Istina iza slike je šokantna

Publika različitih generacija

-FOTO: LAZAR RUŽIĆ

Ovo je prvi put da Sindi Šerman izlaže u Crnoj Gori, kao i regionu. Postavka je naslovljena "Untitled: Critical Act" ("Bez naziva: Kritički čin"), a publici su predstavljene tri ključne serije – "Untitled Film Stills", "Centerfolds" i "Faces", kroz koje se prati dugogodišnje istraživanje identiteta, reprezentacije i kulturne konstrukcije sopstva u radu ove umjetnice. Kustosi postavke su Gunar B. Kvaran, Milica Bezmarević i Blanka Marković.

Улоге које се намежу женама једна су од тема

-фото: живана јањушевић

– Sindi Šerman je jedna od najznačajnijih umjetnica 20. i 21. vijeka – kazao je Šćepanović, ističući da upravo zato Crna Gora može biti ponosna što je uspjela da realizuje ovu izložbu, naglašavajući i da iza toga stoji uspješan kustoski tim koji je uspio da se izbori s ovim izazovnim projektom. Šćepanović se osvrnuo i na činjenicu da otvaranju izložbe nijesu prisustvovali ministarka kulture i medija, kao ni državni vrh, a s obzirom na značaj Sindi Šerman.

– Danas su prisutni ovdje ljudi koji razumiju šta znači umjetnost i koji razumiju važnost ove izložbe – poručio je Šćepanović.

Direktor MSUCG Šćepanović

-FOTO: LAZAR RUŽIĆ

On je izrazio stav da je ovo jedna od najsnažnijih izložbi u MSUCG, naročito svojom tematikom.

– Šerman tretira problem identiteta, i promišljala ga je mnogo prije društvenih mreža - navodi Šćepanović.

Detaljnije o postavci je govorila kustoskinja Blanka Marković koja je istakla da Šerman već više od četiri decenije zauzima jedno od ključnih mjesta u savremenoj umjetnosti. Od kraja sedamdesetih godina njen rad razvija se u kontekstu postmoderne u trenutku kada umjetnici počinju da preispituju prirodu slike, autorstva, identiteta, okrećući se postojećim vizuelnim obrascima, medijima i popularnoj kulturi.

– Ono što njen pristup čini specifičnim jeste način na koji koristi sopstveno tijelo kao medij, ne kao autobiografski alat, već kao sredstvo za konstruisanje različitih identiteta. Njeni radovi ne prikazuju stabilne likove, već niz uloga koje pokazuju kako se identitet oblikuje kroz slike, kulturne obrasce i društvena očekivanja. U tom smislu, njena praksa više govori o načinu na koji vidimo, nego o onome što vidimo – istakla je Marković.

Kustoskinja navodi da postavka okuplja tri značajne serije različitih faza njenog stvaralaštva – "Filmski kadrovi", "Duplerice" i "Lica", a koje omogućavaju uvid u kontinuitet i razvoj rada Sindi Šerman. Navela je i da radove prate kratki tekstovi Ognjena Spahića.

Радови Синди Шерман

-Фото: Лазар Ружић

Занимљиво и забавно

-фото: живана јањушевић

Izložbu je zvanično otvorio kustos Gunar Kvaran, prenoseći pozdrave od umjetnice koja nije prisustvovala otvaranju. Kvaran se osvrnuo na značaj njenog rada, naročito 1970-ih godina kada je uvela aproprijaciju u umjetnost. Ali, ne kao njene kolege koje su na platno manje-više prenosile, kopirale, reprodukovale poznate slike.

– Šerman je zauzela drugačiji stav i, zapravo, u svom radu uvijek prisvaja ideju ili konvenciju, društvene konvencije. I unutar tog okvira, ona je uvijek umjetnica koja stvara situaciju, koja je dio performansa, dio fotografije i-li žive umjetnosti – rekao je Kvaran, pojašnjavajući zašto su odlučili da našoj publici predstave baš ove tri serije radova.

Detalj postavke u Dvorcu Petrovića

-FOTO: LAZAR RUŽIĆ

Šerman je postala poznata u svijetu zahvaljujući seriji "Filmski kadrovi" u kojoj samu sebe stavlja u različite uloge i identitete koje je Holivud namijenio ženama. U "Duplericama" uvodi boju u fotografije i djela postaju psihološki bogatija, odnosno njen kritički aspekt postaje radikalniji i jasniji. U ovoj seriji Šerman uspijeva da preokrene stvari, odnosno da ženu kao objekt želje prikaže kao žrtvu. Ona je glavna akterka, i ona zapravo proizvodi, izmišlja sve scene koje vidimo na fotografijama, pojašnjava Kvaran.

Dio publike koja je došla da pogleda radove Sindi Šerman

-FOTO: LAZAR RUŽIĆ

Njen rad mijenja se iz korijena prije nekoliko godina, što je vidljivo na seriji "Lica", objasnio je kustos. U ovoj "kasnoj renesansi" Šerman je prestala da fotografiše sebe, prestala je da režira svoje fotografije, i umjesto toga je svoj portret isjekla i napravila kolaže.

– Ona jeste, zapravo, na svakoj od ovih fotografija, ali, nije prepoznatljiva. Ove fotografije su u potpunoj suprotnosti sa "Filmskim kadrovima". Tad su slike bile o jedinstvenom identitetu tih žena koje je ona predstavljala. Ali sada, nema jedinstvenog identiteta na licima Šerman, što je i dokaz da smo zaista u svijetu digitalne umjetnosti – rekao je Kvaran, otvarajući izložbu.