Nina Perović: Muzika nastaje iz susreta

U holu CANU, gdje se doslovno tražila stolica više, Perović se predstavila sa muzičko-scenskim konceptom "Plava" kojim je objedinila tri kompozicije. U izvođenju su učestvovale pijanistkinja Elida Fetahović, sopran Olivera Tičević, flautistkinja prof. Marija Đurđević (I flauta), kao i flautistkinje Žunja Lipanović (II flauta), Zorica Pavićević (III flauta), Mara Ćulafić (IV flauta) i Tijana Begović (V flauta).

Perović je odlučila da u nizu, bez pauze, predstavi tri kompozicije iz različitih perioda: "Plavo" (2024/26) - djelo pisano za sopran, klavir, pet flauta i elektroniku i koju prati video, a na tekst "Na lijepom plavom" Judite Šalgo; "Grad priča, more pamti" (2025) - za pet flauta i elektroniku, a koju takođe prati video i koja je nastala inspirisana foto-monografijom Duška Miljanića "Lica mog vremena" o Tivtu; i "Kosara" (2018) - pisana za sopran, klavir, pet flauta i elektroniku, a koju takođe prati video, na tekst 22. Psalma.

Бројна публика дошла је на концерт

-фото: ђорђе цмиљанић/фондација милош карадаглић

Kako je najavljivano, u osnovi "Plave" je ideja posthumanosti kao fluidne ontologije – način da se tijelo misli ne kao zatvoren sistem, već kao protočno, vodeno čvorište u mreži života. A, mi bismo dodali, upravo tu gdje su čvorišta, stvaraju se i energetski potencijali koje kompozitorka već na početku najavljuje rečenicom "Ništa nikada nije samo po sebi" ("Nothing is ever only itself"), poigravajući se tako brojnim filozofskim, religioznim i književnim sentencama, ostavljajući prostor publici da tumači i osjeti ono što čuje i vidi. Jer, "Plava", "složena" na ovaj način nije samo muzika, samo video, već "triptih" sa naglašenim dramskim momentom, koji cijelo vrijeme, bez obzira da li se odnosi na apstraknte ili konkretne pojmove (pa time i konkretnu kritiku), ne gubi svoju duhovnost. I, to nije neka samo religiozna, ili samo filozofska, meditacijska duhovnost, već duhovnost koja zadire u arhetipove slične onima o kojima je Jung pisao, tjerajući vas da se vratite na izvorište, na prapočelo. Jer, nijeste "izloženi" samo melodijama - tonovima, već i zvukovima, bojama, snoviđenjima kao introspekcijama...

Kako navodi Perović za "Dan", materijal za "Plavu" već je postojao, i onda, kada ga je posložila, uvidjela je koliko se mnogo ideja sakupilo na jednom mjestu. Potom je to prilagođavala postojećem sastavu, razrađujući scenski kontekst, pristup, što je, kako kaže, tokom rada ponekad podsjećalo da se igra neke stare igre, koja je poznata, i potom isprobavajući ponešto novo. Otud i kratki folklorni citati, poigravanja s folklornim ritmovima i melodijama.

Све учеснице концерта на сцени

-фото: ђорђе цмиљанић/фондација милош карадаглић

– Naravno, poigravanje i sa folklorom, kao i sa drugim žanrovima. Recimo, u slučaju druge kompozicije, "Grad priča, more pamti", tu skoro da ne postoji išta od mog autorskog materijala. To je materijal koji je stvorio taj grad, Tivat. Tako se recimo tokom proba dešavalo da prepoznaju neke pjesme i da ih pjevaju tokom proba. Dakle, samo je važan kontekst u koji stavljam, i kako sve to spojiti u smislenu cjelinu - kaže Perović.

Zanimalo nas je da li smo na pravom putu ako kažemo da se već samim nazivom "Plava" poziva na duhovnost. Odnosno, da je autorka uspjela da objedini filozofsko-religozne ideje koja se kriju iza ove jednostavne riječi, i koje se ovaploćuju najvidiljivije u vizuelnoj umjetnosti, ali podjednako i u muzici i književnosti.

– Apsolutno. Prvo jeste bila riječ, a negdje se kaže da je prvo bila voda, tako da je to prosto ono što je apsolutno u vezi s duhovnošću. I to i jeste ideja svega ovog, ne ovog čime se ja bavim u kompoziciji uopšte, nego ono zbog čega smo tu svi mi - kaže Perović.

NINA PEROVIĆ

-DUSKO MILJANIC

Pojasnila nam je i zašto se opredijelila baš za sastav koji podrazumijeva i klavir, i elektroniku, i ljudski glas, kao i zvuk flauta.

– Muzika i nastaje u susretu sa izvođačima. Muzika uopšte nastaje iz susreta. Neko će reći da je to susret sa zvukom, ali, meni je sastavni dio tog procesa i susret sa tim ljudima za koje to pišeš - kaže Perović. Napominje i da je ovaj koncert - koncept samo otvaranje za nove stvari i proširivanje različitih dimenzija koje kompozicije nose sa sobom, poigravanje s različitim značenjima i simbolima.

– To i jeste najljepše u umjetnosti, čini mi, onda kad ostavlja prostora za interpretaciju. Evo, jutros mi je neki novinar rekao: "Ja pretpostavljam da je "Plava" ono što sam mislio, ali hoćete li nam Vi reći šta je zapravo "Plava"?" Rekoh: "Eto, baš to na što ste pomislili." - poručila je Perović.

Dodajmo, odličan video uradila je Nina Perović, kako dodaje uz "pomoć" AI, a u nekim segmentima koristi i fotografije Duška Miljanića.