<p>Esencija života pronađena u svakodnevnim pojavama</p>

Metrička i sintaksička struktura zajedno sa rimom samih pjesama i sastavom određenog stiha pada u krizu. Nemamo više nekih formi kao što je sonet, sada se u pitanje dovodi sam stih. Stih postaje kratak a metar slobodan - rekao je prof. Roki

Ambasada Republike Italije organizovala je sinoć predstavljanje čak dvije knjige na 9. Internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici. Publika je imala priliku da više čuje o knjigama "Moći slabosti – Antologija crnogorskih savremenih pjesnikinja (Il potere della debolezza – Antologia di poetesse montenegrine contemporanee)", i zbirci priča Nikole Nikolića "Atakama". Obje knjige ugledale su svjetlo dana zahvaljujući prevodilačkom pregalaštvu prof. Tereze Albano i prepoznavanju od strane italijanske izdavačke kuće "Besa Muci" koja ih je i objavila, i koja je redovni gost ovog Sajma knjiga u Podgorici.

Ambasadorka Italije u Crnoj Gori Andreina Marsela navela je da su u Antologiji zastupljene pjesme: Tijane Rakočević, Jane Radičević, Jovanke Uljarević, Ivane Vojvodić, Jasne Karamehmedović, Sanje Martinović, Barbare Delać, Rebeke Čilović, Jovanke Vukanović, Sonje Živaljević, Tanje Bakić, Dragane Tripković, Marije Dragnić, Nataše Gudelj i Desanke Jauković.

– U ovoj zbirci predstavljamo poeziju, napisanu isključivo od strane žena, dakle, čitav ženski univerzum, ali i načine na koje ženski univerzum predstavlja ovaj svijet - rekla je Marsela, dodajući da ih bez obzira na sve razlike ipak povezuje jedno isto iskustvo - žensko iskustvo. Ovim projektima povezali smo Italiju, Crnu Goru i Balkan, rekla je Marsela. Smatra i bitnim ovakve promocije, a kako bi publika neposredno shvatila i doživjela kako autori sami doživljavaju i kreiraju svoje djelo.

Nakon toga publici je o ovoj Antologiji, kao i svojim književnim i kritičarskim iskustvima, ali i iskustvima vezanim za Albaniju, govorio prof. Fabio Roki. U fokusu je bila poezija, za koju kaže da je posljednjih 40, 50 godina doživjela najveću transformaciju u odnosu na druge grane književnosti. Transformaciju je doživio i roman, dodaje Roki, a na promjenu je uticala i promjena društva. Kao polazište za oslikavanje tih promjena uzeo je primjer stvaralaštva italijanskog pjesnika Euđenija Montalija, koje se najjače očitovao u njegovoj leksici.

Inspiracija u ličnim iskustvima

Nikolićeva zbirka "Atakama" iz 2016. godine sadrži 15 priča, koje se bave raznim pojavama savremenog društva – od samoubistva, preko porodičnih i ljubavnih odnosa, do totalitarizma i sudara različitih kultura, navela je prof. Albano, podsjećajući i na njegove romane.

– Nikolić ostavlja samom čitaocu da izvuče zaključke, da procijeni da li je to zaista potrebno, i prije svega da li je moguće - rekla je prof. Albano.

Nikolić je istakao da su mnoge od ovih priča bile inspirisane ličnim doživljajima, no, dodaje, ipak je napravio odmak od ličnog pišući ove priče.

– Zbirka priča je proizvod moje želje da odgovorim na te neke fenomene koji su me opsjedali. Naravno, trudio sam se da jezik bude moderan, kao i teme. Priče vežu ekstremne situacije, sudar krajnosti - pojasnio je Nikolić.

– Stav pjesnika doveden je u pitanje. Ne postavlja se više potreba za stavom, nego se traži kontakt sa realnošću, sa svakodnevnim životnim stvarima - kazao je prof. Roki, dodajući da to postaje skoro pa opsesija. To se, dodaje on, ogleda i u poeziji pjesnikinja zastupljenih u ovoj antologiji, jer su i teme njihovih pjesama svakodnevne, životne. Odnosno, one nastavljaju tradiciju koja je počela 1970-ih godina, gdje je naročito zastupljen socijalni momenat, ali gdje pjesnik-pjesnikinja ne može svojim djelom i stavom uticati na društvo. No, dodao je on, to nije uticalo na one koji vole poeziju da je i dalje čitaju. Osvrnuo se i na formu pjesama.

– Metrička i sintaksička struktura zajedno sa rimom samih pjesama i sastavom određenog stiha pada u krizu. Nemamo više nekih formi kao što je sonet, sada se u pitanje dovodi sam stih. Stih postaje kratak a metar slobodan - rekao je prof. Roki, dodajući da nema više čvrste strukture klasične poezije. Istakao je i da tome treba pridodati, odnosno čitati poeziju u ključu zasnovanom na iskustvima koje je sobom donijela postmoderna.

– Zaključujući na osnovu ovog što sam pročitao od ovih pjesnikinja, rekao bih da je ovo poezija esencijalizma, to je akt kontemplacije u kojem se dolazi do razotkrivanja srži, do otkrivanja apsolutnih značenja - rekao je prof. Roki. Dodao je i da je riječ o knjizi gdje se igra riječima, gdje se ne razgovara, gdje se na intiman način, čak s bolom, progovara o nekim naizgled banalnim pojavama. No, to je istovremeno knjiga koja zaista ozbiljno shvata akt pisanja poezije, zaključio je prof. Roki.

Ž.J.

Preuzmite našu aplikaciju