Nejasna granica između žrtve i prevaranta

Beogradska Izdavačka kuća "Clio" nedavno je objavila roman albanskog pisca Virđila Mučija "Piramida duša". Roman, koji je 2018. godine autoru donio nagradu "Kadare", s albanskog na srpski preveo je Danilo Brajović

Virđil Muči će roman podgoričkoj publici predstaviti 1. oktobra u 16 časova na Međunarodnom festivalu književnosti u Podgorici. O romanu će govoriti i glavni urednik IK "Clio" Zoran Hamović.

Glavni lik, Mark Mara, uspješni Amerikanac albanskog porijekla, prvi put dolazi u Albaniju, zemlju svojih roditelja. Ono što je trebalo da bude kratko putovanje pretvara se u neobično i duboko putovanje kroz prostor, istoriju i ljudske sudbine, u zemlji koja još nosi tragove diktature, tranzicije i neispunjenih snova, piše kritičarka Dragana Anđelić. Kako dodaje, roman "Piramida duša" Virđila Mučija politička je satira, groteskna društvena hronika i savremena varijacija na Gogoljeve "Mrtve duše".

Radnja je smještena u 1990-te, kada umjesto obećane slobode nastaje prostor političke manipulacije, finansijskih prevara, lažnih identiteta i gotovo opšte trgovine ljudskim nadama. I Mark nije izuzetak u tom svijetu, jer gotovo svi likovi pripadaju istom sistemu uzajamnog obmanjivanja. Svako pokušava da iskoristi svakoga, i granica između žrtve i prevaranta zato postaje nejasna, piše Anđelić.

– Središnja metafora romana sadržana je u naslovu. Piramida nije samo finansijska šema karakteristična za albansku tranziciju već model čitavog društva - ističe kritičarka.

Završni haos pokazuje da finansijska piramida nikada nije bila samo ekonomski problem. Mark napušta zemlju koju je navodno došao da spase, dok iza njega ostaju ljudi koji pljačkaju hotel. U toj završnoj slici, kaže Anđelić, sabrani su ironija i tragedija romana: čovjek koji je trgovao tuđim dušama spasava sopstvenu, a cijenu njegove katarze plaćaju drugi.

– "Piramida duša" zato nije samo roman o Albaniji niti samo književno svjedočanstvo o jednoj tranzicionoj katastrofi. To je priča i o društvima susjednih zemalja u kojima se vjera pretvara u statistiku, patriotizam u reklamu, demokratija u politički spektakl, a čovjek u podatak koji se može prodati. Mučijev roman upozorava da svaka piramida počiva na ljudima koji su povjerovali da se do vrha može stići prečicom - ne shvatajući da su već ugrađeni u njene temelje - zaključuje Anđelić.

Preuzmite našu aplikaciju