Kazahstan ulaže 14 milijardi dolara u infrastrukturu, minimalna plata raste 29 odsto

Kazahstan će do kraja 2029. godine iz Nacionalnog fonda izdvojiti oko 14,27 milijardi dolara za modernizaciju infrastrukture, izgradnju zdravstvenih i obrazovnih ustanova, puteva i stambenih objekata, najavio je predsjednik te države Kasim-Žomart Tokajev u godišnjem obraćanju naciji.

Predstavljajući program „Narodna gradnja“, koji je nazvao najvećim infrastrukturnim projektom u istoriji Kazahstana, Tokajev je predložio da 2027. godina bude proglašena Godinom sveobuhvatne velike izgradnje.

Programom je predviđena izgradnja oko 70 zdravstvenih objekata i 50 obrazovnih, sportskih i kulturnih ustanova, uz ulaganja u vodosnabdijevanje, gasifikaciju i komunalnu infrastrukturu. Za socijalne projekte tokom 2026. i prva dva mjeseca 2027. planirano je 3,29 milijardi dolara.

Očekuje se da će realizacija programa stvoriti mogućnosti za zapošljavanje stotina hiljada ljudi.

– Moramo usmjeriti ovaj značajan potencijal na modernizaciju infrastrukture i poboljšanje kvaliteta života u svakom regionu naše zemlje – poručio je Tokajev.

Jedna od najznačajnijih socijalnih mjera jeste povećanje minimalne mjesečne zarade sa 85.000 na 110.000 tengi, počev od 1. januara 2027. godine. Riječ je o rastu od približno 29,4 odsto, od kojeg bi, prema procjenama vlasti, korist trebalo da ima 1,8 miliona ljudi.

Predviđeno je i povećanje zarada zaposlenima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti do 40 odsto, kao i izgradnja novih dječjih bolnica i porodilišta.

Tokajev je posebnu pažnju posvetio energetskoj bezbjednosti. Kazahstan planira da do 2029. godine obezbijedi stabilan višak električne energije izgradnjom novih proizvodnih kapaciteta, modernizacijom mreže i razvojem obnovljivih izvora.

Izgradnja nuklearne elektrane Balhaš mogla bi početi već 2027. godine, dok je najavljen i razvoj nuklearnog projekta Mojinkum. Razmatra se i formiranje strateških rezervi uranijuma.

Važan dio ekonomske strategije predstavlja razvoj transportnih veza između Kine i Evrope. Nova željeznička pruga Bahti–Ajagoz trebalo bi da poveća kapacitet teretnog saobraćaja za 20 miliona tona, dok bi Aralsko-kaspijski koridor mogao da skrati transportnu rutu za oko 1.000 kilometara i vrijeme isporuke do tri dana.

– Kazahstan mora iskoristiti ovu istorijsku priliku da postane vodeće logističko čvorište Evroazije – naglasio je Tokajev.

Predsjednik je najavio i reforme poreskog sistema, moguće veće oporezivanje značajnog bogatstva i razmatranje trogodišnjeg moratorijuma na inspekcijske kontrole mikro i malih preduzeća.

U oblasti tehnologije, Kazahstan već raspolaže sa dva superkompjutera, a treći bi trebalo da bude pušten u rad do kraja godine. Planiraju se šira primjena vještačke inteligencije i digitalizacija privrede.

Pozivajući se na prognoze Međunarodnog monetarnog fonda, Tokajev je naveo da bi bruto domaći proizvod Kazahstana u 2026. godini mogao da se približi iznosu od 400 milijardi dolara, dok bi BDP po stanovniku trebalo da premaši 19.000 dolara.