Iran, Teheran
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
(UŽIVO) Ponovo napadnut naftovod kojim Saudijska Arabija zaobilazi Ormuski moreuz; Tramp: Bez nas Izrael ne bi postojao
Dešavanja na Bliskom istoku pratite uživo na portalu Dan.
Ponovo napadnut naftovod kojim Saudijska Arabija zaobilazi Ormuski moreuz
Ključni saudijski naftovod Istok–Zapad ponovo je napadnut, saopštilo je Ministarstvo energetike Saudijske Arabije. Napad se dogodio u ponedjeljak na području Medine, a izazvao je požar koji su hitne službe ugasile. Nije bilo povrijeđenih, a naftovod je nastavio da radi bez prekida.
Saudijska državna novinska agencija prenijela je izjavu zvaničnika Ministarstva energetike, koji je potvrdio napad. Hitne službe i specijalizovane tehničke ekipe odmah su izašle na teren, obezbijedile područje i provjerile bezbjednost postrojenja.
Saudijske vlasti nijesu saopštile ko je izveo posljednji napad, niti su iznijele pojedinosti o načinu na koji je naftovod pogođen.
Riječ je o jednom od najvažnijih naftovoda u Saudijskoj Arabiji, koji omogućava transport nafte iz nalazišta na istoku zemlje do izvoznih terminala na obali Crvenog mora.
Naftovod je dug oko 1.200 kilometara i omogućava Saudijskoj Arabiji da izvozi velike količine nafte bez prolaska kroz Ormuski moreuz, u kojem je zbog sukoba na Bliskom istoku ozbiljno poremećen pomorski saobraćaj.
Naftovod Istok–Zapad bio je meta napada i sredinom septembra, kada je zbog oštećenja njegov rad privremeno obustavljen.
Saudijska Arabija tada je za napade optužila proiranske milicije iz Iraka. Nakon nekoliko dana naftovod je popravljen i ponovo pušten u rad.
Tokom posljednjih mjeseci Saudijska Arabija suočila se i sa nizom napada jemenskih Huta, koji imaju podršku Irana. Huti su napadali saudijske ciljeve tokom nove eskalacije sukoba u Jemenu.
Zbog poremećaja u Ormuskom moreuzu Saudijska Arabija preusmjerila je veliki dio izvoza nafte prema Crvenom moru.
Prema navodima Rojtersa, tim naftovodom trenutno se transportuje oko četiri miliona barela sirove nafte dnevno prema luci Janbu. Ta količina odgovara približno četiri odsto svjetske ponude nafte.
Naftovod je tako Saudijskoj Arabiji omogućio nastavak velikog dijela izvoza uprkos poremećajima pomorskog saobraćaja, koji su značajno pogodili druge proizvođače nafte u Persijskom zalivu.
Saudijsko Ministarstvo energetike potvrdilo je da današnji napad nije izazvao prekid rada naftovoda i da nije bilo povrijeđenih.
Tramp: Bez nas Izrael ne bi postojao
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je "izrazita odbojnost" prema Izraelu, uz rat s Iranom i rast cijena goriva, jedan od ključnih razloga poraza republikanaca na nedavnim izborima. Svoju analizu iznio je nakon što stranka nije ostvarila očekivane rezultate na izborima za Kongres održanima sredinom predsjedničkog mandata, piše Si-En-En.
Tramp je potvrdio da se slaže s Vensovom procjenom o ratu s Iranom kao jednom od uzroka poraza, ali je dodao kako ne žali zbog te odluke.
"Ne smijete dopustiti Iranu da dobije nuklearno oružje. Vjerujem da će se istorijski gledano ovo pokazati kao vrlo dobra odluka. Je li to dobra odluka za danas i sjutra? Možda ne. Ali moram raditi ono što je ispravno za našu zemlju. Da su dobili nuklearno oružje za mog mandata, kritikovali bi me puno oštrije nego sada - rekao je.
Predsjednik je ujedno poručio da će druge zemlje, uključujući Izrael, morati snositi dio troškova rata.
- Zemlje koje smo štitili vratiće nam sve troškove koje smo imali u ratu, jer bez nas ne bi postojale. Bez nas Izrael ne bi postojao - izjavio je Trump.
Postignut dogovor oko nafte sa SAD-om
Irak je postigao dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) koji omogućava izvoz iračke nafte kroz Hormuški moreuz plovnim putem u blizini Omana, saopštio je irački ministar spoljnih poslova, Fuad Husein.
On je u intervjuu za Al Jazeeru rekao da su gubici Iraka usljed rata u Iranu i poremećaja u izvozu nafte dostigli 60 milijardi USD, prenosi B92.
Husein je otkrio da je Ministarstvo finansija SAD zvanično zahtijevalo zatvaranje graničnih prelaza sa Iranom, ostavljajući otvorena samo dva prelaza, jedan u regionu Kurdistana i drugi u ostatku zemlje.
On je naglasio da Bagdad vodi kontinuirani dijalog sa Vašingtonom kako bi se sprečila šteta po iračku ekonomiju, s obzirom na teškoće u sprovođenju zahtjeva i njegov direktni uticaj na bilateralnu trgovinu, koja se kreće između 15 i 18 milijardi USD godišnje.
Osvrnuo se i na posjetu premijera Iraka, Alija el Zubaidija, Turskoj, rekavši da je taj susret rezultirao jasnim dogovorima o upravljanju pitanjem vode u zamjenu za protok energije.
Sporazum predviđa da će turske kompanije ili Vlada upravljati vodnim projektima u Iraku radi borbe protiv suše, u zamjenu za kontinuirani izvoz nafte preko iračko-turskog cjevovoda, čije su se zalihe postepeno povećavale sa 20 hiljada na 30 hiljada barela, pa sve do 260 hiljada barela dnevno.
Rubio: Rat protiv Irana nije popularan, ali je neophodno spriječiti Iran da dobije nuklearno oružje
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da rat protiv Irana nije popularan, ali je neophodan da se Teheran spriječi da dođe do nuklearnog oružja. Predsjednik Donald Tramp istovremeno je rekao da očekuje da Rubio ostane na funkciji.
Rubio je to rekao novinarima u nedjelju u vazdušnoj bazi Houmsted na Floridi, prenosi Al Džazira pozivajući se na AP. Prema njegovim riječima, Tramp je u Iranu "prepoznao vrlo stvarnu prijetnju" i radio na tome da ga spriječi da razvije nuklearno oružje.
Dodao je da se Tramp uhvatio u koštac s "teškim izazovima za sigurnost naše zemlje", što "nije nužno popularno, ali je neophodno".
O diplomatskim naporima za okončanje rata Rubio je rekao da ne bi tvrdio da su "na pragu proboja". Tramp, kako je kazao, preferira diplomatsko rješenje, ali su iranski zahtjevi "ne samo neprihvatljivi, nego u nekim slučajevima nečuveni, smiješni i zaista nerealni".
Rubijeve izjave uslijedile su nakon što je Tramp rekao da se "mnogim ljudima nisu svidjeli" nedavni komentari potpredsjednika Džej Di Vensa. Vens je rat protiv Irana okrivio za težak poraz Republikanske stranke na prošlosedmičnim izborima za Kongres. Tramp je kazao da se uglavnom slaže s Vensom, ali da ne žali zbog odluke o ratu. Ta odluka će, kako je rekao, "ostati zapamćena kao jedna od najboljih stvari" koje su ikada uradili.
S druge strane, Tramp je u intervjuu za emisiju "60 Minutes" televizije CBS izrazio uvjerenje da će Rubio ostati na čelu Stejt departmenta, javlja Rojters. Na pitanje hoće li Rubio ostati, kratko je odgovorio "Mislim da hoće", bez dodatnih pojašnjenja.
Nakon poraza republikanaca na izborima pojavila su se nagađanja da bi Rubio mogao napustiti administraciju. Rubio je istovremeno i savjetnik za nacionalnu sigurnost. On je te navode ranije odbacio za Njujork tajms i rekao da mu je oduvijek bio plan da radi za Trampa do kraja mandata.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči je u nedjelju poručio da su američki birači donijeli svoju odluku, te da je sada na Bijeloj kući da odluči o ratu.
Iranski general upozorava: Kopirali smo većinu tehnologija sa američke opreme koju zaplijenimo
Brigadni general Ali Balali, savjetnik komandanta Vazdušno-svemirskih snaga Iranske revolucionarne garde (IRGC), izjavio je da iranski stručnjaci rade "obrnuti inženjering" vojne opreme koja je od SAD-a zarobljena tokom 40-dnevnog rata.
Kako prenosi iranska državna televizija Press TV, Balali je u nedjelju odbacio tvrdnje SAD-a i Izraela da je iranska vojska oslabljena i nazvao ih "propagandom i psihološkim ratom".
- Od neprijatelja su zarobljeni različiti dijelovi opreme i niz sredstava, a stručnjaci odbrambene industrije trenutno rade njihovo proučavanje za proizvodnju istih sistema - rekao je Balali.
Prema njegovim riječima, iranske odbrambene sposobnosti ojačane su od rata koji Teheran naziva "nametnutim". Oružane snage sada imaju znatno više resursa i opreme, a porasla je i domaća proizvodnja vojne opreme.
- Za razliku od nekih zemalja koje se za svoju sigurnost oslanjaju na strane izvore, Islamska Republika Iran ne traži uvezenu sigurnost - kazao je Balali i najavio nastavak domaće proizvodnje.
- Oružane snage su spremne i drže prst na obaraču, a zalihe oružja potrebne za odbranu zemlje osigurane su za mnogo godina - poručio je.
Upozorio je da će svaka pogrešna procjena ili neprijateljski potez izazvati "oštar i razoran" odgovor Irana.
Iranci dronovima napali plinsko polje u sjevernom Iraku, 70 odsto Kurdistana ostalo bez struje
Napad dronom na plinsko polje Kor Mor u sjevernom Iraku izazvao je požar i prekid snabdijevanja električnom energijom, zbog čega je više od 70 posto Kurdistanske regije ostalo u mraku, saopštili su irački i kurdski zvaničnici.
Do napada je došlo u nedjelju naveče, a za napad još niko zvanično nije preuzeo odgovornost.
Portparol Ministarstva za električnu energiju Kurdistanske regionalne vlade Omid Ahmed izjavio je da je napad prekinuo dotok plina elektranama u Erbilu, Sulejmaniji, Bazijanu, Čamčamalu i Duhoku, prenijela je službena Iračka novinska agencija (INA).
Kako je naveo, iz mreže je ispalo između 2.500 i 2.800 megavata proizvodnje. Ministarstvo će, dodao je, bolnice, postrojenja za prečišćavanje vode i druge kritične objekte snabdijevati strujom iz hidroelektrana i elektrana koje rade na alternativna goriva.
Prema sigurnosnim izvorima dron natovaren eksplozivom pogodio je skladište plina u Kor Moru, a kapacitet elektroenergetske mreže smanjen je za 70 do 80 odsto.
Irački premijer Ali al-Zaidi saopštio je da, prema prvoj procjeni, u napadu nije bilo žrtava. Naložio je i formiranje zajedničke istražne komisije s nadležnim institucijama Kurdistanske regije, koja će ispitati okolnosti napada, prenosi INA.
Napad se dogodio u vrijeme pojačanih tenzija u regiji. Isto postrojenje pogođeno je dronom i prošle godine.
Arakči poslao poruku Vašingtonu: Birači su rekli svoje, sada Bijela kuća mora birati između mira i rata
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči poručio je da je, nakon izbora za Kongres, na redu Bijela kuća da bira između iranskog plana od dva dana i rata.
- Američki birači su donijeli odluku. Vrijeme je da Bijela kuća donese svoju - napisao je Arakči na društvenoj mreži Iks (X).
Dodao je da iranski prijedlog od dva dana i dalje stoji.
- Ispunite zahtjeve, uključujući kraj rata na svim frontovima, i vidjećete rezultate. Ili izaberite rat i gledajte kako naši budni i u borbama prekaljeni ratnici sipaju pakao - poručio je Arakči.
On je 1. novembra u intervjuu za Al Džaziru kazao da je Iran uz posredovanje Katara došao do plana koji vrijeme primjene skraćuje na dva dana. Prema njegovim riječima, SAD bi prvog dana sprovele niz mjera, a drugog dana bi bio ponovo otvoren Hormuški moreuz i plovidba bi se vratila u prijašnje stanje.
Prema pisanju Axiosa, prvog dana SAD bi ukinule pomorsku blokadu Irana i oslobodile dio zamrznutih iranskih sredstava. Nuklearno pitanje nije dio ovog paketa i ostavljeno je za drugu fazu.
Plan od dva dana skraćena je verzija prijedloga od sedam dana koji je Arakči predstavio krajem septembra na marginama Generalne skupštine UN-a. Vašington plan od dva dana dosad nije javno prihvatio.
Republikanci predvođeni Donaldom Trampom loše su prošli na izborima za Kongres održanim 3. novembra. Iranski zvaničnici rezultate su predstavili kao poruku američkih birača protiv rata.
Tramp je nakon sastanka s timom za nacionalnu sigurnost u četvrtak kazao da će uskoro donijeti odluku o tome hoće li nastaviti rat protiv Irana. Prema Axiosu, razmatra tri opcije: nove napade, nastavak ekonomskog pritiska ili dogovor s Iranom uz značajne ustupke.
Postignut dogovor sa SAD: Irak pronašao način za izvoz nafte kroz Ormuski moreuz
Irak je postigao dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama koji omogućava izvoz iračke nafte kroz Ormuski moreuz, plovnim putem u blizini Omana, izjavio je večeras irački ministar vanjskih poslova Fuad Husein.
On je u intervjuu za „Al Džaziru“ rekao da su gubici Iraka, usljed rata u Iranu i poremećaja u izvozu nafte, dostigli 60 milijardi dolara.
Husein je otkrio da je Ministarstvo finansija SAD zvanično zatražilo zatvaranje graničnih prelaza sa Iranom, uz ostavljanje otvorena samo dva prelaza – jednog u regionu Kurdistana, a drugog u ostatku zemlje.
Naglasio je da Bagdad vodi kontinuirani dijalog s Vašingtonom kako bi se spriječila šteta po iračku ekonomiju, imajući u vidu poteškoće u sprovođenju tog zahtjeva i njegov direktan uticaj na bilateralnu trgovinu, čija se godišnja vrijednost kreće između 15 i 18 milijardi dolara.
Osvrnuo se i na posjetu iračkog premijera Alija el Zubaidija Turskoj, navodeći da je taj susret rezultirao konkretnim dogovorima o upravljanju vodnim resursima u zamjenu za protok energije.
Sporazum predviđa da turske kompanije ili vlada upravljaju vodnim projektima u Iraku, kako bi se pomoglo u borbi protiv suše, a zauzvrat bi bio omogućen kontinuirani izvoz nafte putem iračko-turskog naftovoda. Količina nafte koja se transportuje tim pravcem postepeno je povećavana – sa 20.000 na 30.000, a potom na 260.000 barela dnevno.
Govoreći o situaciji u Siriji, Husein je rekao da su odnosi između Bagdada i Damaska postali odlični i da se zasnivaju na zajedničkim interesima, nezavisno od bilo kakvog spoljnog uticaja.
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU