(UŽIVO) Iran: Dozvolićemo prolaz Ormuskim moreuzom nakon rata samo u skladu s protokolima

Novi napad na jug Libana, najmanje pet osoba poginulo

U vazdušnom napadu na mjesto Madždal Zoun u blizini granice sa Izraelom poginulo je najmanje pet osoba, saopštilo je libansko ministarstvo zdravlja, prenijela je Al Džazira.

Najmanje dva libanska vojnika koji su bili sa spasilačkim timom su ranjena.

Cijene nafte skočile zbog dalje blokade Ormuza i nakon što su Emirati napustili OPEK

Cijene nafte danas su porasle i to sedmi put zaredom, čime su dostigle najviši nivo od početka aprila.

Pored blokade Ormuskog moreuza, na skok je uticao i iznenadni izlazak Ujedinjenih Arapskih Emirata iz Organizacije zemalja izvoznica nafte OPEK plus, prenio je Trejding ekonomiks. 

Cijena nafte brent kretala se na nivou od 112 dolara po barelu, a američka sirova nafta WTI na oko 100 dolara po barelu.

Izlazak UAE iz OPEK-a nije značajno ublažio ograničenja u snabdijevanju, jer se svako povećanje proizvodnje i dalje nalazi pred ključnom logističkom preprekom – zatvorenim Ormuskim moreuzom.

Tržišta su i dalje fokusirana na odgovor američkog predsjednika Donald Trump na najnoviji predlog Irana za okončanje sukoba, iako izvještaji sugerišu da Vašington nije zadovoljan, budući da iranski nuklearni program ostaje ključna tačka sporenja.

Uprkos tome što primirje uglavnom traje od početka aprila, uzajamne blokade Ormuza od Irana i SAD smanjila su saobraćaj kroz taj moreuz gotovo na nulu.

To dodatno pojačava rizike u vezi sa snabdijevanjem, ako se zna da tim putem inače prolazi oko 20 odsto globalnih tokova energenata.

Sukob, koji je sada ušao u devetu nedjelju, doveo je do naglog rasta cijena i dodatnog zaoštravanja uslova snabdijevanja na svjetskom tržištu.

Iran: Dozvolićemo prolaz Ormuskim moreuzom posle rata samo u skladu s protokolima

Iran će dozvoliti prolaz Ormuskim moreuzom u Persijskom zalivu nakon okončanja rata protiv Sjedinjenih Američkih Država i Izraela samo u skladu sa protokolima koji će štititi bezbjednost Irana, izjavio je zamjenik ministra odbrane te zemlje Reza Talaei Nik.

Govoreći na sastanku ministara odbrane zemalja Šangajske organizacije, on je rekao da Iran prepoznaje međunarodnu zabrinutost zbog trenutnih ograničenja koja je uveo na prolaz kroz Ormuski moreuz, ali istakao da su ograničenja odgovor na američko-izraelske napade na zemlju, koji su počeli krajem februara i zaustavljeni prekidom vatre 8. aprila, prenosi iranska televizija Pres.

On je naveo da će Iran dozvoliti komecijalne prolaze moreuzom ako rat bude trajno prestao.

- Omogućavanje nesmetanog tranzita komercijalnih brodova biće na dnevnom redu nakon završetka rata, pod uslovom da se poštuju protokoli koji ne ugrožavaju bezbjednost Irana - rekao je Nik.

Prethodno je američki predsjednik Donald Tramp rekao kako je Teheran navodno tražio od Vašingtona da što prije ukine svoju blokadu Ormuskog moreuza, jer je Iran "u stanju kolapsa".

Iran odobrio privremeni plan za pristup internetu

Iranski Savjet za nacionalnu bezbjednost odobrio je privremeni plan kojim se kompanijama omogućava pristup globalnom internetu uz manja ograničenja, saopštio je portparol vlade iranskim medijima.

Odluka je donijeta nakon višenedeljnog prekida interneta koji su vlasti uvele od početka rata sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom.

(The Guardian)

 

Izrael naredio evakuaciju na jugu Libana pred nove napade na Hezbolah

Izraelske odbrambene snage (IDF) izdale su upozorenje za evakuaciju stanovništva iz 16 sela i gradova na jugu Libana, uoči planiranih vazdušnih udara na ciljeve povezane sa Hezbolahom.

Upozorenje se odnosi na područja južno od rijeke Litani, koja je već ranije bila obuhvaćena opštim nalogom za evakuaciju, prenio je Tajms ov Izrael.

Portparol IDF-a Avičaj Adrej kazao je da je odluka donijeta zbog, kako je naveo, ponovljenih napada Hezbolaha na izraelske trupe uprkos postojećem primirju.

- S obzirom na kršenje sporazuma o prekidu vatre od strane Hezbolaha, izraelska vojska je primorana da djeluje silom - rekao je Adrei.

Civilima je naloženo da se upute ka Sidonu, sjeverno od rijeke Litani, uz upozorenje da boravak u blizini objekata i naoružanja Hezbolaha predstavlja ozbiljan rizik po život.

(Times of Israel)

 

Iran: SAD više ne mogu da diktiraju politiku nezavisnim državama

Sjedinjene Američke Države više nisu u poziciji da nameću svoju politiku nezavisnim državama, izjavio je portparol iranskog Ministarstva odbrane Reza Talaei-Nik.

Govoreći po dolasku u Biškek na sastanak ministara odbrane Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS), Talaei-Nik je ocijenio da je "istrajnost iranskog naroda i oružanih snaga" pokazala svijetu da Vašington više nema kapacitet da "diktira" političke pravce drugim zemljama.

- SAD će na kraju morati da odustanu od svojih nezakonitih i iracionalnih zahtjeva - rekao je Talaei-Nik i naglasio da pojedine države i Izrael vidi kao "simbol državnog terorizma".

Portparol je istakao da je Iran spreman da podijeli svoja odbrambena iskustva i kapacitete sa državama članicama ŠOS-a, naglašavajući da ta organizacija predstavlja prelazak sa unipolarnog na multipolarni svjetski poredak.

(Pres TV)

 

Iran spreman da dijeli odbrambene kapacitete sa azijskim partnerima

Iran je spreman da podijeli svoje odbrambene kapacitete naoružanja sa "nezavisnim zemljama, posebno članicama Šangajske organizacije za saradnju", izjavio je zamjenik iranskog ministra odbrane Reza Talaei-Nik, prema iranskim državnim medijima.

- Spremni smo da podelimo iskustva američkog poraza sa drugim članicama - rekao je Talaei-Nik tokom sastanka ministara odbrane Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) održanom u Kirgistanu.

Iranski zvaničnik je nedavno razgovarao sa ruskim i bjeloruskim vojnim osobljem, a Moskva i Minsk su istakli svoju volju da nastave saradnju sa Teheranom.

ŠOS, međunarodna organizacija za saradnju, koja je prvobitno osnovana kao grupa šest evroazijskih država, proširila se na deset stalnih članica (Indiju, Iran, Kazahstan, Kinu, Kirgistan, Rusiju, Tadžikistan, Pakistan, Uzbekistan i Belorusiju), uz 16 država sa statusom posmatrača ili partnera u dijalogu.

Cilj organizacije je jačanje bezbjednosne, ekonomske i političke saradnje u evroazijskom prostoru.

Izvještaj: Prvi tanker sa LNG prošao kroz Ormuski moreuz poslije višenedjeljnog zastoja

Prvi tanker sa tečnim prirodnim gasom (LNG) prošao je kroz Ormuski moreuz nakon višenedjeljnog prekida saobraćaja izazvanog sukobom u regionu, navedeno je u Izvještaju o praćenju brodova.

Kako je navedeno, tanker "Mubaraz", koji je početkom marta ukrcao teret na ostrvu Das u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ponovo se pojavio zapadno od Indije nakon što je nedjeljama bio neaktivan u Persijskom zalivu i prestao da emituje signal krajem marta.

Saobraćaj kroz ovu rutu bio je gotovo potpuno obustavljen tokom prethodna dva mjeseca zbog rastućih tenzija i međusobnih blokada Irana i Sjedinjenih Američkih Država.

Podaci su pokazali da je brod ranije signalizirao Kinu kao krajnju destinaciju, uz procijenjeni dolazak sredinom maja.

U prethodnim nedjeljama zabilježeni su pokušaji drugih tankera da prođu kroz moreuz, ali su se oni povlačili zbog bezbjednosnih rizika.

Nafta Brent poskupila na više od 111 dolara, Tramp razmatra predlog Irana za okončanje rata

Evropski berzanski indeksi su danas uglavnom u blagom padu, a cijena nafte Brent je ponovo poskupila i to na više od 111 dolara po barelu, dok je američki predsjednik Donald Tramp sazvao svoj tim za nacionalnu bezbjednost kako bi razmotrio predlog Irana za okončanje rata na Bliskom istoku.

Prema podacima sa berzi u 9.30 sati, cijena sirove nafte je porasla za 2,51 odsto – na 98,742 dolara, a nafte Brent za 2,98 odsto – na 111,450 dolara.

Iran je signalizirao da bi mogao da prihvati privremeni sporazum o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza u zamjenu za to da Vašington okonča blokadu iranskih luka, dok bi pregovori o nuklearnom programu Teherana bili odloženi.

Vlasti u Teheranu takođe žele da zadrže određen nivo kontrole nad tranzitom kroz ključni moreuz, što je vjerovatno neprihvatljivo za Vašington, prenosi Blumberg.

Američki državni sekretar Marko Rubio je konstatovao za Foks njuz da je ponuda Irana za okončanje rata bolja od očekivane, a portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit je juče izjavila da će se Tramp "veoma brzo" pozabaviti ovim predlogom.

Prvi let za Teheran od početka rata Irana i SAD polijeće iz Moskve

Prvi let iranske avio-kompanije "Er Mehan" poletjeće danas za Teheran sa moskovskog aerodroma "Šeremetjevo", i to je prvi let od početka američko-izraelskog rata u Iranu.

Predviđeno je da se od 28. aprila letovi ponovo obavljaju redovno utorkom, četvrtkom i nedjeljom.

Iran je u 25. aprila ponovo uspostavio komercijalne međunarodne letove sa aerodroma "Imam Homeini" ka više desitancija, uključujući Istanbul, Maskat i Medinu.

Raste cijena nafte, pad akcija u Aziji

Akcije na azijskim berzama danas su zabilježile pad, dok su cijene nafte porasle nakon što su, prema navodima tržišnih izvora, diplomatski pregovori o okončanju sukoba u Iranu ponovo u zastoju.

Na tržištu energenata, cijena barela nafte "brent" za junsku isporuku porasla je na 109,34 dolara, dok je američka sirova nafta dostigla 97,33 dolara po barelu, prenio je AP.

Brent je prije izbijanja sukoba u Iranu bio oko 70 dolara, a u jednom trenutku je skočio i blizu 120 dolara.

Japanski indeks "Nikei 225" pao je za 1,1 odsto na 59.884,12 poena, nakon što je Banka Japana zadržala referentnu kamatnu stopu na 0,75 odsto.

Centralna banka je upozorila da bi usporavanje globalne ekonomije, podstaknuto višim cijenama energenata, moglo da utiče na rast.

Na ostalim tržištima, južnokorejski "Kospi" porastao je za jedan odsto, dok su hongkonški "Hang Seng" i šangajski kompozitni indeks zabilježili pad od 0,7 i 0,2 odsto.

Australijski S&P/ASX 200 izgubio je 0,6 odsto.

Rubio: Imamo indikacije da je Modžtaba Hamnei živ

Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marko Rubio izjavio je da američka administracija ima indikacije da je iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei živ, ali da postoje brojna otvorena pitanja u vezi sa njegovom stvarnom ulogom u vlasti u Iranu.

Rubio je u intervjuu za Foks njuz rekao da su ključna pitanja vezana za to da li Hamnei zaista ima politički autoritet i donosi odluke u zemlji, navedeno je u saopštenja kabineta državnog sekretara SAD.

- Može da bude živ, ali mislim da su neriješena pitanja ovdje da li on ima isti kredibilitet kao njegov otac. Znamo da se mnogo godina, barem ja znam da mnogo godina, vode unutrašnje debate u Iranu o sukcesiji i da li bi trebalo da bude nasledna- kazao je Rubio.

Istakao je da se u Iranu godinama vode unutrašnje debate o načinu političkog nasleđivanja i da dio tih rasprava i dalje nije razriješen.  Prema njegovim riječima, i dalje nije jasno da li Hamnei ima odgovarajuće vjerske i političke kvalifikacije za tu funkciju, kao i da li samostalno donosi odluke.

Koliko je pomoraca i brodova trenutno zarobljeno u Persijskom zalivu

U regionu Persijskog zaliva trenutno je 20.000 pomoraca zarobljeno na brodovima. Međunarodna pomorska organizacija izrazila je zabrinutost zbog njihove teške situacije.

Generalni sekretar te organizacije Arsenio Domingez upozorio je, poslije govora u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, da brodski transport i pomorci nikada ne bi trebalo da budu iskorišćeni kao instrument u geopolitičkim konfliktima.

Istakao je da je glavna briga pomorske agencije UN i dalje bezbjednost i dobrobit nedužnih pomoraca zarobljenih u Zalivu zbog sukoba.

- Takođe, ne postoji pravni osnov da bilo koja zemlja uvede plaćanja ili nameće takse, ili bilo kakve diskriminatorne uslove na međunarodnim moreuzima -  naglašava Domingez.

Navodi da je u regionu Persijskog zaliva zarobljeno skoro 2.000 brodova i podsjeća da su Iran i SAD potpisnici Međunarodne konvencije IMO o bezbjednosti života na moru.

Eskalacija na granici Libana i Izraela

Na jugu Libana i u pograničnom području sa Izraelom zabilježena je nova eskalacija sukoba, uključujući vazdušne napade, razmjenu vatre i napade dronovima.

Libanska državna novinska agencija NNA saopštila je da su "neprijateljski ratni avioni" izveli tri vazdušna udara na grad Zavtar el Šarkija od ranih jutarnjih sati, dok su teški mitraljezi korišćeni u napadima na naselje Al-Mahnija u gradu Bint Džbejl.

Takođe je navedeno da izraelski avioni i dronovi intenzivno nadlijeću područje Tira i druge gradove i sela na jugu zemlje.

Izraelska vojska saopštila je da je jedan njen vojnik teško, a drugi lakše ranjen u napadu dronom koji je izvela libanska grupa Hezbolah na jugu Libana, prenio je Tajms of Izrael.

Izraelska strana navodi da Hezbolah posljednjih nedjelja sve češće koristi male dronove u napadima na izraelske snage u pograničnom području.

Situacija na granici ostaje napeta, uz nastavak vojnih aktivnosti sa obje strane i pojačano prisustvo vazdušnih i bespilotnih letjelica u regionu.

CNN: Razlike SAD i Irana nisu toliko velike kao što izgleda

Iako Sjedinjene Američke Države i Iran nisu održali drugu rundu pregovora u Pakistanu, izvori upoznati sa procesom posredovanja navode da razlike tokom pregovora između dvije strane nisu tako velike kao što djeluje u javnosti.

Prema istim izvorima, diplomatski kontakti se nastavljaju iza kulisa, a razgovori su usmjereni na fazni sporazum u kojem bi prvi korak bio povratak na stanje prije sukoba i ponovno otvaranje Ormuskog moreuza bez ograničenja ili naplate, prenio je CNN.

Pitanje iranskog nuklearnog programa, koje su i Vašington i Izrael naveli kao razlog sukoba, bilo bi razmatrano u kasnijoj fazi pregovora.

Predsjednik SAD Donald Tramp ranije je kazao da bi svaki sporazum morao da uključi odustajanje Irana od obogaćivanja uranijuma i smanjenje njegovih zaliha, što Teheran odbija.

------------------------------------------------------------------------

Nastavljaju se izraelski napadi na Liban – najmanje 14 ljudi je stradalo, a 37 ih je ranjeno u napadima na jugu, saopštilo je libansko Ministarstvo zdravlja.

Lider libanske militantne grupe Hezbolah Naim Kasem odbacio je direktne pregovore sa Izraelom, ocjenjujući ih kao "težak grijeh" koji bi destabilizovao zemlju, dok je izraelski ministar odbrane Izrael Kac upozorio da će prkos te grupe imati katastrofalne posljedice po Liban.

Istovremeno, u Sankt Peterburgu iranski šef diplomatije Abas Arakči razgovarao je sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o situaciji na Bliskom istoku, ocijenivši pritom da je američki predsjednik Donald Tramp zatražio pregovore sa Iranom jer SAD nisu postigle nijedan od svojih ciljeva.

Iz Kremlja je, takođe, saopšteno da je Rusija spremna da posreduje u okončanju sukoba u Iranu ako budu dogovorene prihvatljive opcije, kao i da Moskva ostaje posvećena jačanju odnosa sa Teheranom.

Iz Bijele kuće je, u međuvremenu, saopšteno da je Tramp razgovarao sa najvišim savjetnicima za nacionalnu bezbjednost o novom iranskom prijedlogu za rješavanje sukoba, ali da su njegovi osnovni zahtjevi ostali nepromijenjeni, uključujući slobodan protok nafte kroz Ormuz i da Iran preda obogaćeni uranijum.

Američki državni sekretar Marko Rubio je, međutim, izjavio da ponuda Irana o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza pod striktnim uslovima nije prihvatljiva za SAD, niti druge zemlje, jer bi tako tjesnac i dalje bio pod kontrolom Teherana.

Za to vrijeme, britanski ministar za Evropu i Sjevernu Ameriku Stiven Dauti poručio je da Velika Britanija ne podržava američku blokadu iranskih luka, ali se zalaže za zajedničke napore da se obezbijedi nesmetana plovidba kroz Ormuz.