Poljska u ustavnoj krizi: Predsjednik tvrdi da je nasilno preuzet sud, sazvane hitne konsultacije

Poslije višesatnog sukoba u zgradi Ustavnog suda u Varšavi, predsjednik je sazvao hitne konsultacije sa parlamentarnim strankama, upozoravajući da je ugrožena unutrašnja bezbjednost države. Vlada premijera Donalda Tuska, međutim, tvrdi da njeni postupci predstavljaju pokušaj obnove vladavine prava, dok opozicija govori o državnom udaru.

Kriza je eskalirala tokom prethodne noći, kada je Navrocki, nakon povratka sa prekinutog putovanja u Senegal, oko jedan sat poslije ponoći stigao u Ustavni sud. U zgradi je ostao gotovo četiri sata, a tokom njegovog boravka došlo je do direktnog sukoba sa sudijama čiji legitimitet osporava.

Predsjednik je napustio zgradu nešto prije pet časova, nakon čega je njegov kabinet objavio saopštenje u kojem se navodi da je tokom noći došlo do narušavanja ustavnog poretka Republike Poljske i nasilnog preuzimanja ustavnog državnog organa.

Navrocki je zatražio da policijske snage napuste prostor Ustavnog suda i da se ponovo uspostavi zakonito funkcionisanje institucije. Saopštio je i da je razgovarao sa prvim predsjednikom Vrhovnog suda Zbignjevom Kapinjskim, koji, prema navodima predsjedničkog kabineta, takođe smatra da događaji u Ustavnom sudu nijesu zakoniti.

Međutim, dok predsjednik optužuje vlast za nasilno preuzimanje suda, predstavnici vladajuće koalicije iznose potpuno drugačiju verziju događaja. Oni tvrde da je upravo Navrocki tokom noći pokušao silom da prođe pored sudija koje su ga čekale na ulazu u zgradu.

Sudija Maciej Berek objavio je snimke na kojima se vidi guranje na ulazu, dok je ministar pravde Valdemar Žurek ocijenio da bi tužilaštvo trebalo da ispita ponašanje predsjednika.

Tako se politički sukob oko Ustavnog suda pretvorio u direktnu konfrontaciju predsjednika države i predstavnika pravosuđa, uz međusobne optužbe za kršenje zakona.

Ko je preuzeo Ustavni sud i zašto se govori o državnom udaru?

Sve je počelo u petak, kada je sudija Ana Korvin-Pjotrovska donijela odluku o jednomjesečnom udaljavanju sa dužnosti predsjednika Ustavnog suda Bogdana Švjenčkovskog i njegovog zamjenika Bartlomeja Sohanskog.

Korvin-Pjotrovska je saopštila da preuzima rukovođenje institucijom, pozivajući se na zakonske odredbe koje, prema njenom tumačenju, omogućavaju privremeno udaljavanje sudija sa dužnosti i zamjenu predsjednika suda.

Kao jedan od razloga za takvu odluku navedeno je da je dosadašnje rukovodstvo onemogućavalo rad sudija koje je izabrao parlament.

Međutim, Švjenčkovski i Sohanski odbacili su odluku kao nezakonitu, tvrdeći da Korvin-Pjotrovska nema pravo da ih suspenduje niti da preuzme rukovođenje sudom.

Upravo tu počinje spor koji je prerastao u optužbe za državni udar.

Predsjednik Navrocki i opoziciona stranka Pravo i pravda (PiS) smatraju da je riječ o pokušaju da se mimo ustavnih procedura smijeni rukovodstvo Ustavnog suda i da se institucija stavi pod kontrolu aktuelne parlamentarne većine.

Dosadašnji predsjednik suda Bogdan Švjenčkovski takođe je događaje nazvao državnim udarom.

S druge strane, Tuskova vlada tvrdi da je dosadašnje rukovodstvo blokiralo rad Ustavnog suda, odbijajući da omogući obavljanje dužnosti sudijama koje je izabrao parlament.

Politička kriza u Poljskoj dostigla vrhunac, policija raspoređena ispred Ustavnog suda

Dodatnu komplikaciju predstavlja činjenica da predsjednik Navrocki odbija da prizna dio novoizabranih sudija, jer smatra da nijesu prošli neophodnu ustavnu proceduru. Vlada, međutim, tvrdi da predsjednik nema pravo da blokira njihov izbor.

Zbog toga danas postoje dvije suprotstavljene tvrdnje o tome ko zakonito rukovodi Ustavnim sudom.

Iako su optužbe za državni udar izuzetno ozbiljne, za sada nema nezavisno utvrđenog zaključka da je državni udar izvršen. Sporno je upravo pitanje zakonitosti odluka kojima je promijenjeno rukovodstvo suda, kao i pravnog statusa sudija koje različite državne institucije priznaju ili osporavaju.

Policija, protesti i međusobne optužbe

Događaje je dodatno zaoštrilo raspoređivanje policije oko zgrade Ustavnog suda, gdje su se u petak okupile pristalice opozicije i predstavnici stranke Pravo i pravda.

Policija je saopštila da je intervenisala zbog bezbjednosnih prijetnji i narušavanja javnog reda, negirajući tvrdnje da su njeni pripadnici nasilno zauzeli samu zgradu suda.

Tokom protesta došlo je do sukoba demonstranata i policije, a tri osobe su privedene.

Predstavnici opozicije, uključujući Arkadijuša Mularčika i lidera PiS-a Jaroslava Kačinjskog, optužili su vladu za napad na ustavni poredak.

Premijer Donald Tusk odgovorio je da njegova vlada ima obavezu da obnovi vladavinu prava nakon godina u kojima je, prema njegovim tvrdnjama, prethodna vlast narušavala nezavisnost pravosuđa.

Tusk smatra da je riječ o teškom procesu koji zahtijeva odlučne poteze.

Sukob oko Ustavnog suda traje godinama. Za vrijeme prethodne vlasti PiS-a, od 2015. do 2023. godine, Evropska unija više puta je kritikovala promjene u poljskom pravosuđu, smatrajući da ugrožavaju nezavisnost sudova.

Nakon dolaska Tuska na vlast, nova vlada obećala je da će obnoviti nezavisnost institucija, ali su njeni pokušaji reforme naišli na protivljenje predsjednika države i opozicije.

Kada obje strane tvrde da brane Ustav

Sadašnja kriza otvara pitanje koje prevazilazi sukob dvije političke stranke: šta se događa kada predsjednik države i vlada ne priznaju isti autoritet institucije koja treba da štiti Ustav?

U Poljskoj se danas ne osporavaju samo pojedinačne odluke Ustavnog suda. Osporava se i pravo pojedinih sudija da uopšte obavljaju svoju funkciju, kao i zakonitost rukovodstva koje treba da organizuje rad institucije.

Vlada smatra da uklanja posljedice ranijeg političkog uticaja na pravosuđe, dok predsjednik i opozicija tvrde da se pod tim obrazloženjem sprovodi novo političko preuzimanje institucija.

Takav sukob predstavlja ozbiljan problem za pravnu sigurnost, jer se od građana i drugih državnih organa očekuje da poštuju odluke institucije čiji se sastav i rukovodstvo istovremeno dovode u pitanje.

Posebno je osjetljivo što se spor sada ne vodi samo kroz pravne procedure, već i kroz policijsko prisustvo, proteste, fizičke incidente i javne optužbe za državni udar.

Poljska, kao jedna od najvažnijih članica Evropske unije i NATO-a, ulazi u period u kojem će morati da pronađe institucionalni izlaz iz sukoba predsjednika i vlade.

Hitne konsultacije koje je Navrocki sazvao za danas predstavljaju naredni važan korak, ali njihov ishod zasad nije poznat.

U međuvremenu, ostaje otvoreno osnovno pitanje: može li se vladavina prava obnoviti ako se državni vrh ne slaže ni oko toga ko ima pravo da tumači i štiti Ustav?