Промотери часописа
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
Hrana kao signifikator složenih kulturnih kodova
Promocija časopisa "Konteksti kulture: studija iz humanistike i umjetnosti" održana je u Podgorici, u kamernoj sali Muzičkog centra Crne Gore
Organizatori promocije trećeg broja časopisa "Konteksti kulture" su Društvo za kulturni razvoj "Bauo" i Izdavačko-edukativni sektor Muzičkog centra Crne Gore (MCCG).
O časopisu su govorili mr Dušan Medin, član redakcije i inicijator osnivanja ovog časopisa, mr Tatjana Ćalasan, državna sekretarka Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, prof. dr Edin Jašarović, glavni urednik časopisa i član Međunarodne naučne redakcije, dr Milena Jokanović, autorka rada u ovom broju, kao i mr Stanka Janković Pivljanin.
U uvodnom dijelu programa prisutnima se obratio Medin koji je govorio o konceptu časopisa, njegovom nastanku, misiji i ciljevima, kao i potrebi postojanja ovakve naučne platforme u savremenom crnogorskom i regionalnom kontekstu. Poseban akcenat stavio je na ideju izdavača i sadržajnu orijentaciju časopisa, koja podrazumijeva interdisciplinarni pristup i povezivanje različitih oblasti humanistike i umjetnosti.
– U pitanju je akademski, naučni časopis. Ali, ne samo da imamo naučne, već imamo i tekstove koje možemo svi da čitamo, kojima su tematika kultura, umjetnost, nasljeđe - rekao je Medin, dodajući da objavljuju isključivo dosad nepublikovane tekstove - originalne naučne radove. "Časopis je primarno usmjeren na istraživanja u okviru balkanskog i mediteranskog konteksta, ali isto tako i kao otvorena platforma evropskih i širih inostranih, pa i globalnih tema", dodao je Medin, napominjući da časopis izlazi bilingvalno, odnosno na našem i engleskom jeziku. Najvljuje da će uskoro izaći i četvrti broj "Konteksta kulture".
Prof. dr Edin Jašarović istakao je da ga raduje veliko interenjovanje naučne i akademske zajednice za ovaj časopis. On se osvrnuo i na tematske okvire najnovijeg broja, s posebnim fokusom na značaj proučavanja gastronomskog nasljeđa. Ukazao je na njegovu ulogu u savremenom turizmu, kao i u razvoju kulturnih i kreativnih industrija, ističući da ovakve teme sve više dobijaju na značaju u savremenim naučnim i stručnim istraživanjima.
– Ovakav tip interdisciplinarnog, multidisciplinarnog časopisa može da skrene pažnju i osvoji, odnosno osvijetli jedno polje. I u ovom trećem izdanju fokusirana je pažnja na jednu važnu temu, temu hrane. Nije slučajno što je hrana dio "Konteksta kulture". Moramo biti svjesni da je ona zaista korpus kulture, korpus načina života i da ona u globalnom GDP-u zauzima 25 do 30 posto ukupnih globalnih radnih mjesta, ona je i značajna komponenta kao gastronomska praksa u okvirima kreativnih industrija - rekao je Jašarović, da gastronomija zauzima značajnu dispoziciju unutar svake nacionalne kulture ili kulturološke prakse.
– Hrana može biti pledoaje za uvod u neke dobre odnose, ali može biti i potreba da fokusiramo nešto što nas bitno razlikuje, kako se mi to hranimo sa ovog kulturološko-sociološkog aspekta - dodao je Jašarović, koji se i osvrnuo na neke od tekstova posvećenih hrani u ovom broju časopisa.
Mr Stanka Janković Pivljanin detaljno je predstavila koncept i sadržaj aktuelnog, trećeg broja časopisa, ukazujući na tri tematske cjeline u okviru kojih su radovi strukturirani. Kroz sistematičan pregled predstavila je svaki pojedinačni rad, njegove autore i naučni doprinos, obrazlažući razloge zbog kojih su upravo ti tekstovi odabrani za ovo izdanje.
– Mi smo imali ideju da ovaj časopis bude naučni, da podrazumijeva naučnu aparaturu i sve ono što jedan naučni časopis treba da ima, ali s jednim vrlo jasnim ciljem, a to je da ipak bude pisan na način koji će biti razumljiv i zanimljiv i dostupan široj populaciji - istakla je Janković Pivljanin, napominjući da je potrebno da svi naučimo da čitamo naučne kodove, bili laici ili stručnjaci u pojedinoj oblasti.
– Htjeli smo da posmatramo hranu iz jednog drugačijeg ugla, da je posmatramo kao signifikatora složenih kulturnih kodova s jedne strane, zatim da ukazujemo na simbolički značaj hrane u umjetnosti u filmu u književnosti, i s treće strane, da je posmatramo kao dio tradicije, dio kulturnog nasljeđa, odnosno dio nematerijalne kulturne baštine - istakla je Janković Pivljanin.
Na kraju programa, dr Milena Jokanović, članica Međunarodne naučne redakcije i jedna od autorki u ovom broju, govorila je o svom istraživačkom procesu, s posebnim osvrtom na metodološke izazove sa kojima se susretala tokom rada. Njeno istraživanje, koje se bavi autoetnografskim i autorefleksivnim pristupima u proučavanju gastronomskog nasljeđa, otvorilo je pitanja ličnog i kolektivnog odnosa prema ovoj vrsti nematerijalne baštine, s naglaskom na fenomen spravljanja reform-torte u posebnim prilikama u njenoj porodici.
Nakon zvaničnog dijela programa, upriličen je degustacija tradicionalnih primorskih - paštrovskih kolača i torti.
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU