Grenlandski premijer odgovorio na Trampovu uvredu: Nijesmo nekakav komad leda, već ponosan narod

Nilsen je poručio da je Grenland ponosna nacija koja nastoji očuvati globalni poredak, nakon što ga je američki predsjednik nazvao „komadom leda“.

Tramp je u srijedu na društvenim mrežama izrazio frustraciju zbog nespremnosti NATO-a da se uključi u rat protiv Irana, koji je pokrenuo sa Izraelom. Poručio je da vojni savez nije bio prisutan kada je trebalo i da ga neće biti „ako nam ponovo zatreba".

- Zapamtite Grenland, taj veliki, loše vođeni, komad leda - naveo je Tramp.

Nilsen je odbacio takav opis.

- Nijesmo mi nekakav komad leda. Mi smo ponosan narod od 57.000 ljudi koji svakodnevno djeluju kao dobri globalni građani, uz puno poštovanje prema svim našim saveznicima - rekao je on.

Naglasio je važnost očuvanja poslijeratnog geopolitičkog poretka, uključujući odbrambeni savez NATO-a i međunarodno pravo.

- Te su vrijednosti sada dovedene u pitanje i smatram da bi svi saveznici trebalo da se ujedine kako bi ih pokušali očuvati. Nadam se da će se to i dogoditi - izjavio je on.

Tramp ponovo o Grenlandu: Poslaćemo sjajan bolnički brod

Članice NATO-a već su se ranije ove godine suočile s izazovom kako očuvati jedinstvo saveza nakon što je Tramp ponovo aktuelizovao svoj pokušaj preuzimanja Grenlanda od Danske, koja je takođe članica NATO-a.

Bijela kuća je u januaru objavila da Tramp razmatra upotrebu vojne sile na Grenlandu, što je podstaklo Njemačku, Francusku i druge evropske države da na ostrvo pošalju manje vojne kontingente kao poruku solidarnosti i odvraćanja.

Tramp je kasnije odustao od takvih prijetnji nakon razgovora s generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, navodeći da je postignut „okvir za budući sporazum“ i prebacujući spor na diplomatski teren. Njegovi najnoviji komentari o ostrvu uslijedili su upravo nakon sastanka s Ruteom u srijedu.

Grenland, Danska i SAD pokrenuli su diplomatske razgovore krajem januara, a Nilsen je potvrdio da su oni i dalje u toku te da su zakazani novi sastanci.Tramp i njegovi pristalice istrajavaju u stavu da je Grenland potreban Sjedinjenim Državama kako bi se suprotstavile prijetnjama Rusije i Kine na Arktiku, te tvrde da Danska ne može garantovati njegovu bezbjednost.

SAD već imaju vojnu bazu na ostrvu i mogućnost proširenja svog prisustva prema sporazumu iz 1951. godine.

- Bilo bi neobično da, u trenutku kada sve strane žele da razgovaraju o jačanju odbrambene saradnje, ne uzmemo u obzir taj sporazum iz 1951. - komentarisao je Nilsen.

Uprkos pregovorima, Nilsen je jasno stavio do znanja da ne vjeruje da je Tramp odustao od svojih ambicija prema ostrvu.

- Ne čini mi se da je njegova želja da preuzme ili kontroliše Grenland skinuta s dnevnog reda - zaključio je on.