Bez primirja
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
(UŽIVO) Pezeškijan: Povjerenje u Vašington je izgubljeno, regionu ne treba „spoljni policajac”
Dešavanja na Bliskom istoku pratite uživo na portalu Dan.
Hamas: Savet za mir podržava stav Izraela o ukidanju UNRVA
Palestinska militantna grupa Hamas kritikovala je stav Savjeta za mir o ulozi Agencije Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRVA) u Pojasu Gaze, ocjenjujući da takav pristup ide u prilog nastojanjima Izraela da se okonča rad te agencije i dovede u pitanje pravo palestinskih izbjeglica na povratak.
Portparol Hamasa Hazem Kasem rekao je da je odluka Savjeta da ne sarađuje sa UNRVA "potpuno u skladu sa izraelskim stavom", tvrdeći da je cilj takve politike da se ograniči rad agencije i njena mogućnost da pruža pomoć Palestincima, prenosi Al Džazira.
Kasem je istovremeno kritikovao Savjet za mir zbog, kako je naveo, nemogućnosti da obezbijedi humanitarnu pomoć Gazi ili da primora Izrael da poštuje sporazum o prekidu vatre i zaustavi svakodnevno stradanje Palestinaca u enklavi.
Savjet za mir saopštio je u petak da ostaje pri politici prema kojoj UNRVA neće biti uključena u njegove aktivnosti u Gazi.
Kako je navedeno, saradnja će biti ograničena na "pouzdane i sposobne partnere" koji mogu da odgovore na potrebe stanovništva i doprinesu cilju da Gaza bude "oslobođena ekstremizma".
Savjet je ocijenio da UNRVA nije ispunila postavljene kriterijume i naveo da je njegov pristup usmjeren na smanjenje dugoročne zavisnosti od humanitarne pomoći i stvaranje uslova za održivu ekonomiju Gaze.
Član Izvršnog komiteta Palestinske oslobodilačke organizacije i predsednik njenog odjeljenja za pitanja izbjeglica Ahmad Abu Huli pozvao je međunarodnu zajednicu da političku podršku UNRVA pretvori u finansijske i političke obaveze kako bi se obezbijedio nastavak njenog rada.
Pozvao je i na izdvajanje oko 100 miliona dolara za pokrivanje finansijskog manjka agencije, kao i na uspostavljanje višegodišnjeg i održivog sistema finansiranja.
UNRVA je osnovana odlukom Generalne skupštine UN 18. decembra 1949. godine i pruža usluge obrazovanja, zdravstvene zaštite, pomoći i zaštite palestinskim izbjeglicama u Gazi, na Zapadnoj obali, u Jordanu, Libanu i Siriji. Agencija se finansira uglavnom dobrovoljnim prilozima država donatora.
Tramp: Neprihvatljiv predlog Irana za otvaranje Ormuskog moreuza
Američki predsednik Donald Tramp odbacio je najnoviji predlog Irana za ponovno otvaranje Ormuskog moreuza i ocijenio da je taj predlog "neprihvatljiv“".
- Odbacujem njihov predlog. Žele da sklope dogovor gdje će odmah otvoriti moreuz jer toliko mnogo gube. Mi ubjedljivo dobijamo. Imamo potpunu kontrolu nad Ormuskim moreuzom - rekao je Tramp novinarima, komentarišući iranski plan koji predviđa brzo ponovno otvaranje moreuza i nastavak pregovora o iranskom nuklearnom programu u zamjenu za ukidanje američke pomorske blokade i drugih ekonomskih mjera protiv Teherana.
Dodao je da i sam podržava postizanje dogovora, ali da ponuđeni sporazum ne bi bio prihvatljiv.
Iran je svoj predlog SAD proslijedio preko posrednika početkom ove nedjelje. Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči rekao je da plan predviđa da SAD u roku od sedam dana ispune određene uslove kako bi pregovori o nuklearnom programu bili obnovljeni i Ormuski moreuz ponovo otvoren.
Prema predlogu, Teheran bi omogućio brzo obnavljanje pomorskog saobraćaja kroz strateški prolaz, dok bi Vašington ukinuo pomorsku blokadu i druge ekonomske pritiske.
Trampovo odbacivanje predloga dolazi u trenutku pojačanih poremećaja u saobraćaju kroz Ormuski moreuz, jednog od ključnih svjetskih pomorskih pravaca za transport energenata.
Pezeškijan: Povjerenje u Vašington je izgubljeno, regionu ne treba „spoljni policajac”
Poverenje Teherana u Vašington je izgubljeno, a bezbjednost našeg regiona ne može se postići uz pomoć „spoljnog policajca”, izjavio je danas za Al Džaziru iranski predsjednik Masud Pezeškijan.
Prema njegovim riječima, ne postoji povjerenje u direktne pregovore sa Vašingtonom zbog ponovljenih napada i uvođenja sankcija nakon svake runde pregovora, uz naglasak da se bezbjednost Bliskog istoka mora postići kroz regionalnu saradnju zemalja tog područja. Iranski predsjednik je ukazao na to da trenutno postoji posredovanje Katara i Pakistana u prenošenju poruka Vašingtonu.
On je takođe izrazio spremnost svoje zemlje da pomogne u okončanju krize u Jemenu, ističući da cilj iranske strategije nije raspirivanje ratova.
Kada je riječ o odnosima sa Vašingtonom i nuklearnom sporazumu, Pezeškijan je postavio pitanje zašto i sa kojim ciljem bi trebalo da se sastane sa američkim predsjednikom?
- Kada smo ranije potpisali sporazum, oni ga nisu sproveli - kazao je on, objašnjavajući da se pregovori Irana sa Sjedinjenim Američkim Državama zasnivaju na prethodnom memorandumu o razumijevanju, kao i da Vašington mora da definiše svoj stav o tom pitanju.
Povodom strateških pitanja i pomorske bezbjednosti, iranski predsjednik je naglasio da je rješenje za krizu u Ormuskom moreuzu moguće postići dijalogom i pregovorima, a ne upotrebom sile, napominjući istovremeno da „zatvaranje Ormuskog moreuza postaje normalna stvar kada su putevi za Iran presječeni”.
Pezeškijan smatra da je Saudijska Arabija sposobna da odigra ključnu ulogu u ujedinjavanju zemalja islamskog svijeta, ističući povodom pitanja Jemena da „ono što se tamo dešava nije povezano sa Iranom, ali da Teheran stoji uz sve one koji su izloženi nepravdi”.
Kada je riječ o unutrašnjoj situaciji i koordinaciji rukovodstva u Iranu, Pezeškijan je objasnio da se strategija “neprijatelja” zasniva na podsticanju nesuglasica među iranskim zvaničnicima, ali da zemlja svjedoči unutrašnjoj koheziji bez presedana.
Govoreći o prirodi odnosa sa Vrhovnim vođom Islamske revolucije i samim vrhovnim rukovodstvom, Pezeškijan je naveo da se dvaput sastao sa Vrhovnim vođom.
UN dodale 61 kompaniju na crnu listu zbog poslovanja sa izraelskim naseljima
Kancelarija Ujedinjenih nacija za ljudska prava dodala je još 61 kompaniju na crnu listu firmi za koje se navodi da učestvuju u kršenju ljudskih prava Palestinaca putem poslovnih veza sa izraelskim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali, prenio je britanski Gardijan.
Velika većina od ukupno 214 kompanija, sa sjedištem u 11 zemalja, jeste izraelska, a pet od 158 kompanija koje su se nalazile na listi prošle godine uklonjeno je prilikom najnovijeg ažuriranja.
Crna lista, prvi put objavljena 2020. godine, nastala je nakon glasanja u Savjetu UN za ljudska prava, koji nema ovlašćenja da primora kompanije na određeno djelovanje.
Njen glavni cilj je javno imenovanje i osuda preduzeća koja imaju veze sa naseljima, navodi britanski list.
Nije poznato kakav finansijski uticaj je uvrštavanje na listu imalo na te kompanije.
-Ovaj izvještaj je još jedan podsjetnik kompanijama da imaju odgovornost u pogledu ljudskih prava i da se od njih očekuje da sprovedu dužnu pažnju kako bi osigurale da ne učestvuju u kršenju ili zloupotrebi ljudskih prava - izjavio je visoki komesar UN za ljudska prava, Folker Tirk.
Izrael je kategorički odbacio objavljivanje ove liste.
- Ova baza podataka treba da posluži kao crna lista preduzeća koja nisu učinila ništa nezakonito - navodi se u saopštenju izraelske diplomatske misije u Ženevi.
Misija je pozvala prijatelje da ne podlegnu ovom ružnom pokušaju stavljanja izraelskih firmi na crnu listu.
Kancelarija UN je navela da je obavijestila kompanije o njihovom uvrštavanju na listu i pružila im mogućnost da odgovore.
Najnoviji izvještaj dolazi u trenutku kada su izraelska naselja na palestinskim teritorijama ponovo pod lupom javnosti.
Ranije ovog mjeseca, Velika Britanija je zabranila trgovinu sa izraelskim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali, gdje, kako navodi, “teroristi među doseljenicima” sprovode “etničko čišćenje” Palestinaca, podsjetio je Gardijan.
Francuska i Kanada su najavile da će preduzeti slične mjere.
Šarif: Ormuski moreuz i Bab el-Mandeb moraju da ostanu otvoreni
Pakistanski premijer Šehbaz Šarif izjavio je u UN da su Ormuski moreuz i Bab el-Mandeb “arterije globalne ekonomije” i da “moraju da ostanu otvorene”, upozorivši da ta dva plovna puta ne smiju da postanu “tačke konfrontacije”.
Šarif je istakao napore Pakistana da od februara posreduje u ratu između SAD i Irana, uključujući postizanje Islamabadskog memoranduma o razumijevanju, koji je ranije ove godine doveo do višenedjeljnog zatišja u neprijateljstvima, ali nije riješio šira pitanja sukoba, prenio je Dojče vele.
“Usred tutnjave raketa, dronova i pušaka, glas za diplomatiju mora da odjekuje još glasnije i snažnije”, rekao je Šarif u obraćanju Generalnoj skupštini UN u Njujorku.
Istakao je da Ormuski moreuz i Bab el-Mandeb “moraju da nose obećanje prosperiteta, a ne opasnosti rata”.
Šarif je, takođe, osudio, kako je naveo, nedavne “žalosne” napade Huta na Saudijsku Arabiju, uključujući prijavljeni pokušaj napada dronom na Meku, za koji je rekao da je “razbjesneo muslimane širom svijeta”.
Tramp objavio kartu: Ormuski moreuz preimenovan u “Trampov moreuz”
Američki predsjednik Donald Tramp objavio je kartu na kojoj je Ormuski moreuz označen kao “Trampov moreuz”, nakon što je ranije predložio da taj strateški plovni put dobije njegovo ime.
Na karti, objavljenoj na njegovoj društvenoj mreži Truth Social, Ormuski moreuz je zaokružen i označen natpisom “Trampov moreuz”, dok predsjednik SAD uz objavu nije dodao nikakav komentar.
Tramp je ranije predložio da Ormuski moreuz bude preimenovan po njemu, a takođe je u više navrata iznosio ideju da taj plovni put bude proglašen teritorijom Sjedinjenih Američkih Država.
Ormuski moreuz povezuje Persijski i Omanski zaliv i predstavlja jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport energenata.
Volstrit džornal: Tramp odbio iranski predlog o sedmodnevnom prekidu vatre, planira bombardovanje
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Džava Donald Tramp odbio je iranski predlog o sedmodnevnom prekidu vatre, koji je iznio iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči, objavio je danas Volstrit džornal, pozivajući se na američke zvaničnike.
Američki zvaničnici rekli su tom listu da je Tramp svojim saradnicima saopštio da očekuje nastavak bombardovanja Irana nakon novembarskih izbora za Kongres SAD, dok američki predsjednik, kako navode, na zatvorenim sastancima izražava sumnju da će Iran ispuniti njegove zahtjeve.
Iran je prošle nedelje, tokom sastanka održanog u Kataru, predložio sedmodnevno primirje koje bi moglo da otvori put za obustavu iranskih napada na pomorski saobraćaj u zamjenu za ukidanje američke blokade, naveli su za izvori upoznati sa pregovorima.
Međutim, američki zvaničnici upoznati sa situacijom rekli su da je Vašington Iranu i posrednicima saopštio da Tramp ne namjerava da ukine pomorsku blokadu Irana, jer u SAD smatraju da će ekonomski pritisak primorati Teheran da potpiše sporazum.
Prema navodima njujorškog lista, pozivajući se na arapske posrednike, iranske diplomate iznijele su više predloga za okončanje rata i priznale da se ekonomska kriza u njihovoj zemlji pogoršava.
Zvaničnici su, međutim, naglasili da bi Trampov trenutni stav mogao da se promijeni ukoliko se sukob nastavi tokom narednih nedelja i da bi na njega mogli da utiču rezultati izbora za Kongres.
Američki zvaničnici su naveli da Tramp oklijeva da obnovi velike vojne operacije protiv Irana, djelimično zbog želje SAD da sačuvaju svoje sve manje zalihe municije za eventualne druge vanredne situacije.
U međuvremenu, pregovori između Vašingtona i Teherana nastavljaju se preko posrednika, uključujući i razgovore o iranskom nuklearnom programu, potvrdili su zvaničnici za američki list.
Američki zvaničnici su otkrili da su napori koje predvode SAD kako bi se tankerima omogućio prolazak kroz Ormuski moreuz smanjili hitnost postizanja sporazuma.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči u petak je potvrdio da je Teheran Vašingtonu dostavio plan prema kojem bi Ormuski moreuz bio ponovo otvoren za pomorski saobraćaj u roku od sedam dana.
Arakči je rekao da je Iran preko Katara SAD dostavio konkretan sedmodnevni plan i da bi, ukoliko budu ispunjeni potrebni uslovi, moreuz mogao da bude ponovo otvoren, a saobraćaj vraćen u normalu u predviđenom roku.
Prema njegovim rečima, šestog dana roka Ormuski moreuz bi bio otvoren, dok bi narednog dana počeli pregovori o usaglašenim pitanjima radi postizanja konačnog sporazuma.
Iran: Otvaramo Ormuz čim SAD prihvate predlog
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči rekao je da bi ta zemlja mogla da počne sa realizacijom plana za otvaranje Ormuskog moreuza “čim Vašington prihvati predlog”.
Prema predlogu, Teheran je ponudio da ponovo otvori moreuz. U roku od sedam dana okončala bi se neprijateljstva na svim frontovima, uključujući Liban, a Sjedinjene Države bi ukinule blokadu iranskih luka, odmrzle zamrznuta iranska sredstva i ukinule sankcije na prodaju nafte.
Međutim, prema izjavi jednog iranskog zvaničnika za agenciju Rojters, Iran neće pokazati nikakvu fleksibilnost u vezi sa svojim nuklearnim programom, čak i ako SAD prihvate njegov predlog.
Arakči je na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku pozitivno opisao indirektni kontakt sa SAD koji je omogućio Katar, ali nije precizirao detalje.
Kancelarija UN za ljudska prava objavila je spisak na koji je dodata još 61 kompanija koja posluje u izraelskim naseljima na Zapadnoj obali, koje svjetska organizacija smatra nelegalnim.
U međuvremenu, ministri spoljnih poslova Saudijske Arabije, Turske i Pakistana razgovarali su o načinima za aktiviranje sporazuma o zajedničkoj odbrani, potpisanog u Meki u avgustu, saopštila je saudijska novinska agencija SPA.
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU