisija će predstaviti svoje ideje o tome kako se Evropska unija mora pripremiti dok se zemlje kandidati približavaju završnoj liniji pregovora o pristupanju. Po mom mišljenju, moramo da se bavimo sa četiri pitanja kako bismo izgradili konsenzus na najvišem nivou za prijem novih država članica - rekla je Kos.

Ona je navela da će proširenoj Evropskoj uniji biti potrebne značajne reforme kako bi zadržala sposobnost djelovanja i brzog prilagođavanja u kriznim situacijama.

Komesarka Kos kazala je da bi promjene u procesu donošenja odluka i institucionalnom uređenju mogle biti uvedene bez izmjena ugovora EU, koje bi zahtijevale dugotrajne pregovore i nepredvidiv proces ratifikacije.

Smanjenje institucija

- Trebalo bi da ovo iskoristimo da bismo donošenje odluka učinili lakšim i fleksibilnijim. To bi takođe moglo značiti smanjenje broja oblasti u kojima jedna država članica može da blokira sve ostale. To bi moglo da znači i smanjenje naših institucija - navela je Kos.

Ona je ukazala na mehanizam pojačane saradnje, koji omogućava manjoj grupi država članica EU da pokrene određenu inicijativu kada ostale članice nisu spremne da to učine.

Kos je istakla i potrebu za jačanjem postojećih zaštitnih mjera kako bi se spriječilo nazadovanje demokratskih standarda i vladavine prava u novim članicama. Riječ je o ideji koju je pet država osnivača EU iznijelo na osnovu iskustava s Mađarskom tokom vlasti bivšeg premijera Viktora Orbana.

- Moramo da napravimo korak dalje. Moramo da se postaramo da ne pustimo unutra trojanske konje. Ni danas, ni za 10 ili 20 godina. Nedavno iskustvo je pokazalo da će možda biti potrebne jače zaštitne mjere kako bi se spriječila, i ako je potrebno ispravila, kršenja osnovnih principa i vrijednosti naše Unije - rekla je Kos.

Taj prijedlog je kontroverzan, navodi Euronews, jer bi strožije mjere mogle biti u suprotnosti s osnovnim principom EU da se prema državama članicama treba postupati jednako, a potencijalno bi mogle dovesti i do stvaranja članica drugog reda.

Objektivni kriterijumi

Ambasador Crne Gore pri EU Petar Marković rekao je za Euronews da bi Podgorica bila naklonjena takvim zaštitnim mjerama, pod uslovom da se zasnivaju na objektivnim kriterijumima koji se procjenjuju od slučaja do slučaja.

- Takve mjere su nešto što mora, a ne što je lijepo da se ima. Ovo je ključno za izgradnju povjerenja i jedinstva unutar naše Unije kako bismo prihvatili nove članice - dodala je Kos, sugerišući da bi snažnije zaštitne mjere mogle olakšati i proces ratifikacije.

Nekoliko država članica, posebno Francuska i Njemačka, predložile su da EU treba revidirati metodologiju proširenja, naročito kroz postepenu integraciju, koja bi zemljama kandidatima ranije omogućila konkretne koristi od članstva.

- Proširenje EU mora da evoluira kako bi odgovorilo na današnju realnost - rekla je Kos.

Komesarka je upozorila da bi protivnici EU mogli iskoristiti neizvjesnost i izvršiti politički pritisak kako bi osujetili proces proširenja, koji može trajati i decenijama.

- Stoga u proširenju moramo da se udaljimo od logike 'sve ili ništa'. Potreban nam je više strukturisan pristup da premostimo vrijeme koje više nemamo. Moramo da tražimo ambicioznije načine za postepenu integraciju - rekla je komesarka Kos.

Euronews navodi da hitnost preispitivanja metodologije proširenja u velikoj mjeri proizlazi iz početka pristupnog procesa Ukrajine. U prijestonicama EU strahuju da bi neki oblik članstva i sigurnosnih garancija mogao biti dio eventualnog mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije, kako bi se Kijev čvrsto vezao za Evropu.

Pozitivni koraci

Kos je napomenula da već postoje određene rane koristi koje kandidati za članstvo u EU mogu ostvariti, poput pristupanja Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) i povezivanja s evropskom energetskom mrežom. Dodala je da su to pozitivni koraci, ali da nisu dovoljni.

Evropska komesarka za proširenje istakla je da Brisel mora razumjeti kakav će uticaj nove države članice imati na postojeće članice te zaštititi interese EU od mogućih rizika.

- Imamo iskustva sa dalekosežnim prelaznim mjerama za osiguranje da integracija novih zemalja teče glatko. I moramo da se postaramo da budžet EU može da nastavi da finansira naše prioritete - dodala je Kos.

Način na koji bi nove države članice trebalo uključiti u budžet EU predstavlja jednu od spornih tačaka među evropskim vladama, što dodatno komplikuje već napete pregovore o narednom Višegodišnjem finansijskom okviru, navodi Euronews.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos predstavila je prijedlog Evropske komisije za reformu procesa proširenja Evropske unije, javlja Euronews.