Demokratizacija ne donosi dobro normiranom jeziku

Uticaj interneta, opšte tehnologizacije, društvenih mreža, odnosno opšte digitalizacije kojoj smo izloženi u 21. vijeku, vidiljiv je i na/u jeziku kojim se služimo. To se naročito ogleda u tvorbi riječi u srpskom jeziku. Te promjene, nekad neminovne, mogu obogatiti jezik, no, isto tako mogu ići na uštrb našeg jezika, siže je predavanja prof. dr Rajne Dragićević, leksikologa i leksikografa, redovne profesorke Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, koja se bavi i tvorbom riječi, kao i metodikom nastave srpskog jezika. Ona je predavanje "Društvene mreže i jezička kultura" održala u podgoričkoj Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović", a uvodnik je održao mr Milorad Durutović.

Велики број младих посјетио предавање о језику и друштвеним мрежама

-фото: живана јањушевић

Prof. dr Dragićević krenula je u predavanju od toga kako su društvene mreže uticale na jezičku kulturu, odnosno na leksiku savremenog srpskog jezika, ali i svih slovenskih jezika. Kako je istakla, do savremene pormjene došlo je zahvaljujući takozvanoj "demokratizaciji" upotrebe jezika. No, ona je protiv toga, dodala je, jer iako demokratizacija zvuči pozitivno, u pitanju je sasvim suprotno.

– To je jedna prilično negativna pojava pod kojom se podrazumijeva činjenica da danas, kao što svi znamo, svako ima prava da se pojavi u javnom prostoru i da u javnom prostoru piše ili govori onako kako želi. To je do nedavno, dok se nisu pojavile društvene mreže i dok se nije pojavio internet, bila nemoguća pojava. Ako smo bili u prilici da čitamo neku napisanu riječ, to je bila riječ koja je napisana najboljim jezikom. Danas se ta situacija značajno izmijenila, više nije tako, i prosto svako ima pravo da iznosi i da piše ono što želi - rekla je Dragićević, napominjući da demokratizacija podrazumijeva dase javni jezik proširio svuda i da svako ima mogućnost da na njega utiče, bez granica.

Napominje da najveći broj novih riječi - neologizama, u naš jezik ulazi iz engleskog, i da su uglavnom vezane za nove pojave i nove predmete. No, i tu se javlja jedan novi problem - jednodnevne - jednokratne riječi, koje nemaju dug život. Takođe, primjetno je, kao nikad dosad u istoriji, da se formiraju grupe novih riječi, kaže profesorka Dragićević, koja je i rukovodilac projekta izrade novog Rečnika srpskog jezika Matice srpske. Zanimljivo, je napominje, da iako živimo u tehničko-tehnološkom dobu, najveći broj novih riječi vezan je za nove društvene pojave i ideologiju.

– Mi gubimo bitku sam stranim riječima u našem jeziku - kaže prof. Dragićević. Ipak, dodala je na kraju predavanja, nade ima, što je pokazala i jedno istraživanje sprovedeno među mladim ljudima. Rezultat tog istraživanja bio je da ipak postoji leksički fond koji je stalan, koji je čvrst, na koji strane riječi nemaju upliva, a u jednom drugom istraživanju djeca su za najljepšu riječ izabrala "praskozorje". "I za sam kraj, nadajmo se praskozorju", poručila je prof. Dragićević.