Domaće knjige izgubile elemente javnog uticaja

Okrugli sto "Izdavaštvo i domaća književnost" okupio je na 20. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga predstavnike izdavačkih kuća iz regiona koji su vodili dijalog o položaju izdavačke i prevodilačke djelatnosti, izazovima sa kojima se suočavaju, kao i mogućim modelima za unapređenje ove oblasti.
Kako se moglo čuti, značajan problem u Crnoj Gori predstavlja otkup prava za prevode na crnogorski jezik, budući da strani izdavači crnogorsko tržište smatraju komercijalno nedovoljno isplativim. Kao jedno od praktičnih rješenja izdvaja se regionalni pristup, odnosno predstavljanje prevoda za šire crnogorsko-srpsko-hrvatsko govorno područje, čime se povećava potencijalno tržište i mogućnost dobijanja prava za prevođenje.

– U Crnoj Gori nemamo krovno udruženje prevodilaca, nemamo ni dovoljan broj kvalitetnih prevodilaca koji su dobro oprobani. Ogroman problem je i pravo prevoda na crnogorski jezik. Za crnogorski jezik apsolutno niko ne želi da proda prava. Na 600.000 stanovnika je za njih to 100 čitalaca. Jedino se izvučemo kada kažemo da prevodimo na crnogorski-srpski-hrvatski i tako dobijemo taj broj ljudi i potencijalnih čitalaca čije tržište možemo osvojiti – rekla je urednica domaće izdavačke kuće "Ouroboros" Natalija Đaletić.

okrugli sto "Izdavaštvo i domaća književnost"
Urednica izdavačke kuće "Ouroboros" Natalija Đaletić

-Фото: Медиа биро

U nastavku diskusije, učesnici su ukazali i na značaj odgovornog i stručnog upravljanja konkursima i mehanizmima podrške izdavaštvu i stvaralaštvu, koji bi trebalo da budu u funkciji razvoja kulturne scene, a ne njenog urušavanja. Direktor i glavni urednik izdavačke kuće "Clio" Zoran Hamović, iz Beograda, je istakao da se odgovorno mora pristupiti realizaciji konkursa.

– U Srbiji postoji niz standardizovanih načina koji podržavaju stvaralaštvo, počev od toga da se podržavaju prevodi na strane jezike, postoji podrška za kapitalna djela – konkurs koji omogućava da se podrže ona djela koja bira komisija. Otkup knjiga je, takođe, jedan od važnih instrumenata podrške jer je i to jedan od kanala kojim se podržavaju i domaća literatura, i stvaralaštvo, koje nadilazi domaću literaturu. Pitanje je kako se sa tom strukturom upravlja. Imamo krah tog sistema zato što su svi ti konkursi do te mjere banalizovani i razbijeni, zato što ljudi koji su u komisijama taj posao ne znaju da rade, nisu imenovani da bi taj posao radili valjano, već zato što postoji jedna vrsta politike koja je krajnje negativna i koja, zapravo, ima jedan sasvim drugačiji zadatak – ne da ohrabruje, nego da ruši stvaralaštvo – ocijenio je Hamović.

okrugli sto "Izdavaštvo i domaća književnost" Zoran Hamović, direktor i glavni urednik izdavačke kuće "Clio"

-Фото: Медиа биро

Izdavači su ukazali i na posljedice komercijalizacije, posebno nakon perioda masovne pojave takozvanih kiosk izdanja, koja su dugoročno dovela do zasićenja tržišta prevedenom literaturom i smanjenja prostora za domaće autore i kvalitetnu književnost. Ocijenjeno je da takav odnos prema izdavaštvu ostavlja trajne posljedice na vidljivost domaće literature, kulturni uticaj knjige i položaj nacionalnog stvaralaštva u javnom prostoru.

Mišo Nejašmić, vlasnik izdavačke kuće Jesenski i Turk

-Фото: Медиа биро

okrugli sto "Izdavaštvo i domaća književnost"
Gojko Božović, urednik izdavačke kuće Arhipelag

-Фото: Медиа биро

– Poslije 2008. godine bio je trend da se u izdanju različitih medijskih kompanija pojavljuje ogroman broj knjiga na tržištu – takozvana kiosk izdanja, knjige koje su distribuirane i prodavane na kioscima u ogromnim tiražima. Uglavnom je to bila prevedena književnost, značajni broj tih knjiga nisu bila klasična djela svjetske književnosti. U produkcijskom smislu to nisu bili visoki standardi i to jeste za jedan dugi vremenski period zasitilo tržište tako da mi na tržištu knjiga u Srbiji imamo kontinuirani pad udjela knjiga domaćih autora, onoga što možemo zvati vrhunskom književnošću i onoga što možemo zvati zabavnom liteaturom. To nije sasvim uobičajena situacija i rijetke su evropske književnosti u kojima imamo toliki raskorak između udjela prevedene i domaće književnosti. To, naravno, ostavlja posljedice koje možemo vidjeti ne samo po manjoj vidljivosti domaćih autora, u izlozima knjižara, bibliotekama, medijima... Domaće knjige su izgubile elemente javnog uticaja – zaključio je urednik izdavačke kuće "Arhipelag" Gojko Božović.