Ministri EU pozivaju na strožu migracionu politiku nakon krize u Seuti

Ministri su istovremeno zatražili intenzivniju saradnju sa zemljama izvan EU kako bi se suzbile ilegalne migracije i spriječilo ponavljanje sličnog talasa, koji je počeo u četvrtak na jednoj od dvije kopnene granice EU s Afrikom, obje smještene na teritoriji Maroka, prenosi Rojters.

U pokušaju prelaska granice poginulo je oko 75 migranata, od kojih su se mnogi utopili, dok su drugi stradali u metežu.

Evropski komesar Magnus Bruner rekao je na konferenciji za novinare nakon vanrednog sastanka ministara pravde i unutrašnjih poslova da su masovni dolasci podstaknuti djelovanjem kriminalnih mreža za krijumčarenje ljudi i širenjem dezinformacija na društvenim mrežama.

On nije želio da odgovori na pitanje da li Maroko snosi dio odgovornosti za masovni prodor migranata, ali je pohvalio saradnju Rabata i španskih vlasti u procesu njihovog vraćanja.

- U Španiji je u toku istraga o tom pitanju (ulozi Maroka u ovom događaju) i zato ne mogu dodatno da komentarišem to pitanje. Ono što sa sigurnošću znamo jeste da su krijumčari ljudi širili dezinformacije - rekao je Bruner.

Ministri su na sastanku razmatrali niz mjera, uključujući intenzivniju razmjenu obavještajnih podataka, pažljivije praćenje društvenih mreža radi ranijeg otkrivanja sličnih talasa migracija i jačanje zaštite spoljašnjih granica EU.

Pojedini analitičari doveli su u pitanje ulogu marokanskih vlasti, podsjećajući na ranije optužbe da je Rabat koristio migrantske tokove kao sredstvo političkog pritiska.

Posljednji veliki talas migranata zabilježen je u maju 2021. godine, kada su marokanske vlasti ublažile kontrolu granice, što je protumačeno kao odgovor na odluku Španije da primi lidera pokreta za nezavisnost Zapadne Sahare. Maroko smatra tu teritoriju dijelom svoje države.

Bruner je saopštio i da EU pregovara s Marokom o sveobuhvatnom sporazumu o strateškom partnerstvu.

Posljednjih godina EU sve se više oslanja na sporazume sa sjevernoafričkim zemljama kako bi smanjila broj neregularnih dolazaka migranata. Kritičari, međutim, upozoravaju da takva politika povećava zavisnost Brisela od tranzitnih država, koje mogu da ublaže ili pooštre kontrolu granica kako bi ostvarile političke ili ekonomske ciljeve.

Migracije predstavljaju jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u Evropskoj uniji još od krize iz 2015. i 2016. godine, kada je više od milion izbjeglica i migranata, od kojih su mnogi bježali od rata u Siriji, stiglo u Evropu.