(UŽIVO) Traju izbori u Americi: Velika izlaznost u ključnim državama; Tramp napao medije

Američki astronauti glasali u svemiru

Čak i stotinama kilometara iznad Zemlje, američki državljani mogu da glasaju na izborima za Kongres.

„Da, glasanje je moguće čak i iz svemira! Sva tri američka člana posade imala su privilegiju da glasaju sa Međunarodne svemirske stanice“, objavio je na društvenoj mreži Iks astronaut Anil Menon.

Astronauti su mogli da popune elektronski glasački listić i bezbjedno ga pošalju izbornim zvaničnicima, naveo je Menon.

Astronauti NASA-e imaju mogućnost da učestvuju na američkim izborima iz svemira još od 1997. godine. Prema navodima američke svemirske agencije, oni glasačke listiće popunjavaju u svemiru, nakon čega se oni šalju u šifrovanom obliku.

Na izborima za Kongres, odnosno međuizborima, bira se svih 435 članova Predstavničkog doma, kao i 35 od ukupno 100 članova Senata.

Velika izlaznost u ključnim državama

Više od 2,3 miliona birača u saveznoj državi Mičigen glasalo je prije izbornog dana, što čini više od trećine svih registrovanih birača. Povećana izlaznost bilježi se i u drugim saveznim državama u kojima se vode tijesne trke za Senat.

Prijevremeno glasanje u Mičigenu već je nadmašilo brojke sa prethodnih izbora na polovini predsjedničkog mandata, održanih 2022. godine.

Demokrate su zadovoljne odzivom birača, a demokratska kongresmenka Debi Dingel, koja je i ranije uspješno predviđala izborne rezultate u toj saveznoj državi, smatra da je njihov kandidat za Senat, Abdul El Sejed, u prednosti.

Dingel je takvu procjenu iznijela na osnovu razgovora sa različitim grupama birača. Podrška El Sejedu u anketama kontinuirano raste, a nezavisna i ugledna istraživačka organizacija Kuk Politikal Ripoрт promijenila je svoju procjenu za Mičigen iz „neizvjesne trke“ u „blagu prednost demokrata“.

Mičigen je jedna od ključnih saveznih država u trci za Senat, a rezultati bi mogli imati važnu ulogu u određivanju odnosa snaga u američkom Kongresu.

Prema podacima objavljenim prošle sedmice, širom Sjedinjenih Američkih Država već je glasalo više od 43 miliona birača, a ukupna izlaznost mogla bi nadmašiti onu iz 2020. godine.

„Amerika je u rasulu, potrebne su nam promjene“

U Kaliforniji, saveznoj državi u kojoj tradicionalno dominiraju demokrate, na biračkim mjestima formirali su se redovi birača koji žele da izraze nezadovoljstvo administracijom američkog predsjednika Donalda Trampa.

Na jednom od biračkih mjesta u blizini holivudskog znaka, glumac Remihio Ortiz (42) nije krio nezadovoljstvo.

„Naša zemlja je trenutno u rasulu, to je sramotno. Potrebne su nam promjene“, rekao je Ortiz.

Slično mišljenje dijeli i filmski reditelj Džon Bekstrom, koji je na biračko mjesto došao neodlučan oko toga za koga da glasa na izborima za gradonačelnika Los Anđelesa.

U trci za čelnu poziciju drugog najvećeg američkog grada nadmeću se dvije demokratkinje – aktuelna gradonačelnica Karen Bas i gradska odbornica Nitja Raman. Trka je veoma neizvjesna.

Bekstrom kaže da su ga njegovi antisistemski stavovi i želja za promjenama naveli da prednost da Raman, dok je bivšu članicu Predstavničkog doma Kongresa Bas opisao kao „beskorisnu i korumpiranu“.

Birači u Ajdahu ne glasaju samo za Kongres, već biraju i službeno oružje savezne države

Uz izbore za Kongres i odlučivanje o pobačaju i ovlašćenjima državnog parlamenta, birači u Ajdahu danas odgovaraju i na neobično pitanje: koje bi oružje trebalo da postane zvanični simbol njihove savezne države.

Na glasačkom listiću mogu da izaberu jedan od šest modela: pušku Vinčester Model 1894, pušku Vinčester Model 1873, revolver Kolt Sengl Aššn Armi iz 1873. godine, poznat kao „Pismejker“, poluautomatsku pušku M1 Garand, pištolj Kolt M1911 ili pušku Remington Model 700.

Pitanje je uvršteno na glasački listić na osnovu zakona koji je usvojilo zakonodavno tijelo Ajdaha. Republikanski zastupnik Džejson Manks, jedan od predlagača, kazao je da bi ova inicijativa mogla da podstakne veći odziv birača na izborima u godini u kojoj se ne održava predsjednička trka. Zakonodavci su izbor povezali i sa obilježavanjem 250. godišnjice američke Deklaracije o nezavisnosti.

Ajdaho je jedna od saveznih država s najvećim udjelom odraslih koji žive u domaćinstvima u kojima se posjeduje vatreno oružje. Prema procjeni instituta RAND, taj udio iznosi 60,1 odsto, što je četvrti najviši rezultat u SAD-u. Riječ je o procjeni udjela stanovništva koje živi u domaćinstvima s vatrenim oružjem, a ne o podatku o ličnom vlasništvu nad oružjem.

Birači odlučuju i o predlogu kojim bi se zakonski zaštitila reproduktivna prava, uključujući pravo na pobačaj do trenutka fetalne održivosti, kao i u određenim medicinskim hitnim slučajevima nakon tog perioda.

Na glasačkom listiću nalazi se i ustavni amandman kojim bi se zakonodavnom tijelu dala isključiva nadležnost za legalizaciju marihuane i drugih psihoaktivnih supstanci, uz ograničavanje mogućnosti građana da takve promjene uvedu putem građanske inicijative.

Osim toga, birači se izjašnjavaju o predlogu da se engleski jezik unese u Ustav Ajdaha kao službeni jezik. Ajdaho ga već ima utvrđenog kao službeni jezik na osnovu državnog zakona.

Izjašnjavanje o državnom oružju ima savjetodavni karakter i nije pravno obavezujuće. Čak i ako jedan od modela dobije najveći broj glasova, zakonodavno tijelo Ajdaha moraće naknadno da usvoji poseban zakon kojim bi taj model zvanično proglasilo državnim oružjem.

Tramp prozvao Dejli mejl: „Vrlo jasno sam rekao da se šalim“

Donald Tramp optužio je britanski tabloid Dejli mejl da je njegovu šalu o preimenovanju bazena ispred Linkolnovog memorijala predstavio kao ozbiljnu najavu.

Tramp je na društvenoj mreži Truth Social naveo da je Dejli mejl pogrešno protumačio njegovu izjavu tokom konferencije za novinare, održane povodom jučerašnjeg otvaranja obnovljenog bazena ispred Linkolnovog memorijala.

„Dejli mejl pogrešno je shvatio moju šalu na predsjedničkoj konferenciji za novinare, na kojoj je juče otvoren prelijepi bazen ispred Linkolnovog memorijala. Ponašali su se kao da se nijesam šalio kada sam rekao da ću ga nazvati ‘Tramp’“, napisao je američki predsjednik.

Dodao je da se nije radilo o završnom predizbornom govoru, već o konferenciji za novinare. Tvrdi da je završni govor održao dan ranije, u Ajovi i Kanzasu, pred oko 50.000 ljudi.

„To samo pokazuje koliko su vijesti LAŽNE. Vrlo jasno sam rekao: ‘Šalim se’. Lažne vijesti su toliko korumpirane!“, poručio je Tramp.

 

Što je Kongres i zašto je važan?

Na današnjim izborima Amerikanci odlučuju o tome ko će kontrolisati Kongres, što će uticati na to koliko će Donald Tramp moći da sprovodi svoju politiku tokom preostale dvije godine mandata.

Kongres je američki parlament, koji čine Senat i Predstavnički dom. U Predstavničkom domu veće savezne države imaju više predstavnika, jer imaju i veći broj stanovnika. U Senat svaka savezna država šalje po dva senatora, bez obzira na broj stanovnika.

Svaki zakon mora dobiti podršku oba doma Kongresa. Senat, između ostalog, potvrđuje predsjednikova imenovanja na važne funkcije.

Kongres odlučuje i o državnom budžetu, kao i o tome kako će se trošiti državni novac, a nadzire i rad predsjednikove administracije. Ako demokrate osvoje većinu u jednom ili oba doma, Trampu će biti teže da progura zakone i obezbijedi finansiranje svojih planova. Istovremeno, demokrate bi mogle da pojačaju nadzor nad njegovim radom i pokrenu istrage.

Bivši model, paraolimpijac, farmer i bivša voditeljka u borbi za republikansko uporište

Ajova je još jedna savezna država u kojoj je ugroženo dugogodišnje republikansko uporište. Donald Tramp je u toj državi ubjedljivo pobijedio na posljednja tri predsjednička izbora, dok su građani Ajove posljednji put izabrali demokratskog senatora 2008, a demokratskog guvernera 2007. godine.

Trampove carine povećale su troškove poljoprivrednicima koji u proizvodnji zavise od uvoznih proizvoda. Građane Ajove pogađa i rast cijena dizela, povezan s ratom u Iranu.

U trci za guvernera su demokrata Rob Sand, bivši maneken i državni revizor Ajove, i republikanac Zach Lahn, poljoprivrednik iz porodice koja u toj saveznoj državi živi već šest generacija.

Lahn je osvojio republikansku nominaciju, pobijedivši kandidata kojeg je podržao Tramp.

Za mjesto u američkom Senatu kandiduje se demokrata Josh Turek, nekadašnja zvijezda paraolimpijske košarke i aktuelni poslanik u parlamentu Ajove.

U Senat želi i republikanka Ashley Hinson, bivša televizijska voditeljka vijesti i članica Predstavničkog doma Kongresa, u kojem je od 2021. godine.

Tramp je podržao Hinson, ali je ona kasnije kritikovala njegovu odluku da SAD uvuče u rat s Iranom. Izborna trka za mjesto u Senatu iz Ajove mogla bi biti presudna za odnos snaga u tom domu američkog Kongresa.

U Bijeloj kući vlada „oprezni optimizam“

U Bijeloj kući na izborni dan vlada „oprezni optimizam“, rekao je jedan zvaničnik Bijele kuće za CNN. Savjetnik koji je sinoć razgovarao s Donaldom Trampom kazao je da je on „vječni optimista“ i da je bio odlično raspoložen.

U javnim porukama naglasak je na podsticanju birača da izađu na izbore. Stiven Miler (Stephen Miller), zamjenik šefa kabineta Bijele kuće zadužen za politička pitanja, na društvenoj mreži X objavio je samo jednu riječ: „GLASAJTE.“

Obama pozvao Amerikance na glasanje: Ljudima je dosta političara

Bivši američki predsjednik Barak Obama oglasio se na društvenoj mreži X povodom današnjih izbora za Kongres i pozvao građane da izađu na birališta.

- Širom zemlje razgovarao sam s ljudima kojima je dosta onoga što trenutno vide od političara. Danas, na dan izbora, imamo moć da glasamo za kandidate koji će donijeti promjene koje su nam potrebne - poručio je Obama.

CNN: Više od 58 miliona Amerikanaca već glasalo na izborima za Kongres

Više od 58,67 miliona Amerikanaca već je iskoristilo pravo na prijevremeno glasanje za izbore za Kongres, što predstavlja rekord za izbore koji se održavaju na polovini četvorogodišnjeg predsjedničkog mandata, saopštila je Laboratorija za izbore (Election Lab) Univerziteta u saveznoj američkoj državi Floridi.

Kako je prenijela američka televizijska mreža CNN, pre četiri godine taj broj je bio 45,92 miliona, što predstavlja porast od gotovo 28 odsto.

U saveznim državama koje vode evidenciju o političkoj pripadnosti birača, do sada je glasalo oko 12,5 miliona demokrata, 9,1 milion republikanaca i 7,4 miliona nezavisnih glasača.

Međutin, ti podaci ne otkrivaju za koje su kandidate ti glasovi dati.

Pravo glasa ima oko 250 miliona Amerikanaca.

Pored izbora za dio sastava Kongresa, širom zemlje biraju se i guverneri u 36 saveznih država. Takođe, u različitim državama biće održano 145 referenduma, koji obuhvataju pitanja od prava na abortus do reforme poreza na dohodak.

Prvi, privremeni rezultati biće objavljivani kako se biračka mjesta budu zatvarala, prateći vremenske zone.

Zvanični rezultati biće potvrđeni naknadno, u skladu sa rasporedom utvrđenim u svakoj pojedinačnoj saveznoj državi.

Najnovije ankete u SAD-u: Demokrate imaju gotovo devet odsto prednosti

Posljednje ankete uoči američkih međuizbora pokazuju prednost demokrata nad republikancima. Prema prosjeku istraživanja koji prati Silver Buletin, demokrate imaju prednost od 8,9 procentnih poena. Oko 51 odsto ispitanika podržava demokrate, a oko 43 odsto republikance, na pitanje kojoj bi stranci dali glas na izborima za Kongres.

Međutim, prednost na nacionalnom nivou ne znači automatski i osvajanje većine u Kongresu. U nekoliko saveznih država trke za Senat izuzetno su neizvjesne. Prema posljednjem istraživanju New York Timesa i Univerziteta Siena, demokrata Abdul El-Sajed u Mičigenu ima 11 procentnih poena prednosti u odnosu na republikanca Majka Rodžersa.

U Ajovi je razlika znatno manja. Demokrata Džoš Turek ima podršku 48 odsto ispitanika, dok republikanku Ešli Hinson podržava 47 odsto. Ishod izbora dodatno je teško procijeniti zbog promjena granica izbornih okruga u devet saveznih država. Te promjene mogle bi da utiču na raspodjelu mjesta u Predstavničkom domu, u kojem republikanci trenutno imaju većinu.

 

Otvorena prva biračka mjesta u SAD-u: Evo kada stižu rezultati

U SAD-u su otvorena prva biračka mjesta na međuizborima za Kongres, koji se smatraju važnim testom podrške predsjedniku Donaldu Trampu. Glasanje je počelo u Vermontu, a tokom dana biračka mjesta postepeno se otvaraju širom zemlje.

Prema vremenu u Crnoj Gori, biračka mjesta se od 12 časova otvaraju u Njujorku, Nju Džerziju i Virdžiniji, od 13 časova u Džordžiji, Mičigenu i Pensilvaniji, a od 16 časova u Kaliforniji. Zbog različitih vremenskih zona glasanje će trajati do ranih jutarnjih sati u Crnoj Gori.

Prva biračka mjesta zatvaraju se u ponoć po našem vremenu, u djelovima Indijane i Kentakija, nakon čega se očekuju i prvi rezultati. Prebrojavanje glasova trajaće tokom noći, dok bi se na konačne rezultate najneizvjesnijih trka moglo čekati i nekoliko dana.

------------------------
Republikanci trenutno u Predstavničkom domu imaju tijesnu većinu od 218 mjesta, a kontrolišu i Senat sa 53 senatora. Prema podacima Univerziteta na Floridi, svoje pravo da glasa unaprijed iskoristilo je oko 54,5 miliona birača.

Stanovnici SAD na izborima biraju svih 435 članova Predstavničkog doma Kongresa i 35 senatora, a u 36 saveznih država biraće se i guverneri.

Na ovim izborima trebalo je da se izaberu 33 senatora, ali će se na vanrednim izborima birati i senatori iz Floride i Ohaja, koji će zamijeniti američkog državnog sekretara Marka Rubija i potpredsjednika SAD Džej Di Vensa.

U Predstavničkom domu republikanci sada imaju tijesnu većinu od 218 mjesta, a kontrolišu i Gornji dom Kongresa sa 53 senatora.

Od 35 mjesta u Senatu, o kojima se odlučuje u utorak, 22 drže republikanci, a 13 demokrate, a predviđa se da će ishod sjutrašnjih izbora za Senat zavisiti od rezultata u Aljasci, Ajovi, Kanzasu, Mejnu, Mičigenu, Ohaju i Teksasu.

U sadašnjem sazivu demokrate u tih sedam država imaju samo senatora iz Mičigena, a da bi imali šansu da preuzmu kontrolu Gornjeg doma, moraće da zadrže senatore iz 13 država i da republikance pobijede u četiri "njihove" države.

Posljednje ankete pokazuju da od tih sedam država, koje će odlučiti ko će kontrolisati Senat, demokrate vode u pet – Kanzasu, Mejnu, Ohaju, Teksasu i Aljasci.

Stručnjaci su, međutim, više puta upozoravali da su ankete u prošlosti umjele da pogriješe, ali ističu da bi pobjede u nekoliko od tih sedam država predstavljale veliki uspjeh za demokrate, posebno ako se zna da su posljednji put imali senatora iz Kanzasa 1932, a iz Teksasa 1988. godine.