Benjamin Netanijahu
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
Izbori koji odlučuju o Netanijahuovoj političkoj sudbini: Od pobjede zavisi i njegov ostanak na slobodi
Izraelci će u utorak, 27. oktobra, izaći na birališta kako bi odlučili da li će ponovo ukazati povjerenje Benjaminu Netanijahuu, koji je tokom protekle četiri godine predvodio najdesniju vladu u istoriji Izraela, ili će vlast povjeriti koaliciji centrističke orijentacije, predvođenoj generalom Gadijem Ajzenkotom.
Parlamentarni izbori biće prvi u Izraelu nakon masovnog smrtonosnog napada palestinskog pokreta Hamas na izraelsku teritoriju 7. oktobra 2023. godine, koji je duboko traumatizovao izraelsko društvo. Od tada Izrael vodi ratove protiv Palestinaca u Pojasu Gaze, na Zapadnoj obali, a potom i protiv Hezbolaha u Libanu i Irana.
Suočen sa oštrim kritikama zbog toga što nije uspio da spriječi napad Hamasa, kao i zbog veoma kontroverznog plana reforme pravosuđa, koji je u međuvremenu privremeno suspendovan, 77-godišnji Benjamin Netanijahu na izbore izlazi oslabljen, uprkos otvorenoj podršci američkog predsjednika Donalda Trampa.
Od izbornog ishoda zavisi i njegova pravna sudbina. Netanjahu se suočava sa suđenjima za korupciju i druge zloupotrebe, a postupci su tokom njegovog premijerskog mandata više puta bili predmet političkih i pravnih sporova.
Istraživanja javnog mnjenja ukazuju na to da će izbori predstavljati veliki izazov za Netanjahua. Iako su Izraelci uglavnom podržavali vojne operacije protiv Hamasa u Gazi, Hezbolaha u Libanu i Irana, ankete bilježe pad povjerenja javnosti u premijera.
Protivljenje dijela birača izazvale su i vladine politike u vezi sa odnosom religije i države.
Nakon odluke Vrhovnog suda iz 2024. godine, kojom je izuzeće ultraortodoksnih Jevreja, poznatih kao haredi, od služenja vojnog roka proglašeno nezakonitim, ovo pitanje nastavilo je da produbljuje podjele u izraelskom društvu. Netanjahu se u velikoj mjeri oslanja na podršku ultraortodoksnih stranaka koje se protive regrutaciji, dok opozicioni kandidati zagovaraju obavezno služenje vojnog roka za sve građane.
Među ključnim pitanjima za birače su i rast troškova života, kao i međunarodna izolacija Izraela zbog dugotrajnih ratova.
Ipak, istraživanja javnog mnjenja ukazuju na to da nijedan od Netanjahuovih političkih protivnika nema jednostavan put do formiranja vlade i njegovog odlaska sa vlasti.
Njegov glavni rival, Gadi Ajzenkot, bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske, tokom ljeta je zabilježio rast podrške u anketama.
Ajzenkot se predstavlja kao političar izvan ustaljenog političkog establišmenta, sa vojnom karijerom i čvrstim bezbjednosnim stavovima, koji zagovara odlučan pristup bezbjednosnim izazovima.
Njegovo porijeklo, budući da je sin imigranata iz Maroka, kao i činjenica da je u decembru 2023. godine izgubio sina u ratu u Gazi, dio su njegove javne biografije. Njegov politički profil razlikuje se od profila Netanjahua, koji decenijama igra ključnu ulogu u složenim odnosima izraelske politike.
Bivši premijer Naftali Benet takođe ostaje istaknuta ličnost i važan akter u opozicionom bloku.
Arapskim političkim snagama, okupljenim oko „Zajedničke liste“, Vrhovni sud omogućio je učešće na izborima nakon što ih je Centralna izborna komisija nakratko diskvalifikovala. Tri frakcije nastupaju zajedno pod nazivom „Zajednička lista“, dok stranka „Raam“ izlazi samostalno.
Prema procjenama, ni Netanjahuov desničarski blok ni opoziciona koalicija neće samostalno obezbijediti većinu od 61 poslaničkog mjesta, neophodnu za formiranje stabilne vlade.
Istraživanja javnog mnjenja predviđaju da bi Netanjahuov Likud mogao osvojiti između 18 i 35 mjesta. To bi ga zadržalo među vodećim pojedinačnim političkim snagama, ali bi formiranje šire koalicije moglo biti otežano.
Ishod izbora ostaje neizvjestan i zbog izraelskog izbornog sistema, zasnovanog na proporcionalnoj zastupljenosti, koji omogućava ulazak većeg broja stranaka u parlament i čini pregovore o formiranju vlade složenim.
Kako funkcionišu izbori u Izraelu?
Izraelci će birati 120 članova jednodomnog parlamenta, Kneseta, na četvorogodišnji mandat. Prema zakonskom roku navedenom u izbornom kalendaru, zvanični rezultati moraju biti objavljeni najkasnije sedam dana nakon glasanja, odnosno do 4. novembra.
Izrael primjenjuje proporcionalni izborni sistem na nivou cijele države. Građani glasaju za političke stranke, a ne za pojedinačne kandidate. Svaka stranka koja pređe izborni prag od 3,25 odsto može dobiti poslanička mjesta u Knesetu.
Nakon što rezultati budu konačni, predsjednik Izraela Isak Hercog povjeriće jednom od političkih lidera mandat za sastavljanje vlade.
Ukoliko mandatar ne uspije da u predviđenom roku obezbijedi podršku najmanje 61 poslanika, zemlja bi mogla da uđe u novu političku krizu, a raspuštanje Kneseta i raspisivanje novih izbora ostaju mogući ishodi.
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU