Rat u Iranu otvorio prvi veliki raskol u Bijeloj kući: Džej Di Vens okreće leđa Trampu?

Vens je otvoreno označio rat u Iranu kao glavni razlog izbornog neuspjeha, čime je napravio dosad najuočljiviji otklon od politike američkog predsjednika. U Vašingtonu se njegov istup već tumači kao mogući početak političkog osamostaljivanja uoči predsjedničkih izbora 2028. godine.

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens izazvao je veliku pažnju američke javnosti kada je u srijedu, svega nekoliko sati nakon teškog izbornog poraza republikanaca, objavio oštru analizu razloga zbog kojih je njegova stranka izgubila kontrolu nad oba doma Kongresa.

Za razliku od uobičajenih političkih objašnjenja, u kojima se odgovornost za izborni neuspjeh pripisuje ekonomskim okolnostima ili slaboj kampanji, Vens je kao ključni problem izdvojio jednu od najvažnijih spoljnopolitičkih odluka Donalda Trampa – pokretanje rata protiv Irana.

– Razlog zbog kojeg smo izgubili jeste rat. I sam predsjednik je to rekao sinoć – napisao je Vens na društvenoj mreži Iks.

Njegova objava odmah je pokrenula spekulacije o tome da li američki potpredsjednik počinje politički da se udaljava od Trampa i priprema teren za sopstvenu predsjedničku kandidaturu.

Kako piše BBC, ovako otvoreno razilaženje između aktuelnog američkog predsjednika i njegovog potpredsjednika oko jednog od ključnih spoljnopolitičkih pitanja predstavlja izuzetno rijedak trenutak u savremenoj američkoj politici.

Rat koji je podijelio Trampove saveznike

Vensovo protivljenje dugotrajnim američkim vojnim intervencijama nije novost. Naprotiv, ono predstavlja jedan od temelja njegove političke ideologije, koju je godinama gradio unutar pokreta MAGA, zasnovanog na Trampovom sloganu "Učinimo Ameriku ponovo velikom".

Prije nego što je postao potpredsjednik, Vens je bio među najglasnijim zagovornicima politike prema kojoj bi SAD trebalo da izbjegavaju skupe ratove u inostranstvu i da se prvenstveno posvete unutrašnjim problemima.

Upravo zato američko-izraelski napad na Iran u februaru ove godine doveo ga je u politički nezgodnu poziciju.

Iako je od početka sukoba javno podržavao Trampovu administraciju, prema medijskim navodima, na zatvorenim sastancima sa njenim zvaničnicima izražavao je protivljenje ratu.

Te razlike u stavovima do sada su uglavnom ostajale daleko od očiju javnosti. Međutim, izborni poraz republikanaca promijenio je okolnosti.

Vens je prvi put tako otvoreno ukazao na političku cijenu rata i praktično doveo u pitanje opravdanost odluke koja predstavlja jedno od centralnih obilježja Trampovog drugog mandata.

– Ako želite da tvrdite da je vrijedjelo, da je gubitak Senata za narednih šest godina bio vrijedan toga, onda to i recite. Tvrdite da je to bila cijena koju je vrijedjelo platiti. Slagali se ili ne, to je barem iskreno – poručio je Vens.

Takva izjava posebno je privukla pažnju jer dolazi od političara koji je dosad pažljivo izbjegavao svaki javni sukob sa predsjednikom.

Trampova neočekivana reakcija

Možda je još veće iznenađenje od samog Vensovog istupa bila reakcija Donalda Trampa.

Američki predsjednik, poznat po tome što od najbližih saradnika očekuje gotovo bezuslovnu lojalnost, nije javno kritikovao potpredsjednika.

Naprotiv, složio se sa njegovom ocjenom da je rat u Iranu u velikoj mjeri odredio ishod izbora.

Ipak, Tramp je istovremeno jasno stavio do znanja da se ne kaje zbog odluke o pokretanju vojne operacije i da bi, kada bi se ponovo našao pred istim izborom, postupio jednako.

– Znam šta on misli o tome. Mislim da je to u redu – rekao je Tramp novinarima kada su ga pitali o Vensovoj objavi.

– Znao sam to kada sam krenuo u akciju. Spriječili smo ih da dođu do nuklearnog oružja i oni ga nikada neće imati – dodao je američki predsjednik.

Ovakva reakcija mogla bi da bude prvi pokazatelj da je Tramp spreman da svom potpredsjedniku ostavi određeni politički prostor, posebno ukoliko Vens odluči da se kandiduje za predsjednika 2028. godine.

Međutim, ostaje neizvjesno koliko bi takva tolerancija mogla da potraje i gdje se nalazi granica javnog neslaganja koju je Tramp spreman da prihvati.

Početak Vensovog osamostaljivanja?

Danijel Bajman, stručnjak za spoljnu politiku iz Centra za strateške i međunarodne studije, ocijenio je za BBC da Vensova izjava djeluje kao pokušaj da napravi određenu političku distancu između sebe i Trampa.

Prema njegovim riječima, takav potez mogao bi da bude dio pažljivo osmišljene strategije uoči narednih predsjedničkih izbora.

Ipak, Vens se nalazi pred komplikovanim zadatkom. Ukoliko želi da naslijedi Trampa na čelu Republikanske stranke, moraće istovremeno da zadrži podršku birača pokreta MAGA i da pokaže da ima sopstvene političke stavove.

Previše otvoreno suprotstavljanje Trampu moglo bi da ga košta podrške najodanijeg dijela republikanskog biračkog tijela. S druge strane, potpuno poistovjećivanje sa predsjednikovom politikom moglo bi da mu oteža pokušaj da privuče birače koji su na međuizborima okrenuli leđa republikancima.

Upravo zato njegova objava bila je pažljivo formulisana. Vens nije direktno napao Trampa niti ga je poimence optužio za izborni poraz, već je veliki dio analize zasnovao na procjenama neimenovanih istraživača javnog mnjenja.

Republikanska strateškinja Ešli Dejvis ocijenila je za BBC da je potpredsjednik ovim potezom zapravo pokušao da ispita politički teren.

Drugim riječima, Vens je napravio prvi korak ka distanciranju, ali bez otvorenog sukoba sa čovjekom čija mu je podrška i dalje izuzetno važna.

Četiri tačke koje otkrivaju Vensove ambicije

Posebno zanimljiv dio potpredsjednikove objave nije se odnosio samo na kritiku rata već i na njegov predlog kako bi Republikanska stranka mogla ponovo da pridobije birače.

Vens je svoju političku strategiju sveo na četiri ključne tačke: okončanje rata, fokusiranje na troškove života i inflaciju, stavljanje Amerike na prvo mjesto i promjenu odnosa Sjedinjenih Američkih Država prema Izraelu.

Ovakav program, prema ocjeni BBC-ja, u velikoj mjeri odražava političke stavove koje Vens zastupa otkako je stupio na nacionalnu političku scenu, a mogao bi da predstavlja i osnovu njegove eventualne predsjedničke kampanje.

Posebno je značajna najava promjene američkog odnosa prema Izraelu, budući da je podrška toj zemlji jedno od pitanja oko kojih postoje neslaganja unutar američke desnice.

Rat u Iranu dodatno je produbio te podjele.

Dio uticajnih konzervativnih komentatora smatra da je Tramp odustao od jednog od najvažnijih obećanja svog političkog pokreta – da Sjedinjene Američke Države neće ulaziti u nove dugotrajne ratove.

Vens bi, ukoliko odluči da se kandiduje, mogao da pokuša da pridobije upravo taj dio republikanskih birača, predstavljajući sebe kao političara koji želi da vrati pokret MAGA njegovim prvobitnim principima.

Borba za Trampovo političko nasljeđe

Predsjednički izbori u SAD biće održani za dvije godine, a pitanje Trampovog nasljednika već sada postaje jedno od najvažnijih unutar Republikanske stranke.

Vens se smatra jednim od mogućih kandidata, ali još nije zvanično potvrdio da će se uključiti u predsjedničku trku. Njegovi saradnici insistiraju da konačna odluka nije donijeta.

Dodatnu neizvjesnost unosi i činjenica da sam Tramp još nije otkrio koga namjerava da podrži kao svog nasljednika.

Iako je u više navrata pohvalno govorio o Vensu, ali i o državnom sekretaru Marku Rubiju, predsjednik nije nagovijestio kada bi mogao da donese odluku o eventualnoj podršci nekom od njih.

Čini se da Trampu odgovara neizvjesnost oko toga ko će naslijediti njegov politički pokret. U prošlosti je čak pominjao mogućnost da ostane na vlasti i tokom trećeg mandata, iako mu američki Ustav to ne dozvoljava.

Ipak, postoji jedan važan detalj koji pokazuje da Vensov istup možda nije bio toliko otvoren izazov predsjedniku koliko se na prvi pogled činilo.

Prema pisanju Njujork tajmsa, potpredsjednik je Trampu pokazao svoju objavu prije nego što ju je javno objavio.

To otvara mogućnost da je predsjednik unaprijed bio upoznat sa kritikama i da ih je, makar u tom trenutku, bio spreman da prihvati.

Može li MAGA da preživi bez Trampa?

Iza Vensovog poteza krije se i mnogo šire pitanje: šta će se dogoditi sa pokretom MAGA kada Tramp više ne bude mogao da se kandiduje za predsjednika?

Tokom prethodnih godina taj pokret bio je gotovo nerazdvojiv od Trampove ličnosti. Međutim, poraz na međuizborima i sve izraženije neslaganje oko rata u Iranu pokazuju da unutar pokreta postoje različita viđenja buduće američke politike.

Za Vensa bi upravo ta situacija mogla da predstavlja političku priliku.

On može da pokuša da zadrži osnovne ideje pokreta MAGA, ali da ih prilagodi novim okolnostima i biračima koji više nijesu spremni da bezrezervno podržavaju svaku Trampovu odluku.

Takva strategija, međutim, nosi značajan rizik. Tramp i dalje ima snažan uticaj na republikansko biračko tijelo, a njegova eventualna odluka da podrži drugog kandidata mogla bi ozbiljno da ugrozi Vensove ambicije.

Zbog toga će američki potpredsjednik morati da nastavi pažljivo političko balansiranje – dovoljno blizu Trampu da ne izgubi njegovu podršku, ali dovoljno daleko da ne preuzme svu odgovornost za nepopularne odluke njegove administracije.