Izbori u Izraelu
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
(UŽIVO) U izraelskom granatiranju kuće u Gazi ranjeno 11 osoba
Dešavanja na Bliskom istoku pratite uživo na portalu Dan.
Erdogan razgovarao sa Trampom o diplomatskim naporima za okončanje rata u Iranu
Američki predsjednik Donald Tramp razgovarao je telefonom sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom o regionalnoj bezbjednosnoj situaciji, uključujući ulogu Turske u Odbrambenom savezu Meke.
Kako se navodi u saopštenju, dvojica lidera pažljivo prate razvoj situacije u Ormuskom moreuzu i Jemenu, kao i nedavne diplomatske napore članica Odbrambenog saveza Meke, među kojima su, pored Turske, Pakistan i Saudijska Arabija.
Cilj tih napora je pronalaženje diplomatskog rješenja za okončanje američko-izraelskog rata protiv Irana.
U izraelskom granatiranju kuće u Gazi ranjeno 11 osoba
Palestinski Crveni polumjesec saopštio je da je 11 osoba ranjeno u izraelskom artiljerijskom granatiranju kuće u naselju El Tufa, u istočnom dijelu grada Gaze.
Lider Hezbolaha: Nema prostora za razgovor o predaji oružja
Generalni sekretar Hezbolaha Naim Kasem odbacio je pozive na razoružavanje te organizacije i osudio okvirni sporazum koji su u junu potpisale vlade Izraela i Libana, uz podršku Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći da on krši libanski ustav i podriva suverenitet zemlje.
-Otpor se nastavlja i suprotstaviće se svakoj agresiji protiv njega. Nema prostora za razgovor o predaji oružja -poručio je Kasem u obraćanju.
Istakao je da "okvirni sporazum nema legitimitet", ocjenjujući da je "praktično ništavan".
Kasem je optužio potpisnike sporazuma da njime Izraelu daju ustupke, odriču se sredstava za zaštitu Libana i podstiču unutrašnje podele koje bi mogle da destabilizuju zemlju.
Naveo je da Hezbolah pridaje "značaj sporazumu između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, jer on predstavlja jedini raspoloživi izvor snage, uz istrajnost pokreta otpora".
Kasem je takođe pozvao na okončanje onoga što opisuje kao američku kontrolu nad ključnim libanskim državnim institucijama i sektorima.
"Mora se okončati američko tutorstvo i kontrola nad pojedinim ključnim sektorima libanske države", poručio je Kasem.
Optužio je SAD da podržavaju izraelske ekspanzionističke ratove koji su, prema njegovim riječima, omogućili genocid u Gazi i okupaciju Zapadne obale.
Teheran: Dajemo šansu diplomatiji, ali su oružane snage spremne da brane zemlju
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči izjavio je da će Iran nastaviti da održava bliske kontakte sa posrednicima kako bi pružio šansu diplomatiji, dok su oružane snage zemlje spremne za odbranu.
„Dok su naše hrabre oružane snage u potpunosti spremne da brane zemlju, Iran ostaje posvećen tome da diplomatiji pruži šansu za uspjeh“, naveo je Arakči u saopštenju.
„Nastavićemo blisku i stalnu komunikaciju sa posrednicima kako bismo razmotrili predloge koji bi mogli da omoguće sprovođenje sedmodnevnog plana, čak i u roku kraćem od nedjelju dana“, poručio je iranski šef diplomatije.
Iran je prošlog mjeseca predložio sedmodnevni plan, kojim je, posredstvom Katara, ponudio ponovno otvaranje Ormuskog moreuza i nastavak nuklearnih pregovora u roku od nedjelju dana, pod uslovom da SAD ukinu pomorsku blokadu iranskih luka i sankcije na prodaju iranske nafte, kao i da primirje obuhvati i Liban.
Američki predsjednik Donald Tramp odbacio je taj predlog.
Američki ambasador: Samo Tramp i Netanjahu znaju da li će biti novog vojnog napada na Iran
Američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi izjavio je da samo izraelski premijer Benjamin Netanjahu i predsjednik SAD Donald Tramp znaju da li će biti pokrenuta nova vojna operacija protiv Irana.
Gostujući na televiziji Njuzmaks, Hakabi je, na pitanje da li bi politička neizvjesnost u Izraelu mogla da dovede do napada na Iran, odgovorio da će Vašington i Tel Aviv odluku donijeti u skladu sa sopstvenim interesima.
„Iskreno, postoje samo dvije osobe na planeti koje znaju da li će se nešto dogoditi i, ako hoće, kada“, istakao je američki ambasador, misleći na Trampa i Netanjahua.
Hakabi je ocijenio da trenutno veću zabrinutost izazivaju raketni napadi Huta na Saudijsku Arabiju i širi region.
„Moguće je da će se nešto dogoditi sa Iranom, jednostavno ne znamo. Ali Huti aktivno ispaljuju rakete širom regiona, a posebno na Saudijsku Arabiju“, dodao je Hakabi.
Vlada Jemena: Huti u dva navrata balističkim raketama gađali aerodrom u Adenu
Ministarstvo saobraćaja Jemena saopštilo je da su Huti u dva odvojena napada ispalili više balističkih raketa na Međunarodni aerodrom u Adenu.
U saopštenju međunarodno priznate jemenske vlade osuđeni su napadi, uz navode da je aerodrom u posljednjih nekoliko dana bio meta ukupno šest napada.
Ministarstvo je upozorilo da ponovljeni napadi na civilni objekat predstavljaju „direktnu prijetnju“ životima putnika, članova posada aviona i aerodromskih radnika, kao i da „ugrožavaju civilno vazduhoplovstvo“ i „humanitarne aktivnosti i napore za pružanje pomoći“.
Jemenske vlasti smatraju Hute u potpunosti odgovornim za napade i pozivaju međunarodnu zajednicu i tijela Ujedinjenih nacija, posebno Međunarodnu organizaciju civilnog vazduhoplovstva (ICAO), da „osude napade i hitno preduzmu mjere kako bi ih zaustavili“.
Tri drona pogodila trgovački brod u Crnom moru
Tri pomorska drona pogodila su danas kontejnerski brod koji je plovio Crnim morem nedaleko od obale Bugarske, izjavio je ministar odbrane Dimitar Stojanov.
Posada je napustila brod „Kontšip džet“ (Contship Jet), dugačak 160 metara, pod zastavom Liberije. Prema navodima bugarske agencije BTA, za sada nema izvještaja o žrtvama.
Napad se dogodio u vrijeme sastanka ministara odbrane Bugarske, Rumunije i Turske u Sofiji radi razgovora o bezbjednosti u crnomorskom regionu.
Ovog mjeseca dogodio se niz napada dronovima u blizini obala članica NATO-a Rumunije i Bugarske. Zbog toga se druge članice Alijanse pitaju da li predsjednik Rusije Vladimir Putin pokušava da testira njihovu podršku Ukrajini, koja je pod ruskim napadom.
Rusija nije preuzela odgovornost za napade, ali sumnja sve više pada na Moskvu. Bugarski predsjednik Rumen Radev rekao je ovog mjeseca u Parlamentu da „logika ukazuje u tom pravcu... Problem je u tome što to ne možemo da dokažemo“.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je 15. oktobra u objavi na platformi X naveo da je NATO „ojačao svoje prisustvo duž istočnog krila, uključujući jačanje kapaciteta za suprotstavljanje dronovima“, s obzirom na sve učestalije napade na trgovačke brodove.
Napadi u isključivim ekonomskim zonama Bugarske i Rumunije ugrožavaju globalne pomorske rute i u njima su do sada poginule dvije osobe, dok je 25 ljudi nestalo.
Rusija je tokom cijelog rata više puta bombardovala ukrajinske luke na Crnom moru i Dunavu, zbog čega Kijev sve više zavisi od alternativnih ruta za izvoz žitarica na tržišta u Africi i na Bliskom istoku.
Ruski dronovi su u više navrata narušavali vazdušni prostor Rumunije u blizini pojedinih ukrajinskih luka na Dunavu. Početkom oktobra, dva trgovačka broda napadnuta su u isključivoj ekonomskoj zoni Bugarske.
Nedjelju dana kasnije, brod „HS Dignity“, koji plovi pod zastavom Gvineje Bisao, potonuo je nakon što je pogođen, dok je brod „Chelsea 3“, pod zastavom Malte, oštećen u drugom napadu.
Teretni brod pod stranom zastavom se 23. oktobra prevrnuo i potonuo u Crnom moru poslije napada za koji se sumnja da je izveden dronom kod rumunske luke Konstance.
Izraelski predsjednik pozvao stranke da učine sve da izbjegnu nove izbore
Predsjednik Izraela Isak Hercog pozvao je političke stranke u zemlji da učine sve što je u njihovoj moći kako bi izbjegle nove izbore.
Hercog je u Jerusalimu tokom prvog javnog obraćanja nakon jučerašnjih parlamentarnih izbora rekao da očekuje konačne rezultate glasanja tokom sledeće nedjelje.
Istakao je da će ubrzo započeti konsultacije sa svakom parlamentarnom grupom o formiranju nove Vlade.
Predsjednik je pohvalio visoku izlaznost na izborima rekavši da ona pokazuje želju Izraelaca za demokratijom.
Na osnovu 85 odsto prebrojanih glasova, blok izraelskog premijera Benjamina Netanjahua osvojio je 53 mandata, a koalicija predvođena liderom Jašara Gadijem Ajzenkotom 48, pokazuju prelimenarni rezultati.
Pretežno arapske stranke Zajednička lista i Ram zajedno imaju 19 mandata.
Prema podacima izraelske Centralne izborne komisije, izlaznost birača na vanrednim parlamentarnim izborima u Izraelu iznosila je 77,7 odsto.
Još tri osobe preminule od posljedica izraelskih napada na Gazu
Izraelska vojska nastavila je da izvodi napade na Pojas Gaze, uprkos primirju koje je na snazi već godinu dana.
U najnovijem dnevnom izvještaju Ministarstva zdravlja u Gazi navodi se da je jedna osoba poginula u poslednja 24 časa, dok su još dvije preminule od rana zadobijenih u ranijim izraelskim napadima.
Od uspostavljanja primirja u oktobru 2025. godine, u izraelskim napadima ubijeno je najmanje 1.568 ljudi, a ranjeno 5.649, prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi.
U istom periodu pronađeno je i izvučeno još 845 tijela.
Prema podacima tog ministarstva, od početka rata u Gazi ukupno su ubijene 74.564 osobe, dok je 175.770 ranjeno.
SAD pozvale brodove da se drže podalje od Ormuza zbog rasta tenzija
Američka vojska saopštila je da plovila koja nemaju potrebu da plove između luka u Omanskom zalivu i Ormuskog moreuza treba da se drže podalje od tog plovnog puta, pošto "tenzije u regionu rastu".
- Zbog trenutne geopolitičke situacije, plovilima koja ne moraju da prolaze kroz ovo područje savetuje se da ostanu na bezbednoj udaljenosti kako bi izbegla nepotrebna kašnjenja na svom putovanju - navodi se u obaveštenju Komandnih pomorskih snaga SAD.
Dodaje se da plovila koja prolaze kroz ovo područje treba da uzmu u obzir da će vreme tranzita verovatno biti duže nego inače.
Blumberg piše da nije poznato šta je podstaklo SAD da objave upozorenje.
Američka vojska je poslednji put javno izdala slično obaveštenje sredinom jula, kada je započela blokadu iranskog brodskog saobraćaja.
Arakči: Novi napad na Iran imao bi razarajuće posljedice po svjetska tržišta
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči upozorio je da bi svaki novi izraelski napad na Iran imao „razarajući uticaj“ na međunarodna tržišta, posebno na snabdjevače gasom i potrošače.
- Razarajući uticaj svake vojne avanture koju bi Izrael pokrenuo u regionu Persijskog zaliva na međunarodna tržišta i dalje je glavna briga i snabdjevača gasom i potrošača - naveo je Arakči.
Upozorenje je uslijedilo nakon što su SAD i Izrael posljednjih dana nagovijestili mogućnost obnavljanja napada na Iran. Rat je počeo 28. februara američko-izraelskim napadom na tu zemlju.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da bi mogao da sarađuje sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom kako bi se, kako je naveo, uklonila „egzistencijalna prijetnja“ koju predstavlja Iran.
Arakči je u Moskvi prisustvovao samitu Foruma zemalja izvoznica gasa zajedno sa iranskim predsjednikom Masudom Pezeškijanom, prenosi RTS.
Huti pozvali na hitnu evakuaciju aerodroma u Jemenu
Jemenski pobunjenici Huti pozvali su na hitnu evakuaciju aerodroma u Adenu, gradu u kojem je shedište međunarodno priznate vlade Jemena, koju podržava Saudijska Arabija.
"Naše oružane snage pozivaju sve koji se nalaze na aerodromu u Adenu da ga odmah napuste zbog prisustva vojnog transportnog aviona saudijskog neprijatelja, koji prevozi oružje za ubijanje sinova jemenskog naroda", naveo je vojni portparol Huta Jahja Sari.
Huti tvrde da avion prevozi oružje, ali ta tvrdnja nije nezavisno potvrđena.
Aerodrom i grad Aden bili su na meti napada Huta, koje podržava Iran, više puta poslednjih nedjelja, podseća Frans pres.
Prebrojano 84,5 odsto glasova, Netanjahuov blok ima 54 mandata
Prema rezultatima izraelske Centralne izborne komisije, na osnovu 84,5 odsto prebrojanih glasačkih kutija do 12.34, blok izraelskog premijera Benjamina Netanjahua osvojio je 54 mandata, dok blok Gadija Ajzenkota, lidera stranke Jašar, ima 49 mandata.
Arapske stranke, Zajednička lista i Ram, osvojile su ukupno 17 mandata.
Ispod izbornog cenzusa od 3,25 odsto trenutno su stranke Rezervisti sa 2,7 odsto glasova, Narod Izraela sa 1,6 odsto i Haredi javnost sa 0,2 odsto.
Arakči: Susjedne zemlje su prioritet Irana
Iranski ministar spoljnih poslova Sejed Abas Arakči izjavio je da su susjedne zemlje prioritet Irana, ističući značaj regionalne saradnje i dijaloga za očuvanje mira i bezbjednosti.
Arakči je na Instagramu naveo da je nedavni sastanak zvaničnika zaduženih za odbranu i bezbjednost Irana, Saudijske Arabije, Pakistana i Turske, održan u Teheranu, pružio priliku za unapređenje dijaloga o regionalnoj bezbjednosti i zajedničko suočavanje sa izazovima.
Ocijenio je da je dogovor o nastavku konsultacija značajan korak, ali da održiva saradnja zahtijeva izgradnju povjerenja, međusobno poštovanje suvereniteta i konkretne obaveze.
Prema njegovim riječima, regionalnu bezbjednost treba da obezbjeđuju same zemlje regiona, bez vojnog prisustva i intervencija sila izvan tog područja.
Arakči je, takođe, istakao da je suprotstavljanje, kako je naveo, "agresiji cionističkog režima" neophodno radi zaštite nezavisnosti i suvereniteta zemalja i sprečavanja širenja rata.
Rojters: Katar predložio Iranu novi sporazum o okončanju rata
Katarski posrednici predali su Iranu novi nacrt sporazuma o okončanju rata koji protiv te zemlje vode Sjedinjene Američke Države i Izrael, piše Rojters.
Teheran razmatra predlog, a očekuje se da će na njega odgovoriti do kraja nedjelje, izjavio je zvaničnik upoznat sa pregovorima.
"Uoči nedjeljnog sastanka u Teheranu postojala je zabrinutost da bi izraelski premijer Benjamin Netanjahu ove nedjelje mogao da naredi nastavak napada na Iran", dodao je neimenovani zvaničnik.
Grosi: Nema naznaka da Iran obnavlja nuklearna postrojenja oštećena u napadima
Šef Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi izjavio je da nema naznaka da je Iran pokušao da popravi ili obnovi nuklearna postrojenja oštećena u američkim i izraelskim vojnim napadima ove i prošle godine.
Grosi je, tokom sjednice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, pozvao Iran da inspektorima omogući pristup svim nuklearnim postrojenjima, uključujući i ona koja su oštećena u napadima.
"Od juna 2025. godine nismo utvrdili nikakve aktivnosti na popravci ili obnovi postrojenja oštećenih u vojnim napadima 2025. i 2026. godine", rekao je Grosi.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je jedan od glavnih razloga za početak rata protiv Irana 28. februara bio sprečavanje Teherana da razvije nuklearno oružje.
Istovremeno, tvrdio je da su američki napadi na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine "potpuno uništili" iranski nuklearni program.
Preliminarni rezultati izbora u Izraelu
Pentagon: Rat protiv Irana koštao nas je 47,1 milijardu dolara
Rat protiv Irana koštao je Sjedinjene Američke Države 47,1 milijardu dolara do 16. oktobra, saopštio je Pentagon.
Prema pisanju Njujork tajmsa, više od 60 odsto ukupnih troškova odnosi se na bombe, rakete i drugu municiju.
List navodi da je do podataka došao od izvora u američkom Kongresu.
Američko ratno vazduhoplovstvo potrošilo je 7,6 milijardi dolara, mornarica 1,5 milijardi, dok je kopnena vojska izdvojila oko 2,1 milijardu dolara za snage u regionu.
Izraelski izbori - preliminarni rezultati daju prednost Netanjahuovom bloku
Prema dosadašnjim rezultatima izbora u Izraelu, na osnovu 53,7 odsto prebrojanih glasačkih kutija, blok stranaka koje podržavaju Benjamina Netanjahua osvojio je 55 mjesta, dok stranke koje su protiv njega imaju 50 mjesta. Arapske stranke osvojile su ukupno 15 mjesta.
Podaci koje je do 7.27 objavila Centralna izborna komisija nisu konačni i mijenjaće se kako se brojanje glasova bude nastavljalo.
Među strankama koje trenutno nisu prešle izborni cenzus od 3,25 odsto su Rezervisti sa 2,7 odsto glasova, Narod Izraela sa 1,7 odsto i Haredi sa 0,2 odsto.
Glasovi u dvostrukim kovertama, uključujući glasove vojnika, biće prebrojani naknadno.
-----------
Građani Izraela glasali su na parlamentarnim izborima koje je obilježila rekordna izlaznost od čak 77,7 odsto.
Prema izlaznim anketama, koje su izraelske televizije objavile po zatvaranju birališta, na parlamentarnim izborima nema ubjedljivog pobjednika – ni koalicija koja podržava premijera Benjamina Netanjahua, ni glavni opozicioni savez predvođen jevrejskim strankama nisu osvojili jasnu većinu u parlamentu.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan sastao se sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na marginama samita Foruma zemalja izvoznica gasa u Moskvi. Dvojica predsjednika razgovarala su o bilateralnim odnosima i mogućnostima za jačanje saradnje, posebno u oblasti energetike.
Prethodno je Pezeškijan na samitu poručio da su napadi na energetsku infrastrukturu i postrojenja značajno uticali na globalno energetsko tržište. Upozorio je i da jednostrane sankcije i “ekonomski terorizam” imaju teške posljedice po svjetski energetski sektor.
Istovremeno, vrhovni vođa Irana, ajatolah Modžtaba Hamnei, pozvao je na okončanje trenutnog stanja “ni rata ni mira”.
Iranska mornarica saopštila je da se naftni tanker zapalio nakon što je naišao na podvodne mine istočno od Ormuskog moreuza.
U međuvremenu, jemenski Huti saopštili su da su balističkom raketom gađali saudijsku rafineriju nafte Ras Tanura, najveću u zemlji, i izazvali požar. Saudijske vlasti nisu potvrdile navode o napadu, prenio je Rojters.
Cijena nafte Brent pala je ispod 115 dolara po barelu, nakon što su obnovljena diplomatska nastojanja podstakla nade u okončanje rata između SAD i Irana i ublažavanje uticaja na energetska tržišta.
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU