The New York Times: Njemački lideri uskraćuju opoziciji pristup državnim tajnim podacima

Sada savezna vlada Njemačke, na čelu s kancelarom Fridrihom Mercom, hoće da ograniči taj pristup kako bi spriječila da jedna krajnje desničarska, Moskvi naklonjena stranka, koja je pobijedila na nedavnim izborima u maloj istočnoj pokrajini Saksoniji-Anhalt, dobije uvid u taj plan.

Piše Džim Takersli za "Njujork tajms"

Ta stranka, Alternativa za Njemačku, odnosno AfD, pokušava da formira koalicionu vladu kako bi ove jeseni preuzela vlast u Saksoniji-Anhalt. Ako AfD u tome uspije, vojni lideri strahuju da bi stranka mogla proslijediti plan Rusiji, prema riječima trojice visokih zvaničnika upoznatih s razgovorima.

Zvaničnici su govorili pod uslovom anonimnosti kako bi mogli da razgovaraju o osjetljivim državnim pitanjima, kao i još 14 osoba koje su opisale dodatan trud koji se ulaže da se vladi pokrajine koju bi predvodio AfD onemogući uvid u državne tajne ili blokiranje saradnje između vlade i pokrajine.

Na pitanje za komentar, portparol njemačkog Ministarstva odbrane rekao je da se procjenjuje koje informacije povezane s bezbjednošću treba zaštititi, ali je odbio da iznese više detalja.

Portparol AfD-a Jork Herman rekao je: "Bilo bi krajnje nedemokratski i nemoguće opravdati pred biračima uskraćivanje obavještajnih informacija stranci na osnovu neutemeljenih i nedokazivih optužbi".

Planovi bi uticali na ravnotežu njemačkog federalističkog sistema, koji je nakon Drugog svjetskog rata osmišljen tako da se vlast podijeli između centralne i pokrajinskih vlada i da se njemačkim regionima dodijeli određeni stepen autonomije. Prema tom sistemu, svaka njemačka pokrajina ima svoju obavještajnu službu. Te službe dobijaju širok spektar informacija od saveznih obavještajnih službi.

Ostali predlozi odnose se na:

– Onemogućavanje Saksoniji-Anhaltu da dobija obavještajne podatke o ruskim subverzivnim aktivnostima u Evropi, uz istovremeno omogućavanje pristupa drugim obavještajnim podacima potrebnim za sprečavanje terorističkih napada.

– Promjenu pravila koja uređuju saradnju između pokrajina, a koja zahtijevaju jednoglasnost 16 pokrajinskih vlada, kako bi se spriječilo da zvaničnici AfD-a u Saksoniji-Anhaltu blokiraju policijske programe koji se sprovode preko granica pokrajina.

New York Times: Njemački lideri uskraćuju opoziciji pristup državnim tajnim podacima

Alis Vajdel, liderka njemačke stranke AfD

-EBRAHIM NOROOZI/AP VIA GULIVER

– Sprečavanje AfD-a u Saksoniji-Anhaltu, koji je pod nadzorom saveznih obavještajnih službi, da ima uvid u obavještajne dosijee koji se odnose na samu stranku i istrage o krajnje desničarskim ekstremistima.

Ovi planovi dodatno zaoštravaju spor među Njemcima o tome kako najbolje zaštititi njihov posleratni demokratski sistem, koji je nakon poraza nacizma osmišljen tako da ekstremističkim grupama oteža ponovno preuzimanje vlasti.

Zvaničnici Mercove savezne vlade, koalicije koju predvodi njegova konzervativna Hrišćansko-demokratska stranka, žele da ograniče pristup AfD-a osjetljivim informacijama jer tu stranku smatraju ekstremističkom grupom. To je ujedno pokušaj da se uvjere njemački saveznici, koji su Berlinu izrazili duboku zabrinutost zbog bliskosti AfD-a s Moskvom.

Ovi potezi mogli bi izazvati sudski spor koji bi pokrenuo AfD, koji se žalio da glavne njemačke stranke pokušavaju da podrivaju demokratiju tako što sprečavaju ostvarivanje volje birača i ograničavaju njegovu moć nakon dolaska na vlast.

Njemački zvaničnici kažu da je neophodno djelovati zbog bliskosti AfD-a s Rusijom. Nacionalni lideri AfD-a otvoreno su iskazivali divljenje Vladimiru Putinu, ruskom autoritarnom lideru i umanjivali značaj Holokausta i ponovo koristili nacističke parole.

Njemačka savezna obavještajna služba označila je nacionalnu AfD kao "stranku za koju se sumnja da je ekstremistička", a njen ogranak u Saksoniji-Anhaltu kao "potvrđeno ekstremistički". Služba je optužila stranku da promoviše rasističku i protivustavnu viziju nacije koja manjine u suštini svodi na građane drugog reda. Stranka negira da je ekstremistička i tvrdi da je ta optužba politički motivisana.

Zabrinutost savezne vlade dobila je novu hitnost kada je AfD ovog mjeseca osvojio 44 odsto glasova na pokrajinskim izborima u Saksoniji-Anhaltu, što mu je omogućilo da započne pregovore s rivalima o formiranju vlade.

Budući da mnogi zvaničnici AfD-a, uključujući neke od njegovih najistaknutijih funkcionera u Saksoniji-Anhaltu, održavaju bliske veze s Moskvom, njemački lideri smatraju gotovo izvjesnim da bi AfD proslijedio Kremlju obavještajne podatke povezane s prijetnjama iz Rusije i ratom u Ukrajini.

Prije izbora, njemački ministar odbrane Boris Pistorijus rekao je za list "Bild" da ne bi dijelio vojne obavještajne podatke s vladom koju bi predvodio AfD. "Njihova bliskost s Putinom ne može se previdjeti", rekao je Pistorijus, lider Socijaldemokrata lijevog centra, koji su Mercovi koalicioni partneri u vladi.

Tenzije između Moskve i Berlina rastu kako se rat produžava, a Njemačka nastavlja da podržava Ukrajinu vojno i diplomatski. Njemački lideri javno su optužili Rusiju za sajber napade, kampanje sabotaže i nedavni pokušaj bombardovanja teretnih aviona na aerodromu u Lajpcigu. Rusija negira te optužbe.

Najvažniji vojni saveznici Njemačke, uključujući Poljsku i neke skandinavske zemlje, izrazili su zabrinutost njemačkim zvaničnicima zbog nastavka razmjene informacija o Rusiji s Njemačkom ako bi ih vlada pokrajine koju predvodi AfD mogla proslijediti Moskvi, reklo je pet zvaničnika.

Ti zvaničnici rekli su da je Njemačka uvjerila saveznike da priprema mjere kojima bi se zvaničnicima Saksonije-Anhalta onemogućio pristup određenim osjetljivim obavještajnim podacima u slučaju da AfD preuzme vlast u toj pokrajini. Njemci nisu precizirali koje obavještajne podatke više neće dijeliti s pokrajinom ako AfD preuzme vlast, rekli su zvaničnici, ali su dodali da su njemačka uvjeravanja bila uvjerljiva.

Iste brige more i komšije

U Austriji je 2017. godine krajnje desničarska Slobodarska partija dijelila vlast u saveznoj vladi. Aktuelni lider te stranke Herbert Kikl imenovan je na čelo Ministarstva unutrašnjih poslova, funkcije koja tradicionalno nadzire prikupljanje domaćih obavještajnih podataka.

Austrijski saveznici, uključujući SAD, strahovali su da bi njegova kontrola nad ministarstvom mogla omogućiti krajnje desničarskim ekstremistima pristup aktivnim obavještajnim istragama koje su se vodile protiv njih. Neke zemlje počele su da ograničavaju informacije koje su dijelile s Austrijom, strahujući da bi one u suprotnom mogle završiti u Rusiji.

Nepovjerenje je dostiglo vrhunac kada je policija 2019. godine izvršila pretres glavne austrijske obavještajne službe. Kasnija vlada je 2021. godine potpuno rasformirala tu službu i izgradila je iznova.

Savezna vlada ne planira potpunu zabranu razmjene obavještajnih podataka sa Saksonijom-Anhaltom, što bi moglo oslabiti sposobnost pokrajinske vlade da spriječi terorističke napade ili druge katastrofe, reklo je šest zvaničnika.

Umjesto toga, vlada planira da pokrajini uskrati pristup određenim vrstama obavještajnih podataka, poput informacija o krajnje desničarskim grupama ili Rusiji, bilo konkretno Saksoniji-Anhaltu ili, kako bi se postupalo u skladu s njemačkim Ustavom, svim pokrajinama.

Njemački zvaničnici takođe su razgovarali o tome da vladi koju bi predvodio AfD uskrate pristup informacijama o samom AfD-u.

Ogranak AfD-a u Saksoniji-Anhaltu pod nadzorom je saveznih obavještajnih službi, uključujući agente na tajnim zadacima, zbog statusa "potvrđeno ekstremističke" organizacije. Njemački zvaničnici kažu da bi AfD mogao iskoristiti redovnu razmjenu obavještajnih podataka kako bi otkrio te agente i na druge načine ometao napore da se nadzire njegovo djelovanje.

Članak je objavio "Njujork tajms"

c.2026 The New York Times Company

Prevod: Darinka Jovanović

Preuzmite našu aplikaciju