Protesti širom Evrope prerasli u nasilne sukobe: Brisel, Tirana i Pariz pod pritiskom demonstranata

Najozbiljniji incidenti zabilježeni su u subotu, 17. oktobra, kada su policijske snage u Briselu koristile suzavac i vodene topove, u Tirani intervenisale protiv demonstranata koji zahtijevaju odlazak premijera, dok su u Francuskoj proteste pratili požari, vandalizam i pljačke.

U Briselu se nekoliko stotina, uglavnom mladih demonstranata, okupilo zbog povećanja troškova obrazovanja i reformi za koje studentske grupe strahuju da bi mogle otežati pristup visokom obrazovanju. Protesti su eskalirali kada su pojedini učesnici počeli da bacaju predmete na policiju i prevrću automobile, nakon čega su snage reda upotrijebile suzavac i vodene topove.

Belgijski ministar unutrašnjih poslova Bernar Kinten osudio je nasilje, poručujući da ono što se događa u Briselu „više nije samo protest“, uz najavu da će biti preduzete sve neophodne mjere za uspostavljanje javnog reda. Slična okupljanja održana su i u Liježu, gdje su studenti ukazivali na rastuće troškove školovanja i poteškoće u pristupu nastavnim materijalima.

Tirana: Demonstranti traže ostavku Edija Rame

U glavnom gradu Albanije nastavljeni su protesti predvođeni studentima, koji su prerasli u širi pokret protiv vlade premijera Edija Rame. Hiljade mladih okupile su se ispred Ministarstva obrazovanja, petog dana demonstracija, zahtijevajući političku odgovornost zbog korupcije, nedostatka radnih mjesta i problema u obrazovnom sistemu.

Situacija je eskalirala kada su pojedini demonstranti, među kojima je bilo i maskiranih učesnika, gađali policiju kamenicama. Policija je odgovorila suzavcem, šok-bombama i vodenim topovima, dok su izvještaji navodili i upotrebu gumenih metaka.

Prema podacima policije koje je prenio Rojters, do subote je privedeno oko 500 demonstranata, od kojih je 330 pušteno na slobodu. Protesti su prethodnih dana zahvatili i druge djelove Albanije.

Rama odbacuje zahtjeve za ostavkom, dok se nezadovoljstvo demonstranata širi izvan prvobitnih studentskih zahtjeva. Korupcija, loše ekonomske perspektive i nedostatak mogućnosti za mlade postali su ključne teme protesta.

Francuska: Požari, pljačke i sukobi u više gradova

Francuska se suočava sa jednim od najozbiljnijih talasa uličnih nemira posljednjih godina. Demonstracije zbog rasta troškova života i pogoršanih uslova u školama održane su širom zemlje, uz učešće studenata, nastavnika, sindikata i pristalica pokreta „Žutih prsluka“.

Prema izvještaju Asošijeted presa, u subotu je održano oko 110 marševa širom Francuske, dok su se sukobi i incidenti dogodili u Parizu, Lionu, Marseju, Bordou i Limožu. U glavnom gradu policija je na Trgu Republike upotrijebila suzavac protiv pojedinih grupa demonstranata koji su bacali pirotehnička sredstva i druge predmete.

Nasilje je zabilježeno i izvan Pariza. U Limožu je požar teško oštetio gradsku vijećnicu, dok su u Marseju i drugim gradovima prijavljena oštećenja javnih objekata, prodavnica i policijskih vozila.

Gradonačelnik Pariza Emanuel Gregoar upozorio je na razmjere štete, navodeći da su čitave ulice „devastirane“. Francuske vlasti nastavljaju da procjenjuju posljedice nasilja i prate mogućnost novih okupljanja tokom nedjelje.

Predsjednik Emanuel Makron pozvao je na smirivanje tenzija, podsjećajući da pravo na protest podrazumijeva i poštovanje drugih ljudi i njihove imovine.

- Postoji ustavno pravo na protest i izražavanje mišljenja - poručio je Makron, uz upozorenje da to pravo mora biti praćeno poštovanjem ljudi i imovine.

Broj privedenih u Francuskoj razlikuje se u izvještajima objavljenim tokom subote i nedjelje, pa konačan bilans protesta još nije moguće pouzdano utvrditi.

Zajednički uzroci, različiti politički zahtjevi

Iako se protesti u Briselu, Tirani i Francuskoj razlikuju po neposrednim povodima, u njihovoj osnovi nalaze se slični problemi: rast životnih troškova, nezadovoljstvo kvalitetom javnih usluga, neizvjesnost među mladima i nepovjerenje u institucije.

U Belgiji je naglasak na dostupnosti obrazovanja, u Albaniji na korupciji i političkoj odgovornosti, dok su se u Francuskoj studentski zahtjevi proširili na šire nezadovoljstvo ekonomskom situacijom, platama, penzijama i javnim uslugama.

Za sada nema dovoljno potvrđenih informacija da bi se zaključilo da su se sukobi u sva tri grada nastavili istim intenzitetom tokom nedjelje. Ipak, razvoj događaja pokazuje da evropske vlasti ulaze u period pojačanog socijalnog i političkog pritiska, a dalji tok protesta zavisiće i od reakcija vlada i spremnosti demonstranata da nastave mobilizaciju.