(UŽIVO) Pošiljka iz SAD sa 6.500 tona vojne opreme stigla u Izrael; Arakči: Iran je spreman za pregovore, ukoliko Vašington promijeni ponašanje

Pezeškijan: Američka pomorska blokada je produžetak vojne akcije

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan osudio je američku pomorsku blokadu u Ormuskom moreuzu, rekavši da ona predstavlja nastavak vojne akcije protiv Irana.

- Ono što se radi pod maskom pomorske blokade je produžetak vojnih operacija protiv nacije koja plaća cijenu za svoj otpor i nezavisnost. Nastavak ovog represivnog pristupa je nepodnošljiv- poručio je Pezeškijan u objavi na mreži Iks.

Osmoro poginulih, među njima i djeca, u dva izraelska napada na jugu Libana

Libansko ministarstvo zdravlja saopštilo je da je u izraelskim napadima na gradove Džibčit i Tul koji se nalaze u okrugu Nabatijeh na jugu Libana poginulo najmanje osam ljudi.

U napadu na Džibčit poginule su četiri osobe, a devet je ranjeno, saopštilo je ministarstvo.

Ministarstvo zdravlja je u saopštenju navelo da su među poginulima dvoje djece i jedna žena. Među povrijeđenima su troje djece i četiri žene, dodaje se.

U odvojenom napadu, četiri osobe su poginule u Tulu, uključujući tri žene, a 13 je ranjeno, saopštilo je ministarstvo zdravlja.

Ministarstvo je navelo i da među povrijeđenima ima petoro djece i četiri žene.

Hegset: Ne treba nam odobrenje Kongresa za nastavak rata u Iranu

Američki ministar odbrane Pit Hegset ističe da Trampova administracija ne mora da traži odobrenje Kongresa za vođenje rata protiv Irana, jer je potencijalni zakonski rok prekinut zbog tekućeg primirja.

-Na kraju krajeva, prepustio bih se Bijeloj kući i savjetu Bijele kuće po tom pitanju. Međutim, trenutno smo u primirju, što, koliko mi razumijemo, znači da se taj 60-dnevni rok zaustavlja ili pauzira zbog primirja- rekao je Hegset.

Prema Rezoluciji o ratnim ovlašćenjima iz 1973. godine, predsjednička administracija ima 60 dana od prvobitnog obavještavanja Kongresa o upotrebi vojne sile da bi ili obustavila vojnu kampanju ili dozvolila nastavak borbi. Tih 60 dana za rat u Iranu ističu krajem ove sedmice.

Ali Hegset je, svjedočeći pred Odborom za oružane snage Senata, rekao da primirje između SAD i Irana koje je stupilo na snagu 8. aprila znači da administraciji trenutno nije potrebno odobrenje uprkos tekućoj pomorskoj blokadi.

Kac: Izrael će možda morati ponovo da djeluje protiv Irana

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac kaže da će njegova zemlja možda morati "ponovo da djeluje" protiv Irana kako bi se osigurala da "ponovo ne postane prijetnja Izraelu".

- Predsjednik SAD Donald Tramp, u koordinaciji sa premijerom Benjaminom Netanjahuom, predvodi napore za postizanje ciljeva kampanje, kako bi se osiguralo da Iran ne postane ponovo prijetnja Izraelu, Sjedinjenim Državama i slobodnom svijetu u budućnosti - rekao je Kac tokom vojne ceremonije, navodi se u saopštenju.

- Podržavamo ovaj napor i pružamo neophodnu podršku, ali je moguće da ćemo uskoro morati ponovo da djelujemo kako bismo osigurali da se ovi ciljevi ispune - dodao je Kac.

IDF: Hezbolahov tunel dug 140 metara na jugu Libana dignut u vazduh

Izraelske odbrambene snage saopštile su da su sravnile sa zemljom tunel Hezbolaha dug 140 metara južno od Tira u južnom Libanu.

Borbeni inženjeri elitne jedinice Jahalom digli su u vazduh tunel koristeći 24 tone eksploziva jutros, saopštio je IDF.

Unutar tunela, IDF kaže da su trupe pronašle brojno oružje, kao i prostorije u kojima bi boravili operativci.

IDF navode da su tunel "nedavno koristili teroristi Hezbolaha" za napredovanje u napadima.

Pošiljka iz SAD sa 6.500 tona vojne opreme stigla u Izrael

Dva teretna broda i nekoliko aviona koji su prevozili 6.500 tona vojne opreme iz SAD, uključujući municiju i laka oklopna terenska vozila, stigli su u Izrael tokom proteklog dana, saopštilo je izraelsko Ministarstvo odbrane.

Brodovi, koji su pristali u lukama Haifa i Ašdod, prevozili su “hiljade avionske municije, kopnene municije, vojnih kamiona, borbeno-mobilnih vozila i dodatnu opremu”, navodi ministarstvo.

Kako se ističe, 6.500 tona opreme je utovareno u kamione i odvezeno u razne vojne baze širom zemlje.

Generalni sekretar ministarstva Amir Baram kaže da će se operacija nabavke “nastaviti i intenzivirati u narednim nedjeljama”.

Guteres: Poremećaji u Ormuskom moreuzu “guše globalnu ekonomiju”

Generalni sekretar UN Antonio Guteres poručio je da poremećaji u Ormuskom moreuzu “guše globalnu ekonomiju”, upozoravajući na dugotrajne ekonomske probleme čak i u “najboljem mogućem scenariju”.

Čak i ako bi se ograničenja ukinula danas, “lancima snabdijevanja bi bili potrebni mjeseci da se oporave, produžavajući nižu ekonomsku proizvodnju i više cijene”, istakao je Guteres.

Arakči: Iran je spreman za pregovore, ukoliko Vašington promijeni ponašanje

Iran je spreman za pregovore, ukoliko Vašington promijeni ponašanje, izjavio je iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči u telefonskom razgovoru sa japanskom premijerkom Sanae Takaiči.

Arakči je ponovio da su Sjedinjene Američke Države izazvale nesigurnost u regionu Bliskog istoka svojom “pomorskom piraterijom”, misleći na američku blokadu Ormuskog moreuza, prenijeli su iranski državni mediji.

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan takođe je danas imao telefonski razgovor sa Takaiči u kojem je ponovio da su za sadašnju situaciju na Bliskom istoku odgovorni SAD i Izrael, prenosi Skaj njuz.

Razgovori između Vašingtona i Teherana su u zastoju, jer SAD nisu spremne da odustanu od blokade, a Iran nije spreman da dozvoli ponovno otvaranje Ormuskog moreuza.

Musavi: Napad SAD na Iran doveo bi do dugih i bolnih napada na položaje SAD u regionu

Visoki zvaničnik iranske Revolucionarne garde, komandant Vazdušno-kosmičkih snaga Madžid Musavi, izjavio je da bi svaki američki napad na Iran, čak i ograničenog obima, doveo do “dugih i bolnih napada” na američke položaje u regionu.

“Vidjeli smo šta se dogodilo vašim regionalnim bazama, vidjećemo isto šta će se dogoditi i vašim ratnim brodovima”, dodao je Musavi, prenosi Rojters.

Izjava Musavija je reakcija na izvještaj portala Aksios, u kojem se navodi da je američka vojska pripremila plan za “kratak i snažan” talas napada na Iran.

Nauseda podržava učešće Litvanije u američkoj misiji u Ormuskom moreuzu

Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda izjavio je da podržava učešće svoje zemlje u američkoj misiji slobode plovidbe u Ormuskom moreuzu i dodao da će taj predlog uskoro iznijeti Savjetu za odbranu te baltičke države.

Sjedinjene Američke Države, prema diplomatskoj depeši Stejt departmenta u koju je Rojters imao uvid, pozivaju druge zemlje da pomognu u obnavljanju slobode plovidbe kroz Ormuski moreuz, dok su cijene nafte dostigle najviši nivo u više od četiri godine zbog strahova od dugoročnih poremećaja u globalnom snabdijevanju energijom.

“Primili smo američki predlog da se pridružimo koaliciji za obnavljanje plovidbe kroz Ormuski moreuz i namjeravam da uskoro iznesem taj predlog Državnom savjetu za odbranu”, rekao je predsjednik Litvanije.

Dodao je da bi za takvu odluku bio potreban mandat parlamenta.

Tramp je pozvao evropske saveznike da se priključe američkim vojnim naporima, uključujući blokadu iranskih luka.

Modžtaba Hamnei: Jedino mjesto za Amerikance u Persijskom zalivu je dno njegovih voda

Iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei izjavio je da je jedino mjesto za Amerikance u Persijskom zalivu “na dnu njegovih voda”.

Prema njegovim riječima, od izbijanja rata oblikuje se novo poglavlje za Persijski zaliv i Ormuski moreuz.

Vrhovni lider Irana je istakao da će Teheran osigurati bezbjednost regiona Persijskog zaliva i eliminisati, kako je rekao, zloupotrebe koje neprijatelji sprovode na tom plovnom putu.

Dodao je i da bi novo upravljanje Ormuskim moreuzom donijelo mir, napredak i ekonomske koristi svim zemljama Persijskog zaliva.

Izjava Modžtabe je pročitana na iranskoj državnoj televiziji, prenosi Sky news.

Predsjednik Libana tražio da SAD odrede datum za nastavak pregovora

Predsjednik Libana Žozef Aun zatražio je od Sjedinjenih Američkih Država da odrede datum za nastavak pregovora, ali je istovremeno poručio da Izrael mora u potpunosti da sprovede primirje.

Primirje u Libanu na početku zahtijevala libanska militantna grupa Hezbolah, podsjeća Al Džazira.

Izrael je nastavio sa bombardovanjem, Hezbolah uzvraćao vatrom i tek nedjelju dana kasnije pod snažnim pritiskom SAD, Izrael je pristao na primirje, navodi agencija.

Međutim, od tada su i Hezbolah i izraelska vojska intenzivirali sukobe, uključujući vazdušne udare širom južnog Libana.

Libanska vlada, Izrael i SAD nastoje da odvoje ove pregovore od američkih razgovora sa Iranom, ali s obzirom na to da se sukobi nastavljaju i eskaliraju, ocjenjuje Al Džazira, čini se da bi jedino dodatni pritisak američkog predsjednika Donalda Trampa na Izrael mogao da uspori dalju eskalaciju.

Hezbolah preuzeo odgovornost za napad na sjever Izraela

Libanska militantna grupa Hezbolah preuzela je odgovornost za jutrošnji napad dronom na sjever Izraela, tvrdeći da je meta napada bio izraelski artiljerijski položaj na granici.

U saopštenju, Hezbolah je naveo da je dronom opremljenim eksplozivom pogodio samohodnu haubicu.

Izraelske odbrambene snage potvrdile su da je dron Hezbolaha pogodio područje u blizini sjevernog grada Šomera i saopštile da istražuju incident.

Ova oružana grupa, takođe, tvrdi da je oborila izraelski dron tipa “hermes 450” iznad južnog Libana, dok je izraelska vojska potvrdila da je jedna njena bespilotna letjelica oborena raketom zemlja-vazduh koju je ispalio Hezbolah.

Blumberg: SAD žele prvi put da rasporede hipersoničnu raketu protiv Irana

Centralna komanda SAD zatražila je da se dugo odlagana hipersonična raketa “Tamni orao” američke vojske pošalje na Bliski istok radi moguće upotrebe protiv Irana, zato što se traži sistem dužeg dometa za pogađanje lansera balističkih raketa duboko unutar teritorije te zemlje.

Ukoliko bude odobreno, to bi bio prvi put da će SAD da rasporede svoju hipersoničnu raketu, prenosi Blumberg i dodaje da se sa tim veoma kasni, imajući u vidu da to oružje nije proglašeno potpuno operativnim čak ni nakon što su Rusija i Kina rasporedile svoje verzije rakete.

- U zahtjevu se kao razlog za raspoređivanje navodi to da je Iran pomjerio svoje lansirne sisteme van dometa rakete ‘Precizni udar’, oružja koje može da pogodi ciljeve na udaljenosti većoj od 480 kilometara - rekao je izvor direktno upoznat sa zahtjevom.

Izvor koji je tražio da ostane anoniman dodao je i da još uvek nije donijeta odluka o zahtjevu.

“Tamni orao”, poznat i kao hipersonično oružje dugog dometa, ima prijavljeni domet veći od 2.700 kilometara, iako su njegove precizne specifikacije tajna. Dizajniran je da ide do svog cilja brzinom većom od pet puta većom od brzine zvuka, a može i da manevriše kako bi izbegao presrijetanje. Oružje je dizajnirano za borbu protiv kineske ili ruske napredne protivvazdušne odbrane. Svaka raketa kompanije “Lokid Martin” košta oko 15 miliona dolara, a nema više od osam raketa, rekao je Blumbergov izvor.

Vens: Pažljivo pratim stanje vojske SAD, moj posao je da budem zabrinut

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da pažljivo prati vojnu spremnost te zemlje, demantujući navode lista “The Atlantic” prema kojem je navodno bio zabrinut zbog smanjenja kapaciteta usljed rata SAD i Izraela protiv Irana.

On je rekao da su u tom izvještaju navedeni komentari za koje je “stopostotno siguran da ih nikad nije rekao”, dodajući da se veliki dio izvještaja oslanja na neimenovane izvore, prenosi Fox news.

- Ono u šta sam siguran jeste da niko ko zapravo zna šta mislim, niko ko mi je blizak nije razgovarao sa tim novinarom - rekao je Vens, ocjenjujući da bi priča bila potpuno drugačija da se oslanjala na njegove bliske saradnike.

Na pitanje da li je zapravo zabrinut zbog stanja vojske SAD, Vens je rekao da je deio njegove uloge da ostane oprezan.

- Naravno da sam zabrinut zbog naše spremnosti, jer je to moj posao - istakao je Vens.

Istovremeno, Vens je izrazio povjerenje u rukovodstvo administracije u oblasti nacionalne bezbjednosti, ukazujući na ministra odbrane Pita Hegseta i načelnika Združenog štaba generala Dena Kejna, rekavši da rade “nevjerovatan posao”.

- Imamo odličnu vojsku. Ne vjerujte svemu što pročitate - naveo je Vens.

Cijena nafte skočila na azijskom tržištu

Cijene nafte skočile su u četvrtak na azijskom tržištu nakon izvještaja da je američka vojska spremna da predsjedniku SAD Donaldu Trampu predstavi nove planove za moguću akciju u ratu sa Iranom.

Centralna komanda SAD pripremila je plan za seriju “kratkih i snažnih” udara na Iran, s ciljem da se prevaziđe zastoj u pregovorima sa Teheranom, objavio je portal Aksios.

Cijena nafte tipa brent porasla je za pet odsto, na 124 dolara po barelu, što je najviši nivo od početka rata u Ukrajini 2022. godine.

Energenti su poskupeli ove nedjelje pošto su mirovni pregovori zapali u ćorsokak, dok je ključni plovni put – Ormuski moreuz – i dalje praktično zatvoren.

Tramp: Ratovi u Iranu i Ukrajini mogli bi da se završe “po sličnom rasporedu”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je nakon telefonskog razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, da bi ratovi u Iranu i Ukrajini mogli da se završe “po sličnom rasporedu”.

- Koji bi se rat prvi završio? Možda su oni po sličnom rasporedu. Mislim da je Ukrajina, vojno, poražena - rekao je Tramp za CNN u srijedu, očigledno misleći na Iran s obzirom na to da je uslijedila njegova izjava da je “svaki brod trenutno pod vodom”, što se, prema njegovim ranijim navodima, odnosi na Iran.

- To ne biste znali čitajući lažne vijesti, ali vojno, možda pogledajte, ima 159 brodova – svaki brod je trenutno pod vodom, obično, to je prilično dobro… bilo bi im teško da se sada pomorski oporave. Mislite li da im ide dobro, s obzirom na to da nemaju mornaricu, vazduhoplovstvo, protivvazdušnu odbranu - kazao je Tramp.

Tramp je naveo da se pregovori o okončanju rata sa Iranom odvijaju telefonski.

- Vodimo razgovore, sada razgovaramo. Više ne letimo 18-časovnim letovima svaki put samo da bismo vidjeli neki papir. Pregovaramo telefonski i to je lepo. Ja pozovem, ili moji ljudi pozovu, i znate odgovor za 15 sati, ali uvijek volim razgovor ‘licem u lice’, znate, smatram da je to bolje. Ali kada morate da letite 18 sati svaki put kada želite sastanak, i znate o čemu se radi na sastanku, i znate da će vam dati papir koji vam se ne sviđa čak i prije nego što krenete, to je smješno - rekao je Tramp.

Ponovio je tvrdnje da neće biti nikakvog sporazuma ako se Iran ne složi da odustane od svog nuklearnog programa.

Tramp je ranije rekao da je sa ruskim predsjednikom razgovarao “malo o Iranu”, ali da je posljednji razgovor uglavnom bio “o Ukrajini”.

- Mislim da ćemo relativno brzo pronaći rješenje. Nadam se, mislim, da bismo voljeli da vidimo dobro rješenje - kazao je Tramp.

Tenzije ponovo rastu

Tenzije između Teherana i Vašingtona ponovo rastu nakon što je Iran optužio SAD za "pirateriju" i zaplenu brodova, uz pretnju "nezapamćenim" vojnom akcijom zbog pomorske blokade koju sprovodi Amerika.

Uzvratio je šef Bele kuće Donald Tramp porukom da blokada neće biti ukinuta dok se ne postigne sporazum o nuklearnom naoružanju, pošto je, prema njegovim riječima, pomorska blokada "efikasnija" od bombardovanja.

Takođe, Tramp je razgovarao sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom i preneo da mu je šef Kremlja ponudio pomoć u ratu sa Iranom, posebno u vezi sa obogaćenim uranijumom.

Za to vrijeme, na tržištu energenata, cena nafte tipa "brent" porasla je sa 112 na 120 dolara po barelu.

Kada je riječ o primirju Izraela i Libana, optužbe se čuju sa obje strane. IDF je nastavio napade na jugu Libana, tvrdeći da Hezbolah svakodnevno napada izraelske vojnike.

Teheran je pozvao Savjet bezbjednosti UN da primora Tel Aviv da obustavi napade.

Izrael je nastavio operacije i u Pojasu Gaze, gdje je bilo više ubijenih i ranjenih.

Mogućnost širenja sukoba najavilo je Ministarstvo spoljnih poslova Jemena, poručujući da ta zemlja neće ostati neutralna u slučaju novih američkih poteza protiv Irana, uz oštru osudu akcija SAD u Persijskom zalivu i poruku podrške Teheranu u sporu oko Ormuskog moreuza.