(VIDEO) Tramp ove godine sigurno neće dobiti Nobelovu nagradu za mir

Dodjela prošlogodišnje Nobelove nagrade za mir Venecuelanki Mariji Korini Mačado jedinstvena je u 125-godišnjoj istoriji te nagrade, a dogodila se usred Trampovog ponovljenog lobiranja da nagradu dobije upravo on. Nekoliko nedjelja kasnije Mačado je Trampu „poklonila“ svoju zlatnu Nobelovu medalju, nastojeći tako da dobije njegovu podršku za napore koje ulaže u stvaranje demokratske Venecuele.

Šef Instituta za istraživanje mira: Prošlogodišnji događaji uticaće na odluku

- Ove godine će petočlano tijelo biti veoma oprezno u izboru onih koji su u stanju da izdrže Trampov pritisak - rekao je Hokon Jerlöv, vršilac dužnosti direktora Instituta za istraživanje mira u Oslu.

- Mislim da će prošlogodišnji događaji povezani s dodjelom Nobelove nagrade za mir, nakon čega je dobitnica Marija Korina Mačado tu istu nagradu dala Trampu, uticati na ono što će ove godine uzeti u obzir petočlani odbor - izjavio je za Rojters.

- Jedna od briga s kojom bi se odbor mogao suočiti jeste hoće li dodjela nagrade određenu osobu izložiti pritisku Donalda Trampa... Mislim da će odbor razmotriti hoće li nagrada napraviti više štete nego koristi - dodao je.

Stručnjaci kažu da bi to moglo značiti da će se Nobelova nagrada za mir dodijeliti papi Lavu, Međunarodnom krivičnom sudu, Međunarodnom sudu pravde ili Frančeski Albanese, posebnoj izvjestiteljki UN-a za okupirana palestinska područja. Dobitnik će biti objavljen 9. oktobra.

Papa kritikovao američki rat s Iranom

Lav, prvi papa rođen u Sjedinjenim Američkim Državama, jasno je najavio da će nastaviti da govori protiv rata i nakon što ga je predsjednik Tramp nazvao „slabim“ jer je kritikovao sukob SAD-a s Iranom.

Papina enciklika o vještačkoj inteligenciji, njegovo zalaganje za dijalog i mirno rješavanje sukoba, njegovi pozivi na poštovanje migranata, kao i njegov humanitarni rad mogli bi opravdati dodjelu nagrade upravo njemu.

- Papa je kao osoba više od puke vjerske figure. Izrastao je u vodećeg mislioca - izjavio je za Rojters Karim Hagag, direktor Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stokholmu.

Istovremeno, posebna izvjestiteljka UN-a za okupirana palestinska područja Frančeska Albanese na meti je kritika SAD-a i Izraela zbog oštrog kritikovanja načina na koji Izrael vodi rat protiv Hamasa u Gazi, kao i zbog okupacije Zapadne obale.

Tramp posljednji put okrivio Norvešku

Treba istaći da bi brojni važni prošlogodišnji događaji mogli imati suprotan učinak na odbor i podstaći ga da se odluči za sigurnije, opreznije rješenje, s više konsenzusa i manjom vjerovatnoćom da će razljutiti Donalda Trampa.

On je, naime, okrivio Norvešku, zemlju u kojoj se donosi odluka o dobitnicima nagrade, jer mu prošli put nije dodijelila to prestižno priznanje.

Zbog toga bi ova nagrada mogla biti dodijeljena i mreži civilnih udruženja za pomoć ugroženima u građanskom ratu, sudanskim Sobama za hitne intervencije ili nevladinoj organizaciji „Spasimo djecu“ („Save the Children“), koja pomaže djeci žrtvama sukoba.

Istoričar: Odbor pod pritiskom da zauzme čvrst stav protiv Trampa

- No odbor je istovremeno pod pritiskom da odgovori na Trampova preispitivanja međunarodnog poretka, kojem je to tijelo duboko posvećeno - smatra Ojvind Stenersen, istoričar specijalizovan za Nobelovu nagradu za mir.

- Odbor je pod određenim pritiskom da zauzme čvrst stav protiv Trampa. U ovom ozbiljnom međunarodnom kontekstu ove se godine traži i očekuje Nobelova nagrada za mir koja brani liberalnu demokratiju, međunarodno pravo i ljudska prava - smatra Stenersen.

To bi moglo značiti dodjelu nagrade Međunarodnom krivičnom sudu (MKS) u trenutku kada, prema nekim izvorima, Vašington priprema sveobuhvatne sankcije protiv ovog globalnog suda, dok bi dodjela nagrade Međunarodnom sudu pravde (MSP) podržala poštovanje suvereniteta nacionalnih država i mirno rješavanje sporova.

Novinarka: Svijetom ne upravljaju nasilnici

Za nagradu su Donalda Trampa navodno nominovali čelnici Kambodže, Izraela i Pakistana, ali Jerlöv njegove izglede smatra „veoma malim“.

Pritisak koji je Donald Tramp prošle godine izvršio na petočlani norveški Nobelov odbor šokirao je mnoge, uključujući i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Mariju Resu, filipinsko-američku novinarku, koja je kazala da je bila „užasnuta“ prošlogodišnjim događajima.

- Svijetom ne upravljaju nasilnici. Postoje standardi po kojima živimo, a moć ne znači da je to i ispravno - izjavila je za Rojters u septembru, tokom posjete Oslu.

Povećan novčani iznos nagrada

Objavljivanje dobitnika Nobelovih nagrada počinje naredne nedjelje. Nobelova nagrada za medicinu biće dodijeljena već sjutra, dok će 12. oktobra biti poznato ime dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju.

Prestižne nagrade dodjeljuju se i za izuzetna dostignuća u fizici, hemiji, književnosti i miru, a nedavno je objavljeno da je Nobelova fondacija povećala novčani iznos nagrada za devet odsto, pa će dobitnici u svakoj od šest kategorija primiti po 12 miliona švedskih kruna, odnosno oko 1.076.800 eura.

- Povećanjem novčanog iznosa čuvamo dugoročni značaj Nobelove nagrade i garantujemo da finansijski dio nagrade s vremenom zadrži svoju vrijednost - pojasnila je izvršna direktorica Nobelove fondacije Hana Šjerne.

Nije poznato zašto je Nobel odabrao Norvešku za dodjelu nagrade za mir

Nobel je odabrao Kraljevsku švedsku akademiju nauka za dodjelu nagrada za hemiju i fiziku, Švedsku akademiju za književnost, švedski Institut Karolinska za dodjelu nagrade za fiziologiju i medicinu, te norveški parlament za nagradu za mir.

Poznato je da je Nobel odabrao švedski Institut Karolinska za dodjelu nagrade za medicinu jer je, za razliku od starijih švedskih univerziteta tog vremena, poput Upsale ili Lunda, koji su imali tradicionalniji akademski pristup, taj institut bio usmjeren na savremena medicinska istraživanja i obuku zasnovanu na prirodnim naukama. Nobel je, naime, izuzetno cijenio upravo takav empirijski i naučni pristup.

No nije poznato zbog čega je poznati naučnik odabrao Norvešku za dodjelu nagrade za mir, premda bi takva odluka mogla biti odraz činjenice da su Norveška i Švedska u vrijeme kada je on pisao svoju oporuku bile povezane političkom unijom.

Ako želiš, mogu uraditi i novinarski „ispeglanu“ verziju, prirodniju za crnogorski portal - sa manje doslovnim prevodom i stilom prilagođenim domaćem medijskom jeziku.