(UŽIVO) Pezeškijan u UN: Nuklearna bomba je u Izraelu, a inspektori u Iranu

Bijela kuća reagovala na govor iranskog predsednika u UN

Američki predsjednik Donald Tramp "hrabro" se suprotstavlja iranskom režimu, saopštila je Bijela kuća odgovarajući na pitanje o govoru predsjednika Irana Masuda Pezeškijana pred Generalnom skupštinom UN.

"Iranski režim je ubio hiljade sopstvenih građana, ubijao Amerikance u inostranstvu, izvršio terorističke akte u Ormuskom moreuzu i pokrenuo neselektivne napade na svoje susjede u regionu“, navela je u saopštenju glavna zamjenica portparola Bijele kuće Ana Keli.

"Predsjednik hrabro radi na tome da osigura da takva zla zemlja nikada ne posjeduje nuklearno oružje, što će cio svijet učiniti bezbjednijim i stabilnijim", dodala je Kelijeva.

Pezeškijan je, govoreći posredstvom prevodioca, rekao da je Iran žrtva Izraela i Sjedinjenih Američkih Država i da SAD koriste Ormuski moreuz "kako bi nam nametnule svoju agresiju".

"Nikada nećemo pognuti glavu niti pasti na kolena. Gospodin Tramp i oni koji pokušavaju da nas zastraše moraju da shvate da je Iran spreman za dijalog, diplomatiju i pregovore, ali bez prihvatanja jezika sile", poručio je Pezeškijan.

Nafta poskupila zbog neizvjesnosti oko otvaranja Ormuskog moreuza

Cijena nafte Brent porasla je danas iznad 101 dolara za barel, nakon pet uzastopnih sesija pada, jer i dalje postoji neizvjesnost u vezi sa postizanjem formalnog dogovora o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza.

Američka sirova nafta WTI takođe je poskupela i premašila 92 dolara za barel, nakon pet dana uzastopnog pada, prenio je Trejding ekonomiks.

Neizvjesnost u vezi sa situacijom u Ormuskom moreuzu i dalje predstavlja ključni faktor za kretanje cijena nafte.

Sin izraelskog ambasadora u Vašingtonu teško ranjen na Zapadnoj obali

Rezervista izraelske vojske Nerija Lajter, sin izraelskog ambasadora u Vašingtonu Jehijela Lajtera, teško je povrijeđen u napadu automobilom na kontrolnom punktu Makabim, zapadno od Ramale na okupiranoj Zapadnoj obali, objavili su izraelski mediji, dok je napadač ubijen na licu mesta.

Lajter je prebačen u bolnicu u Jerusalimu u teškom stanju, a izraelski Kanal 14 navodi da je bio bez svijesti nakon što ga je udario automobil.

"Neriji je potrebno čudo. Vjerujem u snagu molitve i verujem da se, kada se narod Izraela ujedini, događaju čuda“, naveo je izraelski ambasador u Vašingtonu Jehijel Lajter u objavi na društvenim mrežama, dodajući da se ljekari "bore za život Nerije".

Dodao je da je njegov sin od 7. oktobra 2023. godine služio stotine dana kao rezervista na više frontova.

Izraelska policija saopštila je da je napadač automobilom krenuo prema policijskom vozilu na kontrolnom punktu na putu 443 i udario pripadnika snaga bezbjednosti koji se nalazio u vozilu.

Izraelska vojska navela je da su njeni pripadnici na licu mesta ubili napadača, identifikovanog kao 29-godišnji Mahmud Muhamed Sulejman iz obližnjeg sela.

Nerija Lajter je sin izraelskog ambasadora u Vašingtonu, koji je na tu funkciju stupio u januaru 2025. godine.

Njegov stariji sin Moše Jedidja Lajter, major izraelske vojske, poginuo je u borbama u Pojasu Gaze u novembru 2023. godine.

Pezeškijan u UN: Izrael ubija, a Iran je pod sankcijama

Predsjednik Irana Masud Pezeškijan kritikovao je pred Generalnom skupštinom UN, kako je naveo, dvostruke standarde Zapada, ukazujući na to da Izrael posjeduje nuklearno oružje i uživa nekažnjivost, dok je Iran izložen stalnim inspekcijama i sankcijama.

Obraćajući se Generalnoj skupštini, Pezeškijan je istakao da se povjerenje ne može izgraditi samo retorikom, već da je neophodno odustajanje od dvostrukih standarda.

"Atomska bomba i drugo oružje za masovno uništenje u ovom regionu nalaze se u rukama izraelskog režima, a ipak se inspekcije zahtijevaju od Irana“, rekao je Pezeškijan.

"Izrael je masakrirao 70.000 ljudi u Gazi, a Iran je bombardovan dok je bio za pregovaračkim stolom“, naveo je iranski predsjednik.

Pezeškijan je rekao da Izrael posjeduje nuklearno oružje, da odbija da pristupi Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja (NPT) i da nikada nije dozvolio međunarodnim inspektorima pristup.

"Ipak, nagrađen je milijardama dolara besplatnog oružja i uživa apsolutni imunitet da bombarduje bilo koju prijestonicu koju izabere", rekao je Pezeškijan.

Sumirajući ono što vidi kao protivrječnost sadašnjeg međunarodnog poretka, Pezeškijan je poručio: "Ponavljam: nuklearna bomba je u Izraelu, ali inspektori su u Iranu. Izrael ubija, ali Iran je pod sankcijama".

Pezeškijan je osudio korišćenje ekonomskih sankcija kao sredstva pritiska, navodeći da one pogađaju siromašne i nevine i da obični ljudi plaćaju cijenu interesa velikih sila.

"Ako težimo pravdi, prijatelj i suparnik moraju biti mereni istim aršinima, a ljudska prava ne smiju postati sredstvo geopolitičkog nadmetanja", rekao je Pezeškijan.

"Iran ne traži posebne privilegije. On zahtijeva jednaka prava i spreman je da prihvati svoje odgovornosti", dodao je iranski predsjednik.

Upozoravajući na budućnost globalne bezbjednosti, Pezeškijan je ocijenio da svijet koji razumije samo jezik sile nikada neće moći da postigne održiv mir.

"Ako se međunarodno pravo primjenjuje samo kada je u skladu sa interesima moćnih, sve više zemalja će zaključiti da se, kako bi osigurale sopstvenu bezbjednost, moraju osloniti isključivo na sopstvenu moć. To će označiti početak daleko opasnijeg svijeta za sve nas", rekao je Pezeškijan.

Iranski predsjednik pozvao je međunarodnu zajednicu da spriječi da 21. vek postane doba prinude i tiranije, odbacujući poredak u kojem vojna sila zamenjuje legitimitet, sankcije diplomatiju, atentati politiku, a rat dijalog.

Uprkos, kako je naveo, američko-izraelskoj agresiji, Pezeškijan je ponovio opredeljenost Teherana da očuva svoje odbrambene kapacitete, istovremeno se zalažući za mir.

"Iran čuva svoju snagu. Ne pozivamo svijet na još jedan rat, već na mir i pravdu – ne iz slabosti, već iz uvjerenja u sopstvenu snagu i shvatanja da niko u ovom regionu neće imati bezbjednost sam“, rekao je Pezeškijan.

"Ili ćemo zajedno izgraditi bezbjednost ili ćemo zajedno trpjeti nesigurnost“, poručio je.

Pezeškijan je predstavio viziju Irana o poretku u kojem su bezbjednost, pravda i ljudsko dostojanstvo neotuđiva i zajednička prava svih naroda.

"Jer mir koji nije za sve nije mir, a pravda koja ne obuhvata sve nije pravda", naglasio je Pezeškijan.

Rezai: SAD imaju pet dana da ispune iranske uslove

Iranski zvaničnik za bezbjednost Mohsen Rezai izjavio je da su Sjedinjene Američke Države dobile rok od pet dana da ispune uslove Irana pre otvaranja Ormuskog moreuza.

"Ormuski moreuz je sredstvo iranskog naroda za ostvarivanje svojih prava", rekao je Rezai u intervjuu za iransku državnu televiziju IRIB.

Naglasio je da Iran neće učestvovati u pregovorima niti otvoriti Ormuski moreuz ako SAD ne ispune iranske uslove.

"Iran nije žurio sa pregovorima. Iranski uslovi su finalizovani i u rukama su katarske i pakistanske strane", rekao je Rezai.

Rezai, koji je sekretar Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Irana, dodao je da će Iran blokirati letove aviona susjednih zemalja koje sarađuju sa Sjedinjenim Američkim Državama.

"Susjedne zemlje ne bi trebalo da budu uvučene u američke igre i avanturizam kada je reč o iranskim letovima", rekao je Rezai.

Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je da će sve iranske avio-kompanije od 23. septembra biti primorane da obustave letove zbog pretnje sekundarnim sankcijama kompanijama koje im pružaju usluge u vazdušnom saobraćaju.

Iran naziva Trampov govor u UN "znakom očaja"

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagai izjavio je da su reči američkog predsednika Donalda Trampa pred Ujedinjenim nacijama "znak očaja".

Bagai je za državnu novinsku agenciju IRNA potvrdio i da su razgovori američkih i iranskih predstavnika, održani u utorak, vođeni posredstvom Katara.

"Iranska delegacija je preko posrednika veoma izričito i jasno prenijela američkoj strani svoje stavove i uslove", rekao je Bagai.

Osvrćući se na Trampove riječi da treba da donese "veliku odluku" o tome da li će postići dogovor sa Iranom ili "uništiti" iranski režim, Bagai je rekao:

"Utisak diplomata i delegacija mnogih zemalja ovde bio je da te izjave nisu proizašle iz pozicije snage, već iz očaja. Prijetiti jednoj zemlji vojnim napadom predstavlja priznanje prirode sadašnje američke vladajuće strukture", rekao je Bagai.

Teheran: Obnovljena polovina oštećenih proizvodnih kapaciteta na gasnom polju Južni Pars

Iran je obnovio oko 50 odsto oštećenih proizvodnih kapaciteta na gasnom polju Južni Pars, objavila je poluzvanična novinska agencija Fars reči zamjenika ministra nafte Ahmada Zeraatkara.

On dodaje da će svi planirani radovi na obnovi biti završeni prije početka zime.

Zeraatkar je krajem avgusta izjavio da je oko 40 odsto oštećenih kapaciteta vraćeno u proizvodnju.

Izrael je u martu izveo napad na ovo gasno polje, koje se nalazi na moru i čini oko trećinu najvećeg svjetskog nalazišta prirodnog gasa, a ta akcija je bila koordinisana sa SAD.

Većinu gasa koji Teheran dobija sa polja Južni Pars koristi za domaće potrebe.

Saobraćaj kroz Ormuski moreuz i dalje ispod prosjeka

Kroz Ormuski moreuz juče su prošla tri teretna broda, što je manje od četiri broda prethodnog dana i znatno ispod desetodnevnog proseka od oko 15 brodova, pokazali su preliminarni podaci o pomorskom saobraćaju.

Sva tri broda, među kojima je bio i jedan tanker tipa "Panamaks", plovila su izvan moreuza, prema podacima servisa za praćenje brodova Kpler, prenio je Rojters.

Jedan LNG tanker bez tereta "El Mafyar", ponovo se pojavio unutar moreuza u utorak, nakon što je poslednji put registrovan van tog plovnog puta 19. septembra, prema podacima Kplera i LSEG-a.

Prije sukoba SAD i Irana, kroz Ormuski moreuz transportovala se petina svjetske nafte i gasa.

Kroz moreuz Bab el Mandeb juče su prošla 22 teretna broda, dok je desetodnevni prosek iznosio oko 26 brodova. Od toga je 14 brodova plovilo ka Crvenom moru, a osam ka Adenskom zalivu.

Izrael izveo napad u Gazi, tvrde da su ubili šefa finansija Hamasa
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu i ministar odbrane Izrael Kac izjavili su da je u izraelskom napadu u Kan Junisu ubijen Muhamad Abu Alvan, za kojeg tvrde da je bio šef finansijskog sektora Hamasa. Napad je izveden uprkos primirju koje je na snazi od oktobra 2025. godine, a čiji okvir poziva na prekid svih vojnih operacija.

U zajedničkoj izjavi koju je izraelski premijer objavio na mreži X, zvaničnici su pohvalili izraelsku vojsku i domaću obavještajnu agenciju za realizaciju, kako su naveli, "precizne operacije". Medicinski kompleks Nasser ranije je izvijestio da su najmanje dvije osobe poginule u izraelskom vazdušnom napadu na vozilo u mjestu al-Mawasi, zapadno od Kan Junisa.

Trenutno nije u potpunosti jasno odnosi li se Netanjahuova izjava upravo na taj napad. Incidenti su zabilježeni i na drugim lokacijama u Gazi. Jedna osoba je poginula u napadu dronom na kamp za raseljena lica sjeveroistočno od grada Gaze. Izraelski premijer i ministar odbrane u svojoj se izjavi nisu osvrnuli na izvještaje o dodatnim napadima i žrtvama.

Teheran: Obnovljena polovina oštećenih proizvodnih kapaciteta na gasnom polju Južni Pars

Iran je obnovio oko 50 odsto oštećenih proizvodnih kapaciteta na gasnom polju Južni Pars, prenijela je poluzvanična novinska agencija Fars riječi zamjenika ministra nafte Ahmada Zeraatkara.

On dodaje da će svi planirani radovi na obnovi biti završeni prije početka zime.

Zeraatkar je krajem avgusta izjavio da je oko 40 odsto oštećenih kapaciteta vraćeno u proizvodnju.

Izrael je u martu izveo napad na ovo gasno polje, koje se nalazi na moru i čini oko trećinu najvećeg svjetskog nalazišta prirodnog gasa, a ta akcija je bila koordinisana sa SAD.

Većinu gasa koji Teheran dobija sa polja Južni Pars koristi za domaće potrebe.

Saobraćaj kroz Ormuski moreuz i dalje ispod prosjeka

Kroz Ormuski moreuz juče su prošla tri teretna broda, što je manje od četiri broda prethodnog dana i znatno ispod desetodnevnog prosjeka od oko 15 brodova, pokazali su preliminarni podaci o pomorskom saobraćaju.

Sva tri broda, među kojima je bio i jedan tanker tipa "Panamaks", plovila su izvan moreuza, prema podacima servisa za praćenje brodova Kpler, prenio je Rojters.

Jedan LNG tanker bez tereta, "Al Mafyar", ponovo se pojavio unutar moreuza u utorak, nakon što je poslednji put registrovan van tog plovnog puta 19. septembra, prema podacima Kplera i LSEG-a.

Prije sukoba SAD i Irana, kroz Ormuski moreuz transportovala se petina svjetske nafte i gasa.

Kroz moreuz Bab el Mandeb juče su prošla 22 teretna broda, dok je desetodnevni prosjek iznosio oko 26 brodova. Od toga je 14 brodova plovilo ka Crvenom moru, a osam ka Adenskom zalivu.

Iran iznio uslove za ponovno otvaranje Ormuskog moreuza u razgovoru sa Vitkofom

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči naveo je kao uslove za ponovno otvaranje Ormuskog moreuza ukidanje američke pomorske blokade, odmrzavanje iranskih sredstava i okončanje rata na svim "frontovima otpora", objavio je iranski državni emiter IRIB.

Arakči je rekao da je o tim uslovima razgovarao sa specijalnim izaslanikom SAD Stivom Vitkofom na marginama Generalne skupštine UN.

Američki predsjednik Donald Tramp juče je rekao da su članovi njegove administracije imali "veoma dobar sastanak" sa iranskom delegacijom na zasjedanju Generalne skupštine UN.

-------
Američka i iranska delegacija razgovarale su na marginama zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, izjavio je američki predsednik Donald Tramp.

Istakao je da je sastanak trajao oko tri sata, kao i da su u njemu učestvovali njegov zet Džared Kušner i specijalni izaslanik Stiv Vitkof.

Sastanak je održan na Vitkofov zahtjev, prenose iranski mediji i navode da je ministar spoljnih poslova Abas Arakči prihvatio Vitkofov poziv kako bi ponovio uslove Irana za ponovno otvaranje Ormuskog moreuza.

Prethodno, Tramp se obratio u UN i poručio da je pred velikom odlukom. Zaprijetio je da će “uništiti Iran i poslati Irance u pakao” ako režim u Teheranu ne kapitulira i ne postigne sporazum sa SAD.

U Njujork stiže iranski predsjednik Masud Pezeškijan, koji je poručio da će na Generalnoj skupštini UN čvrsto braniti stavove Teherana.

“Na Generalnoj skupštini ću govoriti o nezadovoljstvima iranskog naroda, zločinima koje su počinili naši neprijatelji i nepovjerenju koje su stvorili”, istakao je Pezeškijan.

Prema najavama američkog ministra finansija Skota Besenta, danas stupaju na snagu američke sankcije iranskim avio-kompanijama.

Otkazani su prvi letovi iz Irana ka prijestonicama Iraka i Omana, a irački aerodromi od ponoći su prestali da primaju iranske avione.

Međutim, iranska nacionalna avio-kompanija “Iran Air” saopštila je da nije obaviještena ni o kakvoj zabrani letova ka susjednim zemljama.

Cijene nafte pale su na najniži nivo u posljednje dvije nedjelje, pošto su izgledi za povećanje snabdijevanja iz Zaliva ublažili zabrinutost tržišta.