Andrićevo djelo nadživjelo vrijeme

Ivo Andrić je autor književnog djela čija vrijednost ne slabi protokom vremena, a njegova priča nastavlja da živi i pola vijeka nakon smrti velikog književnika.

Upravo u znaku trajanja priče i novih čitanja Andrićevog stvaralaštva u prostorijama Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori otvorena je dokumentarna izložba "Andrić: priča ostaje", autora Marjana Marinkovića.

Марјан Маринковић

-фото: жељко шапурић

Postavka, koja je produkcija Biblioteke grada Beograda, prvi put je predstavljena publici u Crnoj Gori. Kroz arhivske fotografije, dokumente, tekstualne fragmente i svjedočenja Andrićevih savremenika, izložba ne pokušava da pruži konačan sud o piscu, već otvara prostor za drugačije poglede na njegov život, književnost, filozofske stavove i stvaralačke principe.

Na dvadesetak panoa, raspoređenih u više tematskih cjelina, predstavljeni su različiti aspekti ličnosti i stvaralaštva nobelovca, kao i svjedočenja književnika i intelektualaca koji su ga poznavali ili govorili o njegovom djelu.

Autor izložbe Marjan Marinković kazao je da je Andrićev opus toliko širok da ga nije moguće obuhvatiti jednom dokumentarnom postavkom.

– Andrić je književna planina i nemoguće ga je izložbom ograničenog formata, na dvadesetak panoa, u potpunosti prikazati. Na ovoj izložbi nećete naći nijedan citat iz Andrićevog djela, jer svako od njegovih djela zaslužuje posebnu izložbu – kazao je Marinković.

Изложба "Андрић прича остаје"

-фото: жељко шапурић

Kako je objasnio, cilj mu je bio da kroz izložbu izdvoji najvažnije Andrićeve životne, filozofske i poetičke stavove, odnosno ono što je sam pisac zapisivao i o čemu je govorio.

– Trudio sam se da osvijetlim njegovo stvaralaštvo na dublji način, kako bismo dobili svojevrsni hermeneutički ključ za razumijevanje njegovog djela. Naravno, to je samo jedan pogled i jedan pristup prikazivanju Andrićevog stvaralaštva. Kako je rekao Umberto Eko, svaka knjiga je otvoreno djelo i uvijek se može čitati na nove načine – istakao je Marinković.

O mjestu Iva Andrića u srpskoj književnosti govorila je prof. dr Lidija Tomić, koja je ukazala na širinu njegovog stvaralačkog opusa i žanrovsku raznovrsnost. Prema njenim riječima, Andrić je tokom više decenija književnog rada ostvario cjelovit stvaralački luk, od lirsko-meditativne poezije i proze, preko romana i eseja, do zapisa, prevoda i prepjeva.

– Andrić je veliki pisac i velika ličnost srpske književnosti. Od 1911. godine pa do kraja života i književnog rada, on je žanrovski obogatio srpsku književnost i u sopstvenoj tradiciji ostvario veliki stvaralački luk – kazala je Tomić. Posebno je ukazala na značaj Andrićeve "Hronike", koju je ocijenila modernom epopejom, kao i na njegove romane, eseje, zapise, prevode i tekstove o drugim piscima.

– To je riznica književnog, umjetničkog i estetskog blaga o kojem je vrijedno govoriti. Ova izložba pruža nam priliku da se podsjetimo velikog pisca i, kako nosi naslov "Priča ostaje", da nastavimo da pričamo o Andriću – istakla je Tomić.

Poseban segment izložbe čine svjedočanstva Andrićevih savremenika, među kojima su istaknuti književnici i intelektualci, čiji pogledi dodatno osvjetljavaju ličnost i stvaralaštvo nobelovca.

Изложба "Андрић прича остаје"

-фото: жељко шапурић

Prof. dr Dušan Krcunović je ukazao na vezu između priče i čovjekovog razumijevanja sopstvenog života.

– U savremenoj filozofskoj naratologiji i književnoj teoriji postoji deviza koja je preformulacija čuvenog Sokratovog iskaza "Da neispitan život nije vrijedan življenja". Mogli bismo reći da neispričan život nije vrijedan življenja. To govori koliko je ljudski život upleten u priču i koliko je sa njom stopljen, do mjere da, ako se odreknemo priče, praktično se odričemo sami sebe. Andrić je to svojim djelom pokazao, a na svoj način pokazuje i ova izložba – zaključio je Krcunović.

Postavka "Andrić: priča ostaje" tako publici nudi dokumentarni pogled na književnika čije stvaralaštvo nastavlja da podstiče nova čitanja i tumačenja, potvrđujući da velike priče ne završavaju posljednjom stranicom, već nastavljaju da žive kroz generacije čitalaca.