En Karson
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
Ko je En Karson, dobitnica Nobela: Žena koja je ušla u antički svijet – i nije iz njega izašla
En Karson, kanadska pjesnikinja, prevoditeljka i klasičarka, dobitnica je Nobelove nagrade za književnost za 2026. godinu.
Njene knjige spajaju Sapfu i savremeni svijet, antičke mitove i ljubavne lomove, poeziju i esej – a upravo je ta književna neukrotivost obilježila njen višedecenijski rad.
Šta se dogodi kada jednu od najvećih savremenih pjesnikinja opsjedne antička Grčka?
U slučaju En Karson – nastane književnost u kojoj se Heraklo zaljubljuje, Sapfo ponovo progovara, drevni mitovi dobijaju savremena lica, a granica između pjesme, eseja, prevoda i romana gotovo potpuno nestaje.
Kanadska autorka, rođena u Torontu 1950. godine, dobitnica je Nobelove nagrade za književnost za 2026. godinu. Švedska akademija prepoznala je njeno „smjelo i inventivno stvaralaštvo“, posebno način na koji kroz dijalog sa klasičnom tradicijom stvara nove forme savremene književnosti.
I teško je zamisliti bolji opis njenog rada.
Karson je još kao srednjoškolka počela da uči starogrčki. Taj susret sa jezikom i književnošću antičke Grčke odrediće njen život.
Studirala je klasiku na Univerzitetu u Torontu, gdje je završila i doktorske studije, a kasnije predavala na univerzitetima u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama.
Ali Karson nije željela da antički svijet ostane iza stakla akademskih biblioteka. Naprotiv. Ona ga je izvukla iz prašnjavih tomova i stavila u naše vrijeme. Kod nje drevni mit nije samo priča o bogovima i herojima. To je priča o nama, o ljubavi, o gubitku, o tijelu, o samoći. O onome što čovjek osjeća kada nekoga voli, a zna da će ga izgubiti.
Kada čudovište postane dječak koji pati zbog ljubavi
Jedan od najboljih primjera njenog književnog postupka jeste knjiga „Autobiography of Red“. Polazeći od fragmenata antičkog pjesnika Stezihora i mita o Heraklu i Gerionu, Karson je napravila neobičan spoj poezije, romana i antičke književnosti. Gerion, biće sa krilima i crvenim tijelom, postaje savremeni dječak. Heraklo više nije samo mitski junak.
A njihova priča postaje priča o ljubavi, odrastanju i ranjivosti. Karson tako pokazuje ono što će postati jedno od njenih glavnih književnih obilježja: antički svijet nije mrtav. Samo čeka da ga neko ponovo pročita.
Njene knjige ne vole književne fioke
Karson je pjesnikinja, ali njene knjige često nijesu samo zbirke poezije.
Ona piše eseje u stihu, prevodi antičke pjesnike, pravi dramske tekstove, kombinuje fotografiju i tekst, preispituje formu knjige i često namjerno ostavlja čitaoca bez jasnog odgovora na pitanje: šta ja ovo zapravo čitam?
U knjizi „The Beauty of the Husband: A Fictional Essay in 29 Tangos“, na primjer, raspad braka i nevjerstvo postaju materijal za neobičnu književnu formu koja se nalazi negdje između poezije, eseja i fikcije.
A onda je tu i „Nox“ – knjiga posvećena njenom preminulom bratu.
Karson u njoj koristi prevod Katulove pjesme, fotografije, fragmente, bilješke i uspomene kako bi pokušala da se približi osobi koja je nestala iz njenog života.
Knjiga više nije samo knjiga. Ona postaje predmet sjećanja. Kutija u kojoj se čuvaju tragovi jednog života. Pokušaj da se od fragmenata sastavi čovjek kojeg više nema.
Ljubav, tuga i Emili Bronte
Među njenim najpoznatijim djelima je i „The Glass Essay“, pjesma u kojoj se lični raskid, odnos sa majkom i književni svijet Emili Bronte stapaju u priču o ljubavi i gubitku.
To je karakteristično za Karson.
Ona rijetko govori samo o jednoj stvari.
Kada piše o ljubavi, iza nje se pojavljuje književnost. Kada piše o gubitku, pojavljuje se antički pjesnik. Kada prevodi drevni tekst, u njemu pronalazi nešto savremeno i lično. Kao da između antičke Grčke i današnjeg čovjeka za nju zapravo ne postoji velika razlika.
Od Sapfe do Nobela
Veliki dio njenog rada vezan je za prevođenje antičkih autora, među kojima posebno mjesto zauzimaju Sapfo i Euripid.
Ali njeni prevodi nijesu pokušaj da drevni tekst samo „presvuku“ u savremeni jezik.
Karson sa klasicima razgovara. Ponekad ih dopisuje. Ponekad ih lomi.
Ponekad iz njihovih fragmenata pravi potpuno novu književnu cjelinu.
U tome je i njena posebnost – ona ne pokušava da prošlost učini savremenom tako što će je pojednostaviti. Ona pokazuje da je prošlost već dovoljno savremena.
Jer ono o čemu su pisali antički pjesnici – ljubav, čežnja, ljubomora, gubitak i smrt – nijesu teme koje pripadaju jednom vremenu. To su teme koje pripadaju čovjeku.
Nobel za književnost koja odbija da bude jednostavna
En Karson je tokom karijere dobila brojna značajna priznanja, uključujući Griffin Poetry Prize, T. S. Eliot Prize i MacArthur Fellowship.
Nobelova nagrada sada je njeno najvažnije priznanje.
Ali možda je zanimljivije pitanje zašto baš ona?
Zato što Karson predstavlja jednu vrstu književnosti koja ne priznaje granice. Između poezije i proze, između nauke i umjetnosti, između prevoda i originalnog stvaralaštva, između antičkog svijeta i savremenosti. Njena književnost je istovremeno veoma učenа i veoma lična.Može djelovati kao da je nastala u biblioteci punoj grčkih klasika, a onda vas iznenada pogodi nečim što je potpuno savremeno i intimno.
Možda je upravo u tome njena najveća snaga. En Karson čita mrtve da bi govorila o živima.
I dok je čitavog života razgovarala sa Sapfom, Homerom, Euripidom i drugim glasovima prošlosti, ovogodišnja Nobelova nagrada učinila je nešto sasvim neobično: učinila je da cijeli svijet ponovo počne da sluša En Karson.
Veza sa Virdžinijom Vulf
Postoji i jedna posebno zanimljiva paralela: Virdžinija Vulf je pisala o tome kako žena mora da pronađe prostor i slobodu da bi mogla da stvara, dok Karson tu slobodu koristi na gotovo radikalan način — ona sebi dopušta da istu knjigu pretvori u pjesmu, esej, prevod, autobiografiju i dramu.
Zato bi se moglo reći da su Virdžinija Vulf i En Karson književne srodnice, iako pripadaju različitim epohama i imaju veoma različite stilove. Vulf je početkom 20. vijeka širila mogućnosti romana; Karson krajem 20. i početkom 21. vijeka širi mogućnosti poezije.
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU