Iran: Ni američkim zvaničnicima nije jasna strategija Vašingtona; Kac: Operacije će se proširiti

Aksios: Admiral Kuper preporučio prekid bombardovanja oko Ormuskog moreuza

Vrhovni komandant američke vojske na Bliskom istoku, admiral Bred Kuper preporučio je prekid bombardovanja oko Ormuskog moreuza jer je ono dostiglo granicu svoje efikasnosti, izjavila su danas dva izvora koja su upoznata sa njegovim stavom.

Izvori su za Aksios rekli da je preporuka Kupera, komandanta Centralne vojne komande Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM), zajedno sa preporukama drugih savetnika, uticala na odluku američkog predsednika Donalda Trampa da juče obustavi američke napade na Iran.

Tramp je juče, prvi put za dvije nedelje, naredio američkoj vojsci da obustavi vatru i ne izvodi napade na iranske mete oko južne obale Irana i u oblasti Ormuskog moreuza a ta odluka je donijeta nakon sastanka sa najvišim savetnicima i vojnim zvaničnicima koji su mu predstavili novi plan udara za taj dan.

U danima prije sastanka, Tramp je bio skloniji povratku u veće borbene operacije, ali njegov način razmišljanja je počeo da se menja u četvrtak uveče, rekli su izvori.

Admiral Kuper je dao svoje preporuke o daljem postupku Pentagonu, združenom načelniku štabova i Bijeloj kući, rekli su izvori. On je naglasio da su dvije nedelje udara u području Ormuskog moreuza značajno oslabile sposobnost Irana da napada brodove i da su određeni ciljevi bombardovanja uglavnom iscrpljeni.

Komandant CENTCOM-a je rekao da bi mogući sledeći korak bio nastavak velikih borbenih operacija kako bi se završilo 20 odsto ciljeva koje je američka vojska odredila, ali nisu realizovane tokom operacije "Epski bes".

Izvori su naveli da je admiral Kuper rekao da, ukoliko ne bude doneta odluka o povratku glavnim borbenim operacijama, nema smisla nastaviti bombardovanje.

(Aksios)

Iran optužio Ukrajinu za napad na njegov trgovački brod

Papa ponovo zatražio nastavak mirovnih pregovora na Bliskom istoku

Jemenski premijer: Huti napadima na komercijalne brodove sprovode iransku agendu

Jemenski premijer Šaja Mohsen el Zindani izjavio je da kontinuirani napadi militantne jemenske grupe Huti na komercijalne brodove, koji predstavljaju pretnju po bezbjednost na Crvenom moru, pokazuju da Huti sprovode iransku agendu.

El Zindani je u objavi na platformi Iks rekao da napadi ugrožavaju slobodu plovidbe, remete globalne lance snabdevanja i trgovine, i potkopavaju regionalne i međunarodne mirovne napore Ujedinjenih nacija.

- Zaštita slobode plovidbe i pomorske bezbjednosti je kolektivna odgovornost - rekao je jemenski premijer, koji je pozvao međunarodnu zajednicu da zauzme čvršći stav kako bi sprečila napade Huta, i kako bi suzbila izvore koji ih podržavaju.

El Zindani je naglasio da će njegova vlada nastaviti blisku koordinaciju sa koalicijom koju predvodi Saudijska Arabija, koja podržava legitimnu vladu Jemena.

Huti su tokom prošle nedelje izvršili više napada na saudijske brodove u Crvenom moru, kao i na teritoriju te susjedne zemlje, na koju su lansirali rakete i dronove, u odgovoru na napad saudijskih snaga na luku Hodeida u Jemenu, koja je pod kontrolom Huta, prenosi RTS.

Netanjahu: Ako Iran napadne Izrael, napraviće strašnu grešku

Kac: Operacije na Zapadnoj obali će se proširiti

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da se očekuje proširenje "antiterorističkih operacija" na okupiranoj Zapadnoj obali.

- Pored operacija koje su trenutno u toku, razmatraju se i slične mjere, pri čemu se identifikuju mjesta gdje se organizuju terorističke aktivnosti i gdje moramo da djelujemo kako bismo ih osujetili i sprečili njihov nastavak - rekao je on na sjednici vlade.

Izraelske snage juče su uhapsile desetine Palestinaca na okupiranoj Zapadnoj obali, nakon što su najmanje četiri Palestinca i dva izraelska vojnika poginula u obračunu koji je izbio kada su se naoružani izraelski doseljenici približili  jednom palestinskom selu.

Iran tvrdi da je prodao naftu u vrijednosti od 18 milijardi dolara tokom pet mjeseci rata

Mediji: SAD i Iran odgovorili na predlog posrednika za obnovu pregovora

Sjedinjene Američke Države i Iran dostavili su odgovore na predlog Pakistana i Katara za obnovu pregovora između dvije sukobljene strane, dok posrednici nastavljaju napore za postizanje desetodnevnog primirja koje bi omogućilo nastavak dijaloga o nuklearnom programu, sankcijama i bezbjednosti u regionu, javlja El Arabija.

Prema navodima izvora, cilj inicijative je smanjenje tenzija i pronalaženje pregovaračkog okvira za rješavanje spornih pitanja između dvije zemlje.

Izvori upoznati sa posredničkim naporima naveli su da su Katar, Egipat, Pakistan i drugi regionalni posrednici prošle nedjelje Vašingtonu i Teheranu predstavili predlog o desetodnevnom prekidu vatre radi smirivanja situacije i vraćanja dvije strane za pregovarački sto.

Predlog primirja zasniva se na dva ključna uslova – obustavi neprijateljstava i ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza za međunarodnu plovidbu.

Predviđeno je i potpuno ponovno otvaranje oba plovna koridora kroz Ormuz, pri čemu bi južni plovni put kroz omanske teritorijalne vode bio bez iranskih napada, dok bi severni koridor kroz iranske vode bio oslobođen američke pomorske blokade.

Kako navode izvori, cilj desetodnevnog primirja jeste stvaranje prostora za pronalaženje trajnog rješenja krize u vezi sa pomorskim saobraćajem kroz Ormuski moreuz, koja je, prema njihovim tvrdnjama, dovela do propasti memoranduma o razumijevanju koji su Vašington i Teheran potpisali prošlog mjeseca.

Posrednici, takođe, pokušavaju da obnove razgovore zasnovane na predlogu o kojem su Oman, Iran i Katar razgovarali 11. jula u Muskatu, kada su SAD zatražile da se Iran javno obaveže da će Ormuski moreuz ostati otvoren za međunarodnu plovidbu.

Portal Aksios navodi da se očekuje da će tokom privremenog primirja SAD i Iran pregovarati o dugoročnom rješenju za regulisanje plovidbe kroz Ormuski moreuz.

Prema jednom od razmatranih modela, Iranu bi bilo omogućeno da naplaćuje "razumnu naknadu za usluge pomorske bezbjednosti", po uzoru na režim koji važi u Malajskom moreuzu, gdje Malezija, Indonezija i Singapur naplaćuju brodovima naknade za određene usluge, a ne opštu tranzitnu taksu.

Druga opcija predviđa da se prikupljena sredstva uplaćuju u zajednički fond kojim bi zajednički upravljala Međunarodna pomorska organizacija.

Prema navodima izvora, sadašnja eskalacija sukoba između SAD i Irana počela je 8. jula, prvi put nakon potpisivanja memoranduma o razumijevanju između dvije zemlje.

Papa: Zaustavite napade na Bliskom istoku, ponovo otvorite prostor za dijalog

Papa Lav XIV je izrazio duboku zabrinutost zbog pogoršanja situacije na Bliskom istoku i pozvao uključene strane da obustave vojne operacije i opredijele se za diplomatski put i dijalog, prenijjeli su italijanski mediji.

- Ponavljam svoj apel povodom situacije na čitavom Bliskom istoku, gdje je intenziviranje vojnih operacija donijelo nasilje i razaranje, ozbiljno ugrozilo živote brojnih civila i pogoršalo nestašicu vode za piće i električne energije - rekao je papa u Kastel Gandolfu.

Poglavar Katoličke crkve je, takođe, pozvao na odgovornost, i apelovao na  sve uključene strane da obustave napade i hitno ponovo otvore prostor za dijalog i diplomatiju kako bi se što prije postigao mir, toliko željen za cio region.

- Sa zabrinutošću pratim nastavak i eskalaciju nasilja u Svetoj zemlji, čije su žrtve nedavno postali mnogi civili - poručio je papa Lav.

Uputio je i direktan apel izraelskim i palestinskim vlastima za povratak pregovorima radi postizanja "pravednog političkog rješenja zasnovanog na jednakom dostojanstvu i pravima svakog ljudskog bića".

Papa je zatim pozvao da se izbjegne dalja eskalacija sukoba i tenzija.

- Odbacujemo nove vojne akcije i jednostrane odluke, naročito koje narušavaju poštovanje i 'status kvo' svetih mjesta svih vjerskih zajednica - naveo je papa.

Iran: Ni američkim zvaničnicima nije jasna strategija Vašingtona

Iranska vojska saopštila je da je obustavila napade usred zatišja u američkim udarima i navela da američka strategija nije jasna čak ni donosiocima odluka u SAD.

- Amerikanci su obustavili napade tokom protekle dvije noći. Pošto je naša strategija bila zasnovana u odgovoru na napade, obustavili smo i naše operacije - rekao je portparol iranske vojske Amir Akraminija.

Akraminija dodaje da je "strategija SAD nejasna čak i zvaničnicima te zemlje" što je, kaže, očigledno u izjavama američkih zvaničnika, posebno predsjednika SAD, kao i u potezima Centralne komande.

(Times of Israel)

Američka vojska kontrolisala tanker u Arapskom moru

Američka vojska saopštila je da je kontrolisala tanker u Arapskom moru u sklopu pomorske blokade iranskih luka, navodeći da je operacija i dalje u potpunosti na snazi.

Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da su njene snage do sada preusmjerile 12 trgovačkih brodova koji su pokušali da zaobiđu blokadu, onesposobile dva plovila koja nijesu postupila po naređenjima i izvršile kontrolu dva broda.

Dodaje se da je Ormuski moreuz i dalje otvoren za komercijalni pomorski saobraćaj, uz podršku američkih snaga, te da je širom Bliskog istoka angažovano više od 50.000 američkih vojnika.

General: Iran nanio ozbiljnu štetu američkim bazama

Iranske snage nanijele su ozbiljnu štetu američkim bazama na Bliskom istoku, a veliki broj njih je operativno onesposobljen, posebno baza u Erbilu, izjavio je brigadni general Mohamad Akramini.

On je rekao da je Iran spreman da nastavi vojne operacije ukoliko se sukob produži, uz ocjenu da SAD i dalje mogu da obnavljaju svoje snage zahvaljujući vojnom prisustvu u regionu.

Akramini je naveo i da Iran koristi naprednije bespilotne letjelice od modela „Araš-2“, te da je tokom primirja obnovljen dio oštećene vojne opreme.

Iran osudio ukrajinski napad na trgovački brod

Iran je najoštrije osudio ukrajinski napad na iranski trgovački brod u Kaspijskom moru, u kojem je poginuo jedan mornar, a drugi ranjen.

Iransko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da napad predstavlja čin agresije i kršenje Povelje Ujedinjenih nacija, upozoravajući da bi mogao dodatno da proširi sukob.

Teheran je ponovio da nije učestvovao u ratu između Rusije i Ukrajine, pozvao međunarodnu zajednicu da reaguje, te poručio da će, u skladu s međunarodnim pravom, štititi svoje nacionalne interese i bezbjednost.

Iran: Za sada nema promjena u plovidbi kroz Ormuz

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagaei izjavio je da su Iran i Oman razgovarali o plovidbi kroz Ormuski moreuz, kao i da su dvije strane razmijenile mišljenja o zajedničkim principima i načinima obezbjeđivanja bezbjednog prolaska brodova kroz tjesnac, uz poštovanje prava obje države.

Bagaei je naveo da su razgovori bili korisni i da je ostvaren napredak, ali je dodao da će tehničke i političke konsultacije biti nastavljene.

Prema njegovim riječima, za sada nema promjena kada je riječ o plovidbi kroz Ormuski moreuz.

(Times of Israel)

Njujork tajms: Zabrinutost zbog manjka raketa glavni razlog za odgađanje američkih napada

Zabrinutost zbog smanjenih zaliha odbrambenih raketa bila je ključni razlog u razgovorima predsjednika SAD Donalda Trampa i njegovih savjetnika prije nego što je administracija odlučila da tokom vikenda odgodi napade na Iran, piše Njujork tajms.

Iako je Tramp ranije nagovijestio mogućnost intenziviranja napada, nakon konsultacija s najbližim saradnicima odlučio je da za sada odustane od šire vojne operacije, navodi list pozivajući se na dva izvora upoznata s razgovorima.

Načelnik Združenog štaba američke vojske, general Den Kejn, upozorio je da bi velika vojna operacija protiv Irana iscrpila zalihe raketa kojima raspolaže Centralna komanda SAD, prenose američki zvaničnici.

Jedan visoki američki zvaničnik kazao je i da je u administraciji postojala sumnja da bi intenzivniji napadi primorali Iran na pregovore, ali se pokazalo da su nedavni udari dodatno ujedinili Iran i usmjerili njegovu pažnju na spoljnju prijetnju.

(Times of Israel)

Zelenski: Ukrajinska obavještajna služba ima podatke o ruskoj pomoći Iranu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da ukrajinske obavještajne službe raspolažu informacijama o novoj ruskoj pomoći iranskom režimu te da će ti podaci biti proslijeđeni partnerima Ukrajine.

Kako je naveo, od početka jula Rusija intenzivno satelitski snima teritorije zemalja Zaliva i američke vojne objekte, a prikupljeni snimci završavaju u Iranu.

Prema njegovim riječima, postoji jasna povezanost između ruskog satelitskog nadzora i iranskih napada, kako u fazi pripreme, tako i nakon napada radi procjene pričinjene štete.

Zelenski je istakao da su samo 19. i 20. jula ruski sateliti snimali četiri vazduhoplovne baze – dvije u Bahreinu te po jednu u Jordanu i Kuvajtu.

On je poručio da Rusija i rat moraju biti zaustavljeni, naglašavajući da sistemi protivvazdušne odbrane, posebno rakete Patriot, mogu spasiti hiljade života. Dodao je da će Ukrajina, kada bude u mogućnosti da proizvodi rakete PAK-3, doprinositi zaštiti država kojima budu potrebne, te da svi koji pomažu Rusiji u produžavanju rata moraju snositi odgovornost.

(Ukrinform)

*

Noć između petka i subote bila je prva nakon gotovo dvije sedmice u kojoj Sjedinjene Američke Države nijesu izvele udare na Iran.

Prema navodima Aksiosa, predsjednik SAD Donald Tramp naložio je vojsci da za sada ne napada Iran, iako se, prema pisanju tog portala, i dalje pripremaju planovi za moguće masovne udare, dok Vašington ostavlja prostor za nastavak pregovora.

Portparol Korpusa garde Islamske revolucije tvrdi da su iranski napadi uništili američke avione u bazama širom regiona.

Istovremeno, Teheran je osudio, kako navodi, ukrajinski napad na iranski trgovački brod u Kaspijskom jezeru, u kojem je poginuo jedan mornar, dok je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio da su ukrajinske snage napale ruski ratni brod i plovila koja prevoze vojni teret povezan s Iranom.

Jemenska vojska, uz podršku Saudijske Arabije, izvela je vazdušne udare na položaje Huta, dok je ta grupa saopštila da je gađala postrojenja kompanije „Aramko“ u Saudijskoj Arabiji.

Izvori iz grčkih bezbjednosnih službi naveli su za Rojters da su presretnute dvije balističke rakete ispaljene iz Jemena na rafineriju nafte u mjestu Janbu.

Palestinske vlasti saopštile su da je u izraelskim napadima na Pojas Gaze tokom 48 sati poginulo najmanje šest, a ranjeno 37 ljudi. Navode da je od stupanja na snagu „prekida“ vatre u oktobru 2025. godine poginula 1.191 osoba, dok su 3.853 ranjene.