The New York Times: CIA objavila podatke poslate Bijeloj kući prije napada 11. septembra

Piše: Džulijan Barns za "Njujork tajms"

Vašington, SAD

Prema riječima zvaničnika agencije, riječ je o najvećem dosad objavljenom paketu dokumenata posvećenom napadima 11. septembra. Obavještajne analize koje su direktno dostavljane predsjedniku i najvišim donosiocima odluka spadaju među najstrože čuvana dokumenta agencije, a uobičajena praksa CIA je da ih objavljuje tek nakon oko 40 godina, kako bi se osiguralo da izvori ne budu ugroženi i smanjila mogućnost eventualnih tenzija sa saveznicima.

Izvještaji pružaju detaljniji uvid u ono što je CIA saopštavala predsjednicima Klintonu i Džordžu Bušu u mjesecima i godinama prije napada, kao i uvid u obavještajni izvještaj koji je dostavljen u ranim jutarnjim satima 12. septembra.

Dokumenta objavljena u petak potvrđuju zaključke Nacionalne komisije za terorističke napade na Sjedinjene Države i njenog izvještaja iz 2004. godine: američke obavještajne službe redovno su upozoravale na Al Kaidu, ali nisu uspjele da shvate razmjere napada koji je ta grupa pripremala.

Direktor CIA Džon Retklif rekao je da se dokumenta objavljuju u znak sjećanja na žrtve napada 11. septembra, kao i na pripadnike CIA koji su kasnije izgubili život.

"Prije 25 godina napadi 11. septembra zadali su udarac našoj naciji, ali nas nisu slomili", rekao je Retklif. "Generacije pripadnika CIA od tada su posvetile svoje karijere obezbjeđivanju pravde za poginule Amerikance i tome da Al Kaida više nikada ne ugrozi našu zemlju."

Ipak, dokumenta pokazuju da je CIA više puta upozoravala Buša i Klintona na prijetnju koju je Bin Laden predstavljao i na njegovu namjeru da direktno napadne Sjedinjene Države.

Na brifingu u četvrtak analitičari CIA rekli su da terorističke prijetnje prije 11. septembra nisu bile među glavnim prioritetima za prikupljanje obavještajnih podataka i da su informacije o Bin Ladenu i Al Kaidi bile ograničene. Čitajući stare izvještaje, analitičari su rekli da je jasno da je agencija znala da Al Kaida želi da napadne Ameriku. Međutim, nije bilo jasno kako bi taj napad izgledao, naveli su obavještajni zvaničnici, jer je velika količina nebitnih informacija zamagljivala ključne tragove.

Pregledom novootkrivenih dokumenata, koji datiraju od 13. februara 1998. do 12. septembra 2001. godine, različiti elementi obavještajnih podataka o prijetnjama izbijaju na površinu, a zatim nestaju. Na primjer, informacija iz 1998. o avionu natovarenom eksplozivom više se ne pojavljuje u značajnijoj mjeri u upozorenjima koja su upućivana Bijeloj kući.

Analitičari CIA naveli su da je bilo rijetko da agencija može da prati čitav tok neke prijetnje ili zavjere. Različite prijetnje pojavljivale su se i nestajale iz upozorenja agencije.

Dio problema bio je u pronalaženju načina da se upozorenja učine djelotvornim, rekao je visoki zvaničnik CIA koji je govorio pod uslovom anonimnosti, u skladu sa praksom agencije. Kako je CIA pisala sve više izvještaja slatih predsjedniku o Al Kaidi postojala je zabrinutost zbog "zamora od upozorenja", rekao je zvaničnik CIA.

Visoki analitičar CIA za borbu protiv terorizma rekao je da prikupljanje podataka od raznih ljudi prije napada "nije išlo sjajno". Ukupni obavještajni podaci o Al Kaidi, naveli su zvaničnici CIA, bili su sporadični.

Mala grupa obavještajnih analitičara bavila se terorističkim prijetnjama. Međutim, to nije ni približno bio prioritet kakav je postao 12. septembra 2001. godine. Kao rezultat toga, upozorenja su stizala neprekidno, ali su gotovo sva bila frustrirajuće neodređena.

Činjenica da je obavještajna zajednica u septembru 1998. bila upoznata sa planovima u vezi sa avionima napunjenim eksplozivom bila je poznata i ranije. Komisija u svom izvještaju pominje izvještaj koji je kružio o interesovanju Al Kaide da upotrijebi avion sa eksplozivom za napad na Sjedinjene Države, ali ne navodi da je taj izvještaj stigao do predsjednika.

Buš i Klinton rekli su komisiji da su razumjeli prijetnju koju je predstavljala Al Kaida, iako je u konačnom izvještaju zaključeno da "ne vjerujemo da su u potpunosti shvatili koliko bi ljudi Al Kaida mogla da ubije i koliko brzo bi to mogla da učini".

Dokument iz jula 1998. godine, koji je Klintonu uručen pet nedjelja prije nego što je Al Kaida napala dvije ambasade u Africi, opisivao je namjeru te grupe da napadne Ameriku. Taj dokument sadržao je upozorenje slično onom koje će se godinama kasnije ponoviti u predsjedničkom brifingu od 6. avgusta 2001. godine, koji je vlada objavila pod pritiskom Komisije za 11. septembar.

Sjedište CIA u Virdžiniji

 

-DENIS PAQUIN/AP VIA GULIVER

U izvještaju iz 1998. navode se četiri "sumnjiva izvora", ali se kaže da su ambicije Al Kaide da napadne Sjedinjene Države "vjerodostojne", imajući u vidu izjave Bin Ladena.

U dokumentu od 3. avgusta 1999. godine govori se o mogućnosti da su obavještajni podaci koje su prikupljali o Al Kaidi zapravo dio obmane. Dokument je nastao kao odgovor na pitanja visokih zvaničnika Klintonove administracije. U analizi je navedeno da je, s obzirom na to da se u obavještajnim podacima pominjao veliki broj potencijalnih meta, moguće da je Al Kaida bila uključena u "namjeran pokušaj da nas obmane".

"Različite mete koje se pominju u izvještajima, zajedno sa velikim brojem ljudi povezanih sa Bin Ladenom koji su se sami javljali obavještajnim službama, ukazuju na namjeran pokušaj da nas obmanu", napisala je CIA, koristeći način pisanja imena Bin Ladena koji koristi američka vlada.

Komisija je takođe ukazala na zabrinutost obavještajnih službi zbog mogućnosti obmane i navela da je ministar odbrane Donald Ramsfeld prilično vjerovao u teoriju da Al Kaida širi dezinformacije o tome da namjerava da napadne.

U obavještajnom dokumentu od 24. jula 2001. godine namijenjenom predsjedniku, čini se, opisuje se zatišje koje je Komisija navela u svom izvještaju. U dokumentu je navedeno da je, po drugi put za dvije nedjelje, "očekivana neposredna teroristička operacija koju sponzoriše Bin Laden odložena, ali pripreme za druge napade u bliskoj budućnosti možda i dalje traju".

Bivši američki predsjednik Bil Klinton

-IMAGO VIA GULIVER

U izvještaju se navodi sumnjiva aktivnost među pojedincima koji su prethodnog mjeseca primili šifrovanu poruku. U to vrijeme, obavještajni podaci bili su nejasni. Gledano iz današnje perspektive, izvještaj djeluje kao propušteno upozorenje.

Posljednji dokument koji je agencija objavila prije napada 11. septembra datira od 28. avgusta 2001. godine. Taj dokument na neki način djeluje kao nastavak izvještaja od 6. avgusta i potencijalno objašnjava zašto do napada nije došlo uprkos ranijem upozorenju.

U izvještaju se insistira na tome da Al Kaida i dalje predstavlja prijetnju, ali se ne pominju napadi na teritoriji SAD, niti napadi avionima. Umjesto toga, u bilješci za predsjednika pominju se "ubistva, otmice, upotreba raketa, minobacača i drugog oružja većeg dometa, kao i primitivni hemijski ili biološki napadi".

U obavještajnom izvještaju takođe se govori o tome kako bi operacije Al Kaide mogle biti odložene ili ometene.

U posljednjoj napomeni, koja će ličiti na predskazanje u pogledu načina na koji će Bin Laden gotovo deceniju kasnije biti pronađen, u izvještaju od 28. avgusta zaključuje se da "neiskusni kuriri ili bombaši samoubice takođe prave greške koje otkrivaju detalje zavjere".

Članak je objavio "Njujork tajms"

c.2026 The New York Times Company

Prevod: Darinka Jovanović