Rubio: Tramp još nije donio odluku o obnovi vojne operacije protiv Irana

Rezaei: Još nijesam odgovorio na pismo američkog potpredsjednika Vensa

Sekretar Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Irana Mohsen Rezaei izjavio je da još nije odgovorio na pismo potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vensa.

- Još nijesam odgovorio na pismo potpredsjednika SAD - rekao je Rezaei, prenijela je iranska novinska agencija Tasnim. On je takođe naveo da nije donijeta nova odluka o promjeni iranske nuklearne doktrine.

Američki zvaničnici su u srijedu za Volstrit džurnal rekli da je Vens uputio pismo Rezaeiju u pokušaju da oživi mirovne pregovore između dvije zemlje, koje su u sukobu od kraja februara.

Iranski zvaničnici su do sada insistirali na tome da Sjedinjene Američke Države ispune sedam uslova koje je postavio Teheran i poručivali da neće prihvatiti nijedan stav koji odstupa od tog okvira, prenosi RTS.

(Tasnim)

 

Rubio: Tramp još nije donio odluku o tome da li će obnoviti vojne operacije protiv Irana

Američki predsjednik Donald Tramp još nije donio odluku o tome da li će obnoviti vojne operacije protiv Irana, izjavio je danas američki državni sekretar Marko Rubio.

Rubio je na konferenciji za novinare rekao da ne zna da li postoji konkretan rok za pregovore koje predvodi Katar, a čiji je cilj okončanje neprijateljstava između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, prenosi Rojters.

Katarski list „Al-Arabi al-Džadid“ objavio je ranije danas da bi američka delegacija trebalo da se pridruži iranskim zvaničnicima na direktnim razgovorima u Dohi, nakon napretka u dosadašnjim indirektnim pregovorima.

Pozivajući se na izvore bliske posrednicima iz Katara i Pakistana, list je naveo da su strane postigle preliminarni dogovor o mjerama koje se odnose na iranski nuklearni program, plovidbu kroz Ormuski moreuz i finansijske podsticaje za Teheran, prenio je Tajms of Izrael.

Kina i Rusija trebalo bi da budu garanti sporazuma. Napredak je uslijedio nakon više od 12 sati razgovora katarskih posrednika i iranskih zvaničnika, održanih u petak u Teheranu, sa ciljem da se spriječi obnavljanje američkih napada na Iran nakon međuizbora u SAD 3. novembra, prenio je Aksios.

Iranski pregovarački tim navodno je doputovao u Dohu zajedno sa katarskom delegacijom, gdje bi razgovori trebalo da budu nastavljeni danas, prenosi RTS.

 

 

Gradonačelnik Hebrona: Više od 4.900 Palestinaca raseljeno zbog izraelske blokade

Više od 4.900 Palestinaca raseljeno je iz Hebrona i okolnih područja usljed izraelskih vojnih operacija i blokade koja traje devet dana, dok je više od 1.500 ljudi i dalje pod opsadom, izjavio je danas gradonačelnik Hebrona Jusuf Džabari, upozoravajući da izraelske vlasti nastoje da primoraju Palestince na napuštanje grada i Zapadne obale.

Gradonačelnik je precizirao da je ukupan broj raseljenih dostigao 4.969, odnosno da je riječ o 780 palestinskih porodica. Džabari je u razgovoru za Al Džaziru rekao da je izraelska vojska raselila više od 3.300 stanovnika iz četvrti Ajn Dir Baha i Džilda, dok je blokada grada, koja traje od 23. oktobra, izazvala ozbiljne posljedice po privredu, obrazovanje i zdravstveni sistem.

Prema njegovim riječima, ulazi i izlazi iz Hebrona su zatvoreni, a vojne jedinice i oklopna vozila raspoređeni su na ulicama, što je ocijenio kao pojačavanje politike kolektivnog kažnjavanja stanovništva i grada, prenosi RTS.

On je podsjetio da se Hebron već suočava sa posljedicama Protokola o Hebronu iz 1997. godine, koji su potpisali Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, a kojim je grad podijeljen na dvije zone i uvedena ograničenja kretanja, uključujući obavezne dozvole i prolazak kroz elektronske kontrolne kapije.

Govoreći o ekonomskim posljedicama blokade, Džabari je istakao da Hebron učestvuje sa oko 40 odsto u ukupnoj palestinskoj privredi i da ima više od 4.000 privrednih i trgovinskih objekata.

Prema njegovoj procjeni, potpuna blokada izaziva dnevne gubitke veće od četiri miliona dolara, dok se šteta na opštinskoj infrastrukturi procjenjuje na oko dva miliona dolara. On je naveo da fabrike ne mogu da dopreme sirovine niti da otpreme gotove proizvode, dok stotine, pa i hiljade radnika ne mogu da stignu do svojih radnih mjesta.

Džabari je dodao da su izraelske snage od početka operacije srušile više od pet privrednih objekata i izložbenih prostora, kao i zatvorile pojedine obrazovne ustanove. Zbog blokade je, prema njegovim riječima, oko 80.000 stanovnika ostalo bez mogućnosti redovnog obrazovanja.

Zatvoreno je pet univerziteta sa desetinama hiljada studenata, dok je nastava obustavljena i u državnim i privatnim školama.

Gradonačelnik je upozorio da se izraelske operacije u Hebronu odvijaju u širem kontekstu pojačanih napetosti i incidenata na Zapadnoj obali, gdje su, kako je naveo, zabilježeni upadi i hapšenja u oblastima Vitlejema, Nablusa i Dženina, kao i napadi na palestinske berače maslina, kuće, vozila i drugu imovinu. Džabari je ocijenio da izraelska vlada koristi napad kod kontrolnog punkta Freš al Hava za proširenje politike kolektivnog kažnjavanja, navodeći da izraelski premijer Benjamin Netanjahu i predstavnici krajnje desnice pokušavaju da taj događaj iskoriste u političke i predizborne svrhe.

On je upozorio da prinudno iseljavanje stanovnika iz njihovih domova i pooštravanje blokade imaju za cilj da podstaknu njihovo napuštanje Hebrona, a potom i Zapadne obale i Palestine u cjelini, pozivajući međunarodne institucije da intervenišu i spriječe takav scenario.

- Palestinci su vlasnici ove zemlje i imaju pravo na nju -  poručio je gradonačelnik, ističući da će napori za očuvanje prisustva palestinskog stanovništva biti nastavljeni uprkos nedostatku sredstava.

 

Arakči: Američki predlog za nove pregovore predstavlja pozitivan korak, ali uslovi Irana ostaju

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je danas da je Iran pažljivo proučio poruku američkog potpredsjednika Džej Di Vensa o predlogu za početak novih mirovnih pregovora.

Arakči je naveo da se o sadržaju poruke razgovaralo na sastancima iranskih zvaničnika na visokom nivou.

On je za Al Džaziru rekao da pokušaj američke strane da otvori širi put ka dijalogu i razumijevanju predstavlja pozitivan korak.

On je ocijenio da bi, ukoliko je cilj Vašingtona slanjem Vensove poruke da posije razdor, to bila još jedna greška Sjedinjenih Američkih Država.

Arakči je kazao da trenutno nema planova za sastanke sa američkim zvaničnicima, kao i da izvještaji koji sugerišu suprotno predstavljaju samo medijske spekulacije.

- U ovom trenutku ne vidimo potrebu za sastankom sa Amerikancima, naši uslovi su jasni, a posrednici nastavljaju konsultacije u vezi s njima. O tome da li će pregovori biti direktni ili indirektni odlučićemo nakon što Vašington prihvati naše uslove - kazao je Arakči.

Dodao je da je iranska delegacija otputovala u Dohu i da se njegov pomoćnik trenutno nalazi u Kataru kako bi nastavio konsultacije, dok katarski i pakistanski posrednici takođe nastavljaju razgovore povodom iranskih uslova.

- Posrednici su iznijeli predloge koji se tiču nuklearnog dosijea, a mi ih trenutno razmatramo u okviru druge faze. Zahvaljujemo Kataru i Pakistanu na njihovim naporima i kontinuiranoj komunikaciji - rekao je Arakči.

Prema njegovim riječima, iranski predlog je trenutno jedini koji je na stolu kada je riječ o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza.

Džej Di Vens je pismo, posredstvom Katara, uputio sekretaru iranskog Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Mohsenu Rezaiju.

Vens nije iznio konačne uslove mirovnog sporazuma, već je predložio okvir za početak novih razgovora i sastanak zvaničnika dvije zemlje.

 

Hamnei pozvao vojsku na pripravnost

 

Egipat upozorava: Nova eskalacija sukoba SAD i Irana bila bi razornija

Egipatski ministar vanjskih poslova Badr Abdelati izjavio je da je „izuzetno zabrinut“ zbog mogućnosti nove eskalacije sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, upozorivši da bi novi sukob bio još razorniji i imao ozbiljne posljedice.

„Drugi krug biće opasniji, razorniji i neće voditi nikuda. Moramo izvući pouke iz prošlosti“, poručio je Abdelati.

Privremeni sporazum postignut u junu nije doveo do trajnog prekida vatre niti do normalizacije pomorskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz. Iran je u međuvremenu predložio Vašingtonu ukidanje blokade svojih luka u zamjenu za ponovno uspostavljanje nesmetane plovidbe u roku od sedam dana.

Katarski posrednici vratili su se u petak u Teheran u novom pokušaju postizanja dogovora. Ipak, strane su i dalje podijeljene oko toga da li prioritet treba dati nuklearnim pregovorima ili ukidanju blokade i naftnih sankcija.

Izvještaj: SAD upozorile zalivske saveznike na moguće nove napade na Iran

Sjedinjene Američke Države upozorile su saveznike iz Persijskog zaliva da se pripreme za mogućnost novih napada na Iran već 4. novembra, dan nakon američkih međuizbora, prenijela je televizijska mreža pozivajući se na trojicu visokih arapskih zvaničnika upoznatih sa razgovorima.

Prema njihovim navodima, očekuje se da bi napadi bili kratkotrajni, ali intenzivni, dok zalivske države vrše pritisak na Vašington da smanji tenzije zbog straha od iranske odmazde.

Jedan od zvaničnika ocijenio je da ne bi bilo iznenađujuće ukoliko pojedine države Zaliva odbiju da dozvole korišćenje američkih vojnih baza na svojoj teritoriji za pokretanje napada.

SAD nijesu napadale Iran od 1. septembra, a predsjednik Donald Tramp ranije je obećao da će se uzdržati od novih napada do završetka međuizbora, zakazanih za 3. novembar.

Upitan o navodnim planovima, zvaničnik Bijele kuće kazao je da Vašington ne komentariše osjetljive vojne planove koji mogu, ali i ne moraju postojati. Istakao je da Tramp „drži sve opcije na stolu“ kako bi osigurao da Iran nikada ne dođe u posjed nuklearnog oružja.

(Reuters)

 

Arakči upozorio Evropu na „razoran udarac“ zbog podrške napadima na Iran

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči upozorio je da bi novi napad na Iran Evropu mogao koštati mnogo više od 100 milijardi eura, nakon što je njemački kancelar Fridrih Merc naveo da su evropska privreda i potrošači već pretrpjeli toliko dodatnih troškova zbog rasta cijena energenata izazvanog ratom.

Arakči je u objavi na platformi Iks podsjetio da je Merc prošle godine pozdravio američko-izraelske napade na Iran, poručivši da Izrael obavlja „prljavi posao za sve nas“.

„Sto milijardi eura nije ništa u poređenju sa razornim udarcem koji će moćne oružane snage Irana zadati onima koji se usude da naude našem narodu“, napisao je Arakči, naglasivši da su „crvene linije stvar prošlosti“.

Sličnu poruku uputio je i sekretar iranskog Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Mohsen Rezai, koji je kritikovao evropske vlade zbog zabrinutosti za ekonomske posljedice rata.

„Kada ste navijali za ratne zločine, zar ste mislili da posljedice neće pogoditi i vas? Rat i teror imaju svoju cijenu. Sada je red na vas da platite“, napisao je Rezai.

Merc je juče, tokom posjete Seulu, istakao da su više cijene energenata, povezane sa sukobom koji traje proteklih osam mjeseci, Evropu koštale više od 100 milijardi eura.

Naveo je da Njemačka pojačava diplomatske napore kako bi se rat okončao, ocjenjujući da se sukob „ne može riješiti vojnim putem“.

Njemački kancelar istakao je da Evropa ima ekonomski interes da se sukob što prije završi, budući da su privreda i potrošači već snosili dodatne troškove zbog poskupljenja energenata.

(Reuters)

Četvrti tanker za 24 sata naišao na minu u Ormuskom moreuzu

Četvrti naftni tanker u posljednja 24 sata naišao je na minu u Ormuskom moreuzu, saopštio je Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC).

„Četvrti tanker za 24 sata eksplodirao je u Ormuskom moreuzu nakon sudara sa pomorskom minom“, navodi se u izvještaju objavljenom na Telegram kanalu.

Iranska Revolucionarna garda ranije je saopštila da su se tri naftna tankera zapalila i eksplodirala dok su pokušavala da koriste neovlašćene plovne rute kroz Ormuski moreuz.

U saopštenju Mornarice Revolucionarne garde navodi se da je jedan od tankera, koji je prevozio dva miliona barela sirove nafte, naišao na minu, prenijeli su iranski mediji.

Sjedinjene Američke Države i Izrael počeli su 28. februara napade na mete u Iranu, na šta je Teheran odgovorio.

Sukob između Irana i SAD praktično je zaustavio pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz, jednu od ključnih ruta za snabdijevanje svijeta naftom, naftnim derivatima i tečnim prirodnim gasom.

Zbog toga su cijene goriva porasle u većini zemalja.

(Press TV)

 

Pakistan: Pokušaji ometanja pregovora SAD i Irana

Pakistan je upozorio da postoje „moćni akteri“ koji nastoje da osujete posredovanje između SAD-a i Irana, dok Islamabad svoje diplomatske napore ocjenjuje kao „oprezno optimistične“. U međuvremenu, cijena nafte „brent“ približila se četvorogodišnjem rekordu i premašila 113 dolara po barelu, podstaknuta strahovanjima od eskalacije sukoba i poremećaja u snabdijevanju.

Tenzije u Ormuskom moreuzu se nastavljaju. Mornarica Iranske revolucionarne garde (IRGC) saopštila je da su tri tankera za naftu „eksplodirala i zapalila se zbog plovidbe neodobrenom rutom“ u blizini moreuza.

Predsjednik SAD-a Donald Tramp izjavio je da vjeruje da će se rat sa Iranom uskoro završiti, ali nije precizirao na koji način. Istakao je da su Sjedinjenim Državama potrebne garancije da Iran nikada neće posjedovati nuklearno oružje.

Istovremeno, Sjedinjene Države naložile su dijelu diplomatskog osoblja i članovima njihovih porodica da napuste Saudijsku Arabiju zbog bezbjednosnih rizika.

Pakistan je ponovo upozorio da postoje „moćni akteri“ koji nastoje da osujete posredovanje između SAD-a i Irana, dok Islamabad svoje diplomatske napore ocjenjuje kao „oprezno optimistične“.

U međuvremenu, cijena nafte „brent“ približila se četvorogodišnjem rekordu i premašila 113 dolara po barelu, usljed strahovanja od eskalacije sukoba i poremećaja u snabdijevanju.