(FOTO) Turska na ivici haosa

Policija je upotrijebila suzavac i gumene metke kako bi izbacila rukovodstvo partije predvođeno Ozgurom Ozelom, nakon što je sud poništio njegov izbor za lidera CHP-a i vratio na čelo stranke bivšeg predsjednika Kemala Kiličdaroglua. Dok opozicija govori o „pravosudnom puču“, vlast predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana tvrdi da se radi o zakonitoj odluci suda. Međutim, mnogi analitičari smatraju da je u pitanju novi korak u višegodišnjem procesu slabljenja opozicije i dodatnog učvršćivanja Erdoganove vlasti.

Policija upala u sjedište opozicije

Drama je kulminirala kada su specijalne policijske jedinice upale u centralu CHP-a u Ankari, gdje su se danima nalazili Ozel i njegove pristalice odbijajući da napuste zgradu.

Na snimcima turskih medija vide se policajci koji probijaju improvizovane barikade, dok se iz zgrade širi suzavac. Ozel je tokom upada objavio video-poruku u kojoj je poručio da je opozicija „pod napadom“. Nakon izlaska iz sjedišta partije, poveo je hiljade pristalica u protestnu šetnju ka parlamentu.

- Vratićemo naše sjedište, vratićemo naš očinski dom. Do tada smo na trgovima i ulicama - poručio je Ozel okupljenima.

Ozgur Ozel

- ERDEM SAHIN/GULIVER/AP

Kako je počela kriza u CHP-u?

Kriza je počela nakon odluke Apelacionog suda da poništi stranački kongres CHP-a iz 2023. godine, na kojem je Ozel izabran za predsjednika partije.

Sud je naveo da su tokom glasanja postojale „nepravilnosti“, uključujući optužbe da su pojedini delegati bili podmićivani kako bi podržali Ozela. Time je suspendovano aktuelno rukovodstvo i privremeno vraćen Kemal Kiličdaroglu, čovjek koji je CHP vodio više od decenije.

Odluka je izazvala haos unutar partije i otvorila dubok sukob između dvije struje, jedne koja podržava Ozela i druge okupljene oko Kiličdaroglua. Posebno je odjeknulo to što su upravo ljudi iz CHP-a podnijeli tužbu protiv sopstvene partije, što je Erdoganu praktično omogućilo da opoziciju oslabi bez direktnog političkog sukoba.

Ozel – čovjek koji je probudio opoziciju

Ozgur Ozel je posljednjih godinu dana postao jedno od najvažnijih lica turske opozicije. Nakon dolaska na čelo CHP-a pokušao je da transformiše partiju iz tromog birokratskog aparata u energičniji pokret sposoban da ugrozi Erdoganovu dominaciju.

Pod njegovim vođstvom CHP je na lokalnim izborima 2024. ostvario istorijski rezultat i prvi put poslije više decenija ozbiljno potisnuo Erdoganovu Partiju pravde i razvoja (AKP). 

Posebno važan bio je uspjeh u Istanbulu i Ankari, gradovima koji imaju ogroman politički i simbolički značaj u Turskoj.

Za Erdogana je Istanbul mnogo više od običnog grada. Upravo je kao gradonačelnik Istanbula izgradio političku karijeru koja ga je dovela na vrh države. Zato je gubitak tog grada za AKP predstavljao ozbiljan politički udarac.

Turska protest

- ERDEM SAHIN/GULIVER/AP

Imamoglu – najveća prijetnja Erdoganu

Ključnu ulogu u usponu CHP-a imao je gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu, jedan od najpopularnijih opozicionih političara u zemlji i čovjek kojeg mnogi vide kao jedinog kandidata sposobnog da pobijedi Erdogana na predsjedničkim izborima.

Imamoglu je podržao Ozelov dolazak na čelo CHP-a i trebalo je da bude kandidat opozicije na narednim izborima. Međutim, prošle godine je uhapšen u okviru velike istrage za korupciju, upravo na dan kada je izabran za predsjedničkog kandidata CHP-a.

Protiv njega je pokrenuto ogromno suđenje, a ukoliko bude osuđen po svim tačkama optužnice, mogao bi da dobije kaznu veću od 1.900 godina zatvora. Njegovo hapšenje izazvalo je masovne proteste širom Turske, koje je vlast brutalno ugušila.

Erdogan sve autoritarniji

Kritičari vlasti tvrde da Erdogan već godinama postepeno demontira demokratske institucije.

Od dolaska na vlast 2003. godine, posebno nakon protesta u parku Gezi 2013. i neuspjelog puča 2016, Turska je prošla kroz snažnu centralizaciju moći. Erdogan je promijenio ustav i parlamentarni sistem pretvorio u izrazito predsjednički, dok su mediji, pravosuđe i veliki dio civilnog društva stavljeni pod kontrolu države.

Organizacija Hjuman rajts voč upozorava da je pravosudni sistem pretvoren u oružje protiv opozicije. Samo nekoliko dana prije obračuna sa CHP-om, Erdogan je potpisao dekret o zatvaranju privatnog univerziteta poznatog kao centra liberalnih stavova, što je dodatno pojačalo strahovanja opozicije.

Turska protest

- ERDEM SAHIN/GULIVER/AP

Ekonomija dodatno potresa vlast

Istovremeno, Turska prolazi kroz ozbiljnu ekonomsku krizu.

Inflacija nastavlja da raste, troškovi života vrtoglavo skaču, a turska lira bilježi istorijske padove. Centralna banka povećala je procjenu inflacije za ovu godinu sa 16 na 24 odsto. Nakon objave odluke protiv Ozela, berza je pala šest procenata, dok je lira dostigla rekordno nizak nivo.

Ipak, Erdogan i dalje uspijeva da održava podršku dijela biračkog tijela zahvaljujući snažnoj kontroli države, medija i bezbjednosnog aparata, ali i vještom spoljnopolitičkom balansiranju između Zapada, Rusije, Kine i Bliskog istoka.

Da li su izbori već odlučeni?

Redovni predsjednički izbori zakazani su za 2028. godinu, ali se u Turskoj sve glasnije govori o mogućim prevremenim izborima. To bi Erdoganu omogućilo da zaobiđe ograničenje od dva predsjednička mandata i ponovo se kandiduje.

Analitičari upozoravaju da je upravo zbog toga aktuelna kriza u CHP-u toliko važna.

Umjesto da koristi zamah nakon velikih lokalnih pobjeda i ekonomske krize koja slabi vlast, opozicija je sada uvučena u unutrašnji rat za kontrolu nad partijom. Mnogi smatraju da je to idealan scenario za Erdogana – opozicija se bavi sama sobom dok vlast dobija vrijeme i prostor da konsoliduje pozicije.

- Demokratija ne nestaje preko noći. Ona se kruni mjesecima, godinama i decenijama - upozoravaju kritičari vlasti u Ankari. Upravo zato mnogi u Turskoj danas strahuju da pitanje više nije samo ko će pobijediti na sljedećim izborima, već da li će opozicija uopšte imati ravnopravnu priliku da se za vlast bori.