(UŽIVO) IDF: Napadi u Libanu odgovor na akcije Hezbolaha; Iran: Uzvratićemo ako SAD ugroze našu imovinu

Albaneze: Uklanjanje ruševina u Gazi moglo bi da uništi dokaze o zločinima

Ekspert Ujedinjenih nacija za palestinske teritorije Frančeska Albaneze upozorila je da bi uklanjanje ruševina u Gazi moglo da uništi važne dokaze o "zločinima protiv čovječnosti" i onemogući pronalazak i identifikaciju posmrtnih ostataka.

Albaneze je rekla da bi prije početka potpunog uklanjanja ruševina trebalo prikupiti dokaze i identifikovati ljudske ostatke, kao i da Palestinci treba da imaju ključnu ulogu u planiranju uklanjanja otpada, prenosi Rojters.

-U razorenoj Gazi ruševine nisu samo građevinski otpad. One su dio mjesta zločina, groblje i materijalni zapis o onome što se dogodilo tokom brutalne i besmislene kampanje bombardovanja koja je trajala dvije godine- navela je Albaneze u saopštenju.

Ona je rekla da je više izvora potvrdilo da su izraelske kompanije uključene u uklanjanje ruševina, ali ih nije imenovala, navodi agencija. Izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova, kabinet izraelskog premijera i vojska nisu odgovorili na zahtjev da pruže komentar.

U februaru su Njemačka, Francuska i Italija osudile, kako su navele, pretjerano negativne izjave Albaneze o Izraelu, dok je ona negirala da je iznijela sporne komentare.

Sjedinjene Američke Države uvele su joj prošlog jula sankcije zbog, kako je navedeno, pokušaja da podstakne Međunarodni krivični sud da preduzme mjere protiv američkih i izraelskih zvaničnika, kompanija i rukovodilaca, navodi agencija.

Eksperte UN angažuje Savjet UN za ljudska prava sa sjedištem u Ženevi radi praćenja i dokumentovanja konkretnih kriza u oblasti ljudskih prava, ali oni rade nezavisno od same organizacije.

Prema izraelskim podacima, u napadu Hamasa predvođenom 7. oktobra 2023. godine u Izraelu je ubijeno oko 1.200 ljudi, dok je 251 osoba uzeta za taoca.

Zdravstvene vlasti u Gazi navode da je u izraelskoj vojnoj kampanji poginulo više od 73.000 Palestinaca. Izrael tvrdi da je preduzeo opsežne mjere kako bi izbegao civilne žrtve i optužuje Hamas da koristi civile u gusto naseljenim područjima kao "živi štit", što Hamas negira.

Palestinske vlasti procjenjuju da je više od 8.000 ljudi i dalje zatrpano ispod ruševina.

Palestinski tim za pronalaženje i izvlačenje žrtava, koji je prošlog mjeseca pretraživao ruševine u gradu Gazi, saopštio je da je pronašao posmrtne ostatke 112 pripadnika iste porodice.

Izraelska vojna operacija u Gazi, pokrenuta nakon smrtonosnog napada Hamasa na Izrael u oktobru 2023. godine, proizvela je oko 61 milion tona ruševina i otpada, a njihovo uklanjanje moglo bi da traje sedam godina, prema podacima Ujedinjenih nacija.

Hezbolah ponovo gađao izraelske snage dronovima, IDF uzvratila napadima u Libanu

Hezbolah je treći put za nedjelju dana lansirao dva drona sa eksplozivom na izraelske vojnike koji su tokom noći delovali u oblasti Ali Taher u južnom Libanu, saopštila je izraelska vojska.

Prema navodima IDF-a, u napadu dronovima nije bilo povrijeđenih.

Kao odgovor, izraelska vojska je izvela vazdušne napade na infrastrukturu Hezbolaha u nekoliko oblasti na jugu Libana, uključujući skladište oružja.

IDF je saopštio i da je izvela udare na nekoliko pripadnika Hezbolaha koji su uočeni kako prevoze oružje u mjestu Kfar Reman.

Libanski mediji su ranije javili da je u napadima na Kfar Reman poginulo 11 ljudi, među kojima dvoje djece.

Oman: Evakuisano 16 ljudi sa tankera koji je pogodila Iran, sedam se vodi kao nestalo

Pomorske snage Omana evakuisale su 16 članova posade sa tankera “Sidr” u saudijskom vlasništvu, nakon što je Iran, kako se navodi, napao taj tanker, javlja Rojters.

Na tankeru je bilo 25 ljudi, a sedmoro se trenutno vodi kao nestalo, saopšteno je iz Omanskog centra za pomorsku bezbjednost.

“Sidr” je bio jedan od dva supertankera koji su prevozili saudijsku naftu, a za koje je prijavljeno da su pogođeni dok su prolazili kroz Ormuski moreuz.

Njemačka traži od suda UN da odbaci tužbu zbog izvoza oružja Izraelu

Njemačka je zatražila od Međunarodnog suda pravde da odbaci tužbu koju je Nikaragva podnijela, tvrdeći da je Berlin prekršio Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine zbog isporuka oružja Izraelu.

Ocijenila je da Nikaragva nije preduzela odgovarajuće korake prije nego što se obratila sudu i da veći dio tužbe ne spada u nadležnost suda na osnovu Konvencije o genocidu.

Nikaragva, koja je 2024. godine prekinula diplomatske odnose sa Izraelom zbog rata u Gazi, imaće priliku sjutra da iznese argumente zbog kojih bi postupak trebalo da bude nastavljen.

Očekuje se da će odluka o njemačkom prigovoru na nadležnost suda biti donijeta do kraja ove godine.

Njemačka je na nekoliko mjeseci obustavila izvoz oružja Izraelu 2025. godine, ali je kasnije nastavila sa tom praksom.

Izrael odbacuje optužbe za genocid kao politički motivisane i navodi da je njegova vojna kampanja usmerena protiv Hamasa, čiji je napad na Izrael pokrenuo rat u oktobru 2023. godine.

Međunarodni sud pravde je najviši sud Ujedinjenih nacija koji se bavi sporovima između država i kršenjima brojnih međunarodnih ugovora.

Njegove presude su konačne i na njih ne postoji pravo žalbe.

Predsjednik iranskog parlamenta: Uzvratićemo SAD ako napadnu našu imovinu

Predsjednik parlamenta Irana Mohamad Bager Kalibaf zaprijetio je da će ta zemlja uzvratiti Sjedinjenim Američkim Državama ukoliko budu napale iransku imovinu.

- Lanac proizvodnje nafte i gasa ovde je široko rasprostranjen, dostupan i izložen. Američke naftne i gasne kompanije širom ovih voda i postrojenja takođe su izložene. Udarite na našu imovinu i bićete pogođeni. To smo već dokazali. Pitajte baze koje više nisu održive - napisao je Kalibaf na društvenoj mreži X.

Kalibaf je tako odgovorio na izjavu američkog ministra odbrane Pita Hegseta, koji je na Iksu napisao da će SAD uništiti iranske naftne tankere ukoliko Iranci otvore vatru na američke brodove.

Predsjednik iranskog parlamenta: Uzvratićemo SAD ako napadnu našu imovinu

Predsjednik parlamenta Irana Mohamad Bager Kalibaf zaprijetio je da će ta zemlja uzvratiti Sjedinjenim Američkim Državama ukoliko budu napale iransku imovinu.

- Lanac proizvodnje nafte i gasa ovde je široko rasprostranjen, dostupan i izložen. Američke naftne i gasne kompanije širom ovih voda i postrojenja takođe su izložene. Udarite na našu imovinu i bićete pogođeni. To smo već dokazali. Pitajte baze koje više nisu održive - napisao je Kalibaf na društvenoj mreži Iks.

Kalibaf je tako odgovorio na izjavu američkog ministra odbrane Pita Hegseta, koji je na Iksu napisao da će SAD uništiti iranske naftne tankere ukoliko Iranci otvore vatru na američke brodove.

 

Iran će u narednim danima objaviti novu ograničenu zonu u Zalivu

 

Iran upozorio Južnu Koreju da bi vojno angažovanje u Ormuzu imalo ozbiljne posledice

Iransko Ministarstvo spoljnih poslova upozorilo je Južnu Koreju da bi slanje vojske ili učešće u američkim operacijama u Ormuskom moreuzu imalo "ozbiljne posledice".

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei upozorio je Južnu Koreju da ne podlegne, kako je rekao, "pritisku i zastrašivanju SAD".

- Svako vojno raspoređivanje ili učešće drugih zemalja u operacijama u Persijskom zalivu ili Ormuskom moreuzu može se smatrati samo direktnom podrškom strani odgovornoj za tu agresiju i imaće ozbiljne posledice -  naveo je Bagei u objavi na društvenoj mreži Iks.

Seul je ranije saopštio da razmatra mogućnost da doprinese naporima SAD za obezbjeđivanje bezbednosti u strateški važnom Ormuskom moreuzu, koji je pod kontrolom Teherana od izbijanja rata sa Sjedinjenim Državama 28. februara.

Južna Koreja je navela da bi mogla da učestvuje u tim naporima pod uslovom da to ne ugrozi borbenu gotovost njenih oružanih snaga, ali je dodala da odluka još nije donijeta.

(Times of Israel)

 

UAE gradi alternativne pravce za izvoz energenata da ne bi zavisili od rata

Ujedinjeni Arapski Emirati grade alternativne pravce za izvoz energenata i trgovinu kako ne bi bili "taoci" rata sa Iranom, izjavio je savjetnik predsjednika UAE Anvar Gargaš.

- Naš izvoz energenata neće biti talac, kao ni naša trgovina i ekonomska aktivnost - rekao je Gargaš, ističući da povećavaju kapacitete luka duž istočne obale, kao i da razvijaju naftovode, železnice i trgovačke puteve za alternativne koridore, prenosi RTS.

Gargaš je dodao da bi odnosi sa Iranom mogli da budu obnovljeni, ali da bi ponovno uspostavljanje povjerenja sa susjedima posle napada moglo da traje decenijama.

- Funkcionalni odnosi sa Iranom mogu i moraju biti obnovljeni, ali obnavljanje povjerenja je nešto drugo -  rekao je Gargaš.

UAE, koji predstavljaju važnu ekonomsku vezu Irana sa svijetom, u avgustu su obustavili sve finansijske i ekonomske transakcije sa Islamskom Republikom, navodeći kao razlog vojnu eskalaciju Teherana i pretnje raketnim napadima.

Gargaš je kritikovao i arapske zemlje Zaliva zbog odgovora na iranske napade, ocenivši da je njihova zajednička reakcija bila nedovoljna.

 

Katar: Partnerstvo sa SAD nije dovoljno za bezbjednost Zaliva

Rat u Iranu pokazao je da arapske zemlje Zaliva ne bi trebalo da se oslanjaju samo na strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama kada je riječ o bezbjednosti, izjavio je portparol Ministarstva spoljnih poslova Katara Madžed el Ansari.

"Moramo da shvatimo u Zalivu da je prisustvo međunarodnih snaga u regionu i strateški savez sa SAD veoma važan, ali nije dovoljan. Samostalnost u oblasti bezbjednosti jedini je put naprijed", rekao je Ansari.

Napadi na jug Libana – poginulo 11 ljudi, među njima dvoje djece

Najmanje 11 ljudi je stradalo, a pet ih je ranjeno u izraelskim napadima tokom noći na jug Libana, javlja libanska državna novinska agencija.

Prema navodima Nacionalne novinske agencije, u napadu izraelskih borbenih aviona na zgradu u gradu Kfar Reman, poginulo je devet ljudi, među kojima i dvoje djece, dok je petoro ranjeno.

U odvojenom napadu dronom na automobil u Kfar Remanu poginula su dva bolničara pokreta Amal, saveznika Hezbolaha, koji su bili pripadnici njihove organizacije "Risala skauts", navodi NNA.

NNA dodaje da su u izraelskim napadima tokom noći pogođeni i Nabatije i obližnji grad Arab Salim. U

napadu je uništena i zgrada u Deir el Zahraniju, nakon što je IDF izdala upozorenje stanovnicima da je napuste.

IDF se za sada nije oglasila povodom ovih napada.

IDF: Napadnuti položaji Hamasa u Gazi posle eksplozije kod vojnog vozila

Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da su tokom noći izvele napade na položaje Hamasa u Pojasu Gaze, kao odgovor na eksplozivnu napravu koja je juče pogodila vojno vozilo.

Prema navodima izraelske vojske, bomba koju je postavio Hamas pogodila je inženjerijsko vozilo koje je djelovalo sa izraelske strane "žute linije" na sjeveru Pojasa Gaze. U napadu nije bilo povrijeđenih.

IDF je saopštio da taj incident predstavlja "očigledno kršenje sporazuma o prekidu vatre" Hamasa.

Kao odgovor, tokom noći je izvedeno više napada na položaje i infrastrukturu Hamasa koje ta grupa koristi za pripremu napada, navodi izraelska vojska.

Iran najavio "zonu zabrane" van Ormuza, obuhvataće dio Zaliva

Sekretar Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Irana Mohsen Rezai izjavio je da će Teheran narednih dana proglasiti "zonu zabrane" izvan Ormuskog moreuza, počev od linije američke pomorske blokade, tvrdeći istovremeno da je Iran prvi put testirao protivbrodski projektil protiv američkog ratnog broda.

Rezai je za iransku državnu televiziju rekao da će "zona zabrane" obuhvatiti djelove Persijskog zaliva i da će svaki brod koji uđe u tu zonu biti stavljen na listu sankcija.

Prema njegovim riječima, Ormuski moreuz je u potpunosti zatvoren, dok je izjave američkog predsednika Donalda Trampa o tome da moreuz ostaje otvoren nazvao "velikom laži".

Rezai je rekao da je prije zatvaranja moreuza kroz njega prolazilo više od 100 brodova koji su prevozili više od 100 miliona tona robe, dok sada, prema njegovim tvrdnjama, kroz moreuz prolazi svega sedam ili osam brodova koji prevoze robu.

Istakao je i da Iran prati američke brodove koji pokušavaju da „ilegalno“ prođu kroz moreuz i da ih napada.

Prema njegovim riječima, Iran još nije donio odluku da potopi brodove koje SAD pokušavaju da provedu kroz Ormuski moreuz, jer prevoze naftu, ocenivši da bi njihovo potapanje izazvalo štetu po životnu sredinu.

Dodao je da Teheran pooštrava mjere u Ormuskom moreuzu i ocijenio da će efekat iranskih sankcija u tom području "biti veći od efekta projektila.

Rezai je rekao da će Iran držati Ormuz otvorenim ako SAD ne budu ugrožavale ili napadale njegovu zemlju.

Sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbjednost Irana rekao je i da je Teheran pre 48 sati prvi put testirao protivbrodski projektil protiv američkog ratnog broda.

Prema njegovim tvrdnjama, američki ratni brodovi su se povukli nakon upotrebe novog tipa projektila namenjenog za napade na razarače.

 

Bagei: Amerika započela rat, a zahtijeva da svijet plati ceh

Portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Bagei rekao je da su Sjedinjene Američke Države započele rat, a da očekuju da „cijeli svijet plati ceh“, dok Iran predstavljaju kao stranu koja je izazvala haos.

Bagei je na društvenoj mreži Iks istakao da je Ormuski moreuz bio „širom“ otvoren do 28. februara, kada su SAD napale Iran.

„Vašington je pokrenuo nezakonit i brutalan rat u regionu i poremetio normalan tok komercijalnog brodskog saobraćaja. Tankerima je obustavljena plovidba, trgovina je poremećena, a cijene energenata rastu. SAD sada pokušavaju da cijelom svijetu ispostave račun za poremećaj koji su stvorile i da na njega stave ime Irana“, rekao je Bagei.

Prema njegovoj ocjeni, u priči koju nameće Vašington, rat koji su započele SAD mora se nekako predstaviti kao cijena koju svijet plaća zbog ponašanja Irana.

„Amerika je započela rat, ali očekuje da cijeli svijet plati ceh, dok Iran predstavlja kao stranu koja je izazvala ovaj haos. To je potpuno besmisleno“, zaključio je Bagei.

Uz objavu, portparol iranskog Ministarstva dodao je i isječak iz američke animirane serije „Simpsonovi“, u kojem se vidi kako glavni likovi pale vatru i kažu da nema razloga za brigu jer je riječ o kontrolisanom požaru, da bi odmah potom shvatili da se situacija ipak otela kontroli.

(X – Iks)

 

Teheran tvrdi da je oštetio američki nosač aviona i razarač, dok SAD navode da su napale tri iranska tankera. Libanski premijer apelovao je na međunarodnu pomoć zbog izraelskih napada u kojima su poginule najmanje četiri osobe. Benjamin Netanjahu naredio je uklanjanje nekih nelegalnih jevrejskih naselja na Zapadnoj obali.

Iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštio je da je balističkim raketama gađao američki nosač aviona i mornarički razarač, tvrdeći da su oba plovila oštećena i da su se povukla iz zone angažovanja. Prema navodima IRGC-a, američki brodovi su uznemiravali iranska plovila i učestvovali u pomorskoj blokadi.

Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) saopštila je da je američka mornarica napala tri iranska tankera za naftu, uključujući jedan u blizini ostrva Harg, ključnog iranskog čvorišta za izvoz nafte.

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Galibaf poručio je da će na svaki napad na iranske interese uslijediti „snažan i brz odgovor“. On je potvrdio i da su iranske oružane snage izvele napade na američke baze, dok je načelnik Generalštaba iranske vojske Ali Abdulahi rekao da je predaja Irana SAD-u „uzaludan san koji se nikada neće ostvariti“.

Libanski predsjednik Džozef Aun pozvao je Vašington i međunarodnu zajednicu da pomognu u zaustavljanju izraelskih napada, nakon što su, uprkos primirju, poginule najmanje četiri osobe. Naveo je da su u napadima oštećene vladine prostorije i uništena bolnica koja nije u funkciji, što, kako je ocijenio, predstavlja opasnu eskalaciju.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu naredio je uklanjanje nelegalnih jevrejskih naselja na Zapadnoj obali, prenosi Rojters, pozivajući se na dvije osobe upoznate sa slučajem. Odluka je uslijedila pod pritiskom SAD-a zbog nasilja doseljenika nad Palestincima, a američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi nasilne doseljenike nazvao je teroristima i pozvao na oštre posljedice.

U međuvremenu, u sukobima jemenskih provladinih snaga i proiranskih Huta na jugozapadu zemlje poginulo je više od 140 ljudi, prema navodima izvora obje strane. Sukobi su obnovljeni u julu, čime je Jemen postao jedna od zemalja uvučenih u regionalni sukob.