KotorArt: Djelo koje govori jednako snažno kao i u vremenu u kojem je nastalo

Okupili su se brojni poštovaoci njegovog djela, saradnici i umjetnici, podsjećajući na duhovno, književno i kulturno nasljeđe čovjeka koji je ostavio dubok trag u savremenom životu Boke Kotorske i Crne Gore.

Program je počeo projekcijom kratkometražnog igranog filma „Krava“, snimljenog po istoimenoj priči don Branka Sbutege. Film je režirao i po njemu napisao scenario Pavo Marinković, u hrvatsko-crnogorskoj koprodukciji, a svjetsku premijeru imao je na Međunarodnom filmskom festivalu u Čikagu, gdje je bio nominovan za prestižnu nagradu Zlatni Hugo. Glavne uloge tumače Stjepan Perić i Dubravka Drakić, dok film kroz savremeni autorski pristup oživljava jednu od najpoznatijih Sbuteginih proza, otvarajući pitanja morala, odgovornosti i ljudske savjesti.

Reditelj Pavo Marinković je kazao da ga je upravo univerzalnost Sbutegine priče podstakla da je prenese na filmsko platno.

– Ovo je toliko jednostavna priča o sunovratu ljudskog morala, o ljudskom duhu koji je sklon da poklekne pred svakom vrstom korupcije. Jednostavno nisam mogao da je ne snimim – kazao je Marinković.

Govoreći o prvom susretu sa stvaralaštvom don Branka Sbutege, podsjetio je da ga je kao studenta snažno impresioniralo njegovo televizijsko gostovanje.

– Nikada nijesam upoznao don Branka, ali sam ga prvi put slušao u emisiji „Obojena svjetlost“. To je bio pionirski i veoma hrabar razgovor o vjeri na državnoj televiziji u vrijeme komunizma. Kasnije mi je otac poklonio knjigu „Kurosavin nemir svijeta“, u kojoj sam otkrio priču „Krava“ – ispričao je Marinković.

Crnogorska glumica Dubravka Drakić istakla je da je rad na filmu bio prilika da se još jednom podsjeti na misiju don Branka Sbutege.

– Svima nama pokretač je bila njegova potreba da se govori o ljudskosti u teškim vremenima. Bio je jedan od najvećih zaljubljenika u pozorište koje sam upoznala, ali prije svega čovjek koji je širio ljubav prema ljudima – rekla je Drakić.

Koproducentkinja filma Sara Stijović je podijelila lično sjećanje na don Branka, ističući da je njena porodica bila blisko povezana s njim.

– Žao mi je što nije duže bio s nama, ali je ostavio sve što jedan um i jedan čovjek treba da ostave – kazala je Stijović.

Drugi dio večeri bio je posvećen predstavljanju knjige „Don Branko Sbutega“, koja na jednom mjestu objedinjuje njegove književne tekstove, poeziju, dramske zapise i eseje, uz bogatu fotografsku i dokumentarnu građu koja svjedoči o njegovom životnom i duhovnom putu.

Generalni i umjetnički direktor Festivala Ratimir Martinović je podsjetio da su don Branko i njegovi saradnici prije četvrt vijeka postavili temelje današnjeg KotorArta.

– Dvadeset pet godina je Festivala, dvadeset godina od smrti don Branka. Tih pet godina bilo je dovoljno da zajedno sa njim trasiramo život ove nezavisne inicijative u kulturi – kazao je Martinović.

On je poručio da su Boki danas potrebni ozdravljenje i povratak istinskim vrijednostima.

– Da bismo ozdravili, moramo najprije znati dijagnozu. Masovni turizam, nedostatak poštovanja prema ljudima i nasljeđu samo su neki od simptoma. Don Branko nam danas, više nego ikada, nedostaje – istakao je Martinović, najavljujući da će uspomena na don Branka nastaviti da živi kroz programe pod nazivom „Don Brankovi dani“.

Osnivač Fondacije „Don Branko Sbutega“ Antun Sbutega je kazao da je motiv za objavljivanje knjige bila bratska ljubav, ali i uvjerenje da je djelo don Branka i danas snažno i aktuelno.

– Ono što je Branko pisao prije 25, 30 ili 40 godina i danas je aktuelno. To potvrđuje i vrijeme. Njegova knjiga „Kurosavin nemir svijeta“ imala je brojna izdanja, njegovi tekstovi inspirisali su film, monodramu i muzička djela, a njegove televizijske emisije i danas se gledaju – kazao je Sbutega.

Predstavljajući knjigu, on je naglasio da je don Branko svojim književnim i javnim djelovanjem dosljedno svjedočio vrijednosti dijaloga, pomirenja i humanizma.

– Njegovi tekstovi, iako su nastali u vrijeme ratova i dubokih podjela, nikada nijesu bili motivisani mržnjom. Rukovodio se mišlju Svetog Avgustina da treba mrzjeti grijeh, a voljeti grješnika. Upravo zato njegovo djelo i danas govori jednako snažno kao i u vremenu u kojem je nastalo – zaključio je Antun Sbutega.R.K.