(UŽIVO) Sporazum Irana i Omana o tranzitu kroz Ormuz i podjeli prihoda; Iran pozdravlja mogući sastanak između Pezeškijana i Putina

Rubio: SAD za sada ne planiraju nove napade na Iran

Sjedinjene Američke Države za sada ne planiraju nove napade na Iran, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio, navodeći da Vašington želi da se usredsredi na druge načine pritiska na Teheran.

Rubio je, prema pisanju portala „Aksios“, ministrima spoljnih poslova više savezničkih zemalja poručio da SAD trenutno ne žele da se vraćaju većim borbenim operacijama.

Ipak, nije isključio mogućnost vojnog odgovora ukoliko Iran prvi napadne.

Prema navodima američkih zvaničnika, Vašington će se usredsrediti na pritisak putem sankcija i pomorske blokade, kao i na prebacivanje što većih količina nafte kroz Ormuski moreuz.

Jedan američki zvaničnik kazao je da se očekuje da takva politika traje najmanje do završetka izbora za Kongres SAD u novembru.

On je dodao da SAD trenutno ne pregovaraju sa Iranom, ali da u Vašingtonu vjeruju da bi pojačani pritisak mogao da podstakne Teheran da se vrati za pregovarački sto.

Iran pozdravlja mogući sastanak između Pezeškijana i Putina

Zvanični Teheran pozdravlja mogući sastanak predsjednika Irana Masuda Pezeškijana i Rusije Vladimira Putina na forumu koji će se održati u oktobru u Turkmenistanu, izjavio je iranski ambasador u Ašhabadu Ali Modžtaba Ruzbehani.

- Imamo prijateljske odnose sa zemljama učesnicama, uključujući Rusiju. Sastanak između predsjednika Irana i Rusije je za nas značajan događaj i toplo ga pozdravljamo, ali to će zavisiti od programa i vremena predviđenog za takve političke susrete - rekao je Ruzbehani na brifingu za novinare u iranskoj ambasadi u Ašhabadu, prenosi RIA Novosti.

Prema riječima ambasadora, ako se postigne dogovor, lideri Irana i Rusije bi se mogli sastati i razgovarati o bilateralnim pitanjima.

Ruzbehani je potvrdio da je iranski predsjednik dobio poziv da učestvuje u događajima u kongresnoj zoni Avazi u Turkmenistanu i da su u toku pripreme za njegovo učešće.

Na forumu u Trukmenistanu će učestvovati šefovi država ZND i Centralne Azije i Azerbejdžana.

Tramp: Ormuski moreuz funkcioniše, ne mislim da je Modžtaba Hamnei mrtav

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da Ormuski moreuz "funkcioniše" i da su iz njega uklonjene mine, kao i da ne vjeruje da je iranski ajatolah Modžtaba Hamnei mrtav.

"Oslobodili smo se mina. Ali moreuz funkcioniše, to je funkcionalan moreuz. Da, s vremena na vrijeme će se pojaviti dron ili raketa ili nešto slično, ali to je veoma funkcionalan moreuz. Mnogo nafte izlazi", rekao je Tramp u intervjuu za konzervativnog radio voditelja Glena Beka, prenosi Si-Bi-Es njuz. 

Tramp je rekao da ne misli da je iranski ajatolah Modžtaba Hamnei mrtav, ali da, ukoliko bi to bio slučaj, Iranci priređuju prilično dobru "predstavu".

"Ne mislim da je mrtav. Bio je veoma teško ranjen", rekao je Tramp.

List Atlantik je u ponedjeljak objavio članak u kome se sugeriše da ajatolah Modžtaba Hamnei možda nije živ.

Netanjahu: Predložio sam Trampu "čvršću opsadu" Irana

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da je tokom sastanka sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom u julu razgovarao o tri moguća pristupa Iranu – diplomatiji, vojnoj akciji i pooštravanju "opsade" Teherana i da je Trampu preporučio treću opciju.

"Razgovarao sam sa predsjednikom Trampom prije nekoliko nedjelja u Bijeloj kući, u Ovalnom kabinetu. Razgovarali smo o tri opcije", rekao je Netanjahu u video-snimku koji je objavio njegov kabinet, a koji prikazuje njegov govor na hebrejskom jeziku na događaju u Jerusalimu, prenio je Tajms ov Izrael.

Prema njegovim riječima, prva opcija bila je diplomatija, ali je izrazio sumnju da je sa Teheranom moguće postići "dobar dogovor".

"Naravno, može da se napravi dogovor. Dobar dogovor – nemamo primjedbi. Sumnjam da može da se napravi dogovor sa tom gomilom", rekao je Netanjahu i iransku stranu nazvao "divljacima".

Druga opcija, prema njegovim riječima, bila je vojna akcija.

Netanjahu je rekao da bi Izrael bio spreman da se brani ukoliko ga Iran napadne.

"Nećemo dozvoliti Iranu da nas napadne, a ako nas, ne daj Bože, napadnu, pretrpjeće udarac veći od svega što su mogli da zamisle – daleko jači od svega što su do sada pretrpjeli", rekao je izraelski premijer.

Kao treću opciju Netanjahu je Trampu predstavio "pojačavanje opsade" Irana, rekavši mu: "Ti odluči."

Netanjahu nije izričito rekao da je Trampu predložio uvođenje sankcija, ali je novoproširene američke sankcije Iranu naveo kao primjer strategije ekonomskog pritiska o kojoj su razgovarali.

Naveo je da je Tramp u ponedjeljak potvrdio tu odluku "nečim veoma, veoma, veoma snažnim", misleći na najavu proširenih američkih sankcija protiv Irana.

SAD su saopštile da će nove mjere biti usmjerene na iransku digitalnu imovinu i tehnologiju, zlato, avijaciju i pomorski sektor, uz sekundarne sankcije koje bi mogle da pogode i subjekte u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Hongkongu, Kini, Singapuru i Evropi.

"Ono što je predsjednik Tramp uradio juče jeste da pooštri opsadu Irana – ne pooštravanjem opsade samog Irana, već pooštravanjem opsade onih koji pomažu tom režimu, toj užasnoj diktaturi. To je veoma važno", rekao je Netanjahu.

Tramp se duže vrijeme zalaže za snažan ekonomski pritisak na Teheran, a tokom svog prvog predsjedničkog mandata vodio je politiku "maksimalnog pritiska" prema Iranu.

Al Džazira: Pezeškijan sledeće nedelje sa Putinom

Predsjednik Irana Masud Pezeškijan i predsjednik Rusije Vladimir Putin planiraju da se sastanu na samitu Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) u Kirgistanu sledeće nedjelje. Iranski ambasador u Rusiji Kazem Džalali rekao je danas da će se Pezeškijan i Putin sastati na marginama samita, koji će početi u ponedeljak u Biškeku, prenosi Al Džazira.

Samit se održava pod sloganom "25 godina ŠOS, Zajedno za održivi mir, razvoj i prosperitet", a prisustvovaće, između ostalih, i predsjednik Kine Si Đinping.

ŠOS obuhvata 10 zemalja članica – Kinu, Rusiju, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Uzbekistan, Indiju, Pakistan, Iran i Belorusiju.

Tu su i države posmatrači – Avganistan i Mongolija, kao i partneri u dijalogu – Azerbejdžan, Jermenija, Bahrein, Kambodža, Egipat, Kuvajt, Maldivi, Mjanmar, Nepal, Katar, Saudijska Arabija, Šri Lanka, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati i Laos.

Posle dogovora Irana i Omana, pala cijena nafte

Evropski berzanski indeksi danas bilježe neujednačena kretanja, dok je cijena nafte Brent pala treći dan zaredom, ovoga puta na oko 86 dolara po barelu, nakon vijesti da se Iran i Oman približavaju dogovoru koji bi omogućio bezbjednu plovidbu tankera sa energentima kroz Ormuski moreuz.

Cijena nafte Brent je u 9.30 pala za 2,53 odsto, na 86,33 dolara po barelu, dok je američka nafta WTI pojeftinila za 2,59 odsto, na 80,23 dolara.

Predstavnici Irana i Omana saopštili su da su ministri spoljnih poslova dvije zemlje razgovarali o okviru za uspostavljanje zajedničkog plovidbenog koridora kroz Ormuski moreuz, kao i o zajedničkom projektu uklanjanja mina, prenosi Si-En-Bi-Si.

Tržišni stručnjaci smatraju i da nove američke sankcije Teheranu neće odmah ukloniti značajnu količinu iranske nafte sa tržišta, dok bi Kina, kao njen glavni kupac, mogla da ublaži efekte sankcija, ranije je prenio Volstrit džornal.

Njuzmaks: Iran planirao atentat na Jaira Netanjahua na Floridi

Iran je planirao atentat na Jaira Netanjahua, sina izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, dok je on živio na Floridi, a izraelske obavještajne službe su krajem prošle godine o tome obavijestile američke vlasti, objavio je američki portal Njuzmaks, pozivajući se na izvor iz američkih organa za sprovođenje zakona.

Prema tom izvoru, iranski operativci su već bili na području Majamija i pratili kretanje Jaira Netanjahua, uključujući i njegovu rezidenciju u Halandejl Biču.

Jair Netanjahu (35), koji je imao stalno obezbjeđenje izraelskih službi, nakon upozorenja je odmah napustio Floridu i vratio se u Izrael, ostavivši svoje stvari u SAD, naveo je izvor.

Izraelski premijer je u ponedjeljak, u intervjuu za izraelski Kanal 14, potvrdio da je Iran pokušao da ubije jednog od njegovih sinova, ali tada nije naveo o kom sinu je riječ.

"Iran je ciljao jednog od mojih sinova. Pokušali su da ga ubiju“, rekao je Netanjahu.

Netanjahu ima dvojicu sinova, Jaira i Avnera. Avner živi u Izraelu, dok je Jair duže vrijeme boravio na području Majamija, gdje je postao poznat kao konzervativni politički komentator i javni zagovornik svog oca.

Izraelski Kanal 12 objavio je da su pojedini mediji mjesecima bili upoznati sa postojanjem plana za atentat, ali da je njegovo objavljivanje ranije bilo spriječeno vojnom cenzurom.

U julu je Izrael produžio obezbjeđenje Šin Beta za Netanjahuovu suprugu Saru i sinove Jaira i Avnera. Njegovi sinovi bi, prema toj odluci, trebalo da imaju zaštitu narednih pet godina, čak i ukoliko Netanjahu napusti funkciju premijera.

Prema saopštenju američkog Ministarstva pravde, iranska Revolucionarna garda sprovodila je operacije u inostranstvu u okviru nastojanja da osveti ubistvo komandanta snaga Kuds Kasema Sulejmanija, koji je poginuo u američkom napadu u januaru 2020. godine.

Prijetnje povezane sa Iranom, za koje se navodi da su usmjerene na američke i izraelske zvaničnike, proširile su se i na porodicu američkog predsjednika Donalda Trampa.

Iranska državna televizija ove nedelje emitovala je prilog usmjeren protiv Trampovog 20-godišnjeg sina Barona, pod naslovom "Gde i kako ubiti Barona Trampa?“.

U emisiji, emitovanoj na iranskom Kanalu 3, koju su prenijeli mediji povezani sa Iranskom revolucionarnom gardom, iznijete su tvrdnje o praćenju Baronovog kretanja, njegovom univerzitetu, vozilima i obezbjeđenju Tajne službe. U programu je takođe navedeno da je za njegovu glavu raspisana nagrada od 10 miliona dolara.

Američka Tajna služba potvrdila je u utorak da je upoznata sa snimkom i navela da istražuje prijetnje upućene osobama pod njenom zaštitom, ali nije željela da govori o konkretnim mjerama bezbjednosti.

Iranski mediji su ranije objavljivali prijeteći sadržaj usmjeren i protiv prve dame SAD Melanije Tramp. Prošlog mjeseca su u Teheranu postavljeni bilbordi sa porukom "Krv za krv“, uz fotografije Donalda Trampa i članova njegove porodice.

Njuzmaks podseća da su američki bezbednosni zvaničnici 8. jula, dok se Tramp pripremao da napusti samit NATO-a u Ankari, dobili obaveštajne podatke o mogućoj iranskoj pretnji njegovom avionu.

Tramp je kasnije rekao da Iran želi da ga ubije i da se nalazi na iranskom spisku meta.

Bivši američki državni sekretar Majk Pompeo takođe je ranije označen kao moguća meta Irana.

Kroz Ormuz prošlo samo pet brodova u jednom danu

Kroz Ormuski moreuz juče je prošlo pet brodova sa teretom, približno koliko i dan ranije, ali znatno manje od desetodnevnog prosjeka od 15 brodova, pokazali su preliminarni podaci brodske službe Kpler.

Iz Persijskog zaliva kroz moreuz izašla su dva tankera sa tečnim naftnim gasom i jedan tanker sa bitumenom, dok su iz Omanskog zaliva u plovni put ušla dva prazna tankera za naftne derivate, prenio je Rojters.

Dan ranije kroz Ormuski moreuz prošla su četiri teretna broda.

Saobraćaj kroz Bab el Mandeb, još jedan važan pomorski prolaz na Bliskom istoku, blago je porastao – juče je zabilježen prolazak 31 broda, u odnosu na 29 dan ranije, što je približno u skladu sa desetodnevnim prosjekom.

Iran je saopštio da nastavlja razgovore sa Omanom o upravljanju Ormuskim moreuzom, zbog pojačanog ekonomskog pritiska SAD.

Iz Teherana je saopšteno da je dogovorena ruta privremenog zajedničkog brodskog koridora i da su se saglasili o uklanjanju mina sa plovnog puta.

Analitičari ING Economics ocjenjuju, međutim, da takav dogovor sam po sebi neće dovesti do normalizacije protoka nafte kroz moreuz i da bi za to bilo potrebno ublažavanje američkih mjera prema Iranu.

Iranski zvaničnik: Sa Omanom dogovorena privremena ruta za prolaz kroz Ormuz

Zamjenik iranskog ministra spoljnih poslova Kazem Garibabadi izjavio je da su Iran i Oman u proteklih 40 dana vodili razgovore o sporazumu za tranzit kroz Ormuski moreuz i da su se dogovorili o privremenoj ruti širine sedam milja (11 kilometara), sa ulaznom tačkom i dijelom izlazne rute koja prolazi kroz iranske teritorijalne vode.

- Složili smo se sa Omanom da će ulazna ruta u Ormuski moreuz biti kroz naše teritorijalne vode, a dio izlazne rute će takođe biti kroz naše teritorijalne vode - rekao je Garibabadi, prenosi Al Džazira.

Dodao je da aranžman sa Omanom "ne znači otvaranje Ormuskog moreuza“ i da aktiviranje zajednički dogovorene rute "znači zatvaranje južne rute u moreuzu“ koju su Sjedinjene Američke Države otvorile "pod pritiskom Omana“, što, prema njegovim riječima, krši memorandum o razumijevanju dvije zemlje.

Garibabadi je rekao da je predložena mapa za prolaz kroz Ormuski moreuz došla od iranskih oružanih snaga, a da će uslijediti pregovori o stalnom sporazumu.

-----------------------------------
Sjedinjene Američke Države ponudile su nagradu do deset miliona dolara za informacije o ključnim liderima Korpusa Islamske revolucionarne garde u okviru šire akcije protiv iranskih vojnih aktivnosti, nabavki i mreža za trgovinu naftom i petrohemijskim proizvodima, objavio je Stejt department.

Stejt department i Ministarstvo finansija SAD istovremeno su uveli sankcije protiv skoro 60 pojedinaca, kompanija i brodova, za koje Vašington tvrdi da omogućavaju Iranu vojne nabavke, sajber-operacije i ostvarivanje prihoda od izvoza nafte i petrohemijskih proizvoda.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je, u međuvremenu, da su sve mine koje su bile postavljene u Ormuskom moreuzu detonirane ili uklonjene iz međunarodnih voda i da je Iranu saopšteno da će svaki brod ili čamac koji postavlja nove mine biti uništen.

S druge strane, Oman i Iran su u zajedničkom saopštenju, nakon sastanka šefova diplomatija te dvije zemlje u Teheranu, naveli da su razgovarali o planu za otvaranje privremenog zajedničkog plovnog koridora kroz Ormuz.

Istakli su, takođe, da su razgovarali o zajedničkom projektu uklanjanja mina iz tjesnaca, iako je Tramp prethodno objavio da su sve mine u moreuzu uništene ili uklonjene.

Njujork tajms je, u međuvremenu, objavio da SAD pripremaju povratak diplomata u ambasade na Bliskom istoku koje su bile evakuisane prije i tokom rata sa Iranom, što ukazuje, piše list, na procjenu administracije američkog predsjednika da nije vjerovatno skoro obnavljanje sukoba punih razmjera.

Za to vrijeme, direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgijeva ocijenila je da je svjetska ekonomija bolje nego što se očekivalo podnijela energetski šok izazvan ratom u Iranu.

Istakla je, međutim, da pogoršanje fiskalne situacije u pojedinim zemljama, rast prinosa na državne obveznice i zastoj u procesu smanjenja inflacije predstavljaju razlog za zabrinutost.