Rat na Bliskom istoku prijeti novim talasom inflacije

Za azijske centralne banke u nastajanju, smanjenje kamatnih stopa postalo je rizično ne samo zbog dodatnog cjenovnog pritiska usljed viših troškova goriva, već i zbog opasnosti od odliva kapitala zbog pogoršanja uslova trgovine sa Sjedinjenim Američkim Državama, prenose agencije.

Dionice su u Aziji pale, a američki dolar kao sigurno utočište je ojačao, dok je cijena nafte skočila iznad 110 USD po barelu. To je podstaklo strahove od dugotrajnog rata na Bliskom istoku koji bi ugrozio globalno snabdijevanje energijom i podstaklo inflaciju, što bi moglo natjerati centralne banke na podizanje kamatnih stopa, prenosi SEEbiz.

Indijska centralna banka namjeravala je da se usmjeri na podršku rastu održavanjem niskih kamatnih stopa, rekli su izvori. Međutim, bijeg ulagača prema sigurnosti dolara, podstaknut ratom između SAD-a i Irana, mogao bi je prisiliti na snažnije intervencije kako bi podstakla oslabljenu valutu.

(UŽIVO) Novi napadi Irana na zalivske zemlje, najmanje 32 osobe povrijeđene u Bahreinu

Tajland i Filipini mogli bi biti prisiljeni da napuste popustljivu monetarnu politiku, čak i dok rastući troškovi goriva štete njihovim ekonomijama, rekao je Toru Nishihama, glavni ekonomist za tržišta u nastajanju u Dai-ichi Life Research Instituteu u Tokiju.

- Mnoge centralne banke naći će se pred teškom odlukom, jer su pod pritiskom i tržišta i vlada - rekao je Nishihama i dodao da se kraj sukoba ne nazire, a rizik od stagflacije raste.

Kompromis je posebno težak za ekonomije sa snažnom proizvodnjom poput Južne Koreje i Japana, koja zavise od globalne trgovine, stabilnih tržišta i niskih cijena sirovina, a sve to potkopava širenje bliskoistočne krize. Južnokorejska centralna banka, koja je u februaru zadržala kamatne stope, mogla bi zauzeti oštriji stav ako inflacija trajno ostane procentni bod iznad ciljanog nivoa, rekao je ekonomista Citigroupa, Kim Jin-wook.

- Zasad i dalje smatramo da je malo vjerovatno da će Banka Koreje podići referentnu kamatnu stopu kao odgovor na višu cijenu nafte od očekivane - rekao je Kim, s obzirom na to da vladine mjere za suzbijanje cijena goriva ograničavaju prenos kretanja cijena nafte na inflaciju.

Rat s Iranom podigao cijenu nafte iznad 100 dolara po barelu prvi put od 2022. godine

Dilema je posebno izražena za Japansku centralnu banku. Ako cijene sirove nafte ostanu na 110 USD godinu, to bi moglo smanjiti rast 0,39 procentnih bodova, prema Nomura Research Instituteu, što je veliki udarac za privredu s ionako slabim potencijalnim rastom od oko 0,5 do jedan odsto.

Ipak, za razliku od prošlosti kada je mogla odložiti podizanje kamatnih stopa, Japanska centralna banka ima manje prostora za ignorisanje cjenovnih pritisaka, s obzirom na to da inflacija već gotovo četiri godine premašuje ciljanih dva odsto.

To znači da Japanskoj centralnoj banci ne preostaje ništa drugo nego da ponavlja mantru o nastavku podizanja kamatnih stopa, istovremeno prešutkujući tačan trenutak takvog poteza koji bi mogao izazvati bijes vlade nesklone višim troškovima zaduživanja, kažu analitičari.

Centralne banke razvijenih tržišta, poput američkih Federalnih rezervi, takođe se suočavaju s osjetljivim balansiranjem između rasta, inflacije i rastućeg političkog pritiska. Australija i Novi Zeland tipični su primjeri kako privrede u različitim fazama ciklusa stavljaju kreatore politike u nezavidan položaj.

Trajno povećanje cijena nafte riskira otimanje inflatornih očekivanja kontrole u Australiji, gdje je inflacija već povišena, rekao je Jonathan Kearns, glavni ekonomist u Challengeru i bivši zvaničnik Australijske centralne banke. 

Ukoliko inflatorna očekivanja porastu, što bi se moglo dogoditi, to će značiti da će centralna banka Australije morati duže da drži kamatne stope na višim nivoima kako bi vratila inflaciju na niže.

Novi Zeland se suočava se s drugačijim izazovom, jer se privreda teško oporavlja od udarca prethodnih podizanja kamatnih stopa. 

- Sumnjamo da će centralne banke, posebno novozelandska, možda morati kratkoročno da toleriše višu inflaciju kako bi izbjegla zaoštravanje politike u uslovima usporavanja globalne ekonomije - rekao je Jarrod Kerr, glavni ekonomist u Kiwibanku.

Izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda, Kristalina Georgieva, rekla je da bi rast cijena nafte od deset odsto, ako potraje veći dio godine, doveo do povećanja globalne inflacije od 40 baznih bodova.

- Vidimo da je otpornost ponovo u iskušenju zbog novog sukoba na Bliskom istoku - rekla je Georgieva na simpozijumu u Tokiju i pozvala kreatore politika da razmišljaju o nezamislivom i da se za to pripreme.